(VIDEO) Nove carine za privrednike iz Srbije: Koliko će morati da plaćaju za izvoz u Evropsku uniju
Uvode se nove carine za privrednike Srbije, ali i regiona, koji izvoze u Evropsku uniju. Tu obavezu, koja će prema prvim procenama iznositi od 80 do 100 evra po toni proizvoda, imaće oni izvoznici u čijoj proizvodnji dolazi do emisija ugljenika.
Carine su deo evropskog sitema prekograničnog prilagođavanja ugljenika, kojima Evropska unija štiti konkurentnost i stabilnost svog tržišta. Procenjuje se da će nove carine morati da plaća oko 10.000 srpskih preduzeća.
Na udaru novih nameta su preduzeća energetskog, petrohemijskog sektora, izvoznici đubriva, proizvoda od čelika, aluminijuma. Spisak je podugačak.
Podnosiće se i godišnji izveštaji
Osim plaćanja takse, svi koji izvoze u EU moraće da podnose i godišnje izveštaje o emisijama ugljenika u proizvodnji.
Za evropsko tržište to je način da zaštite konkurentnost svojih proizvođača, za našu privredu, izazov koji treba prevazići tako da ne ostavi štetne posledice na privrednu aktivnost i obim izvoza.
Ministarka spoljne i unutrašnje trgovine Jagoda Lazarević smatra da dosta odgovora leži u dijalogu koji treba da imamo sa EU.
"Ipak su oni ti koji treba da odluče da se donekle koriguje taj tranzicioni period koji nas najviše opterećuje jer su rokovi mali, i početak primene od 2026. godine, to je zapravo sutra", rekla je Lazarević za Newsmax Balkans.
Šta još čeka privrednike?
Koliko će novca za ove carine privrednici morati da izdvoje nije jednostavno utvrditi, jer će to zavisiti od količine emisije ugljenika po metričkoj toni proizvoda.
Advokat Bogdan Gecić istakao je da će izdvajati otprilike od 80 do 100 evra po metričkoj toni.
"To su značajne cifre ako pogledamo cenu koštanja proizvodnje, za mnoge. Krenuće da se zaračunava od 1. januara, a kako stvari stoje da se plaća od 2027. Ali već sama činjenica da će morati da se odvajaju rezerve da bi postojala sredstva za plaćanje od 2026. će značajno promeniti poslovanje mnogima", objasnio je naš sagovornik.
Ono što čeka privrednike, ne samo iz Srbije, već i sa područja celog Zapadnog Balkana je kupovina sertifikata, obuke o načinu obračunavanja nove carine i sve to uporedo sa borbom za opstanak na evropskom tržištu.
Prema ovom mehanizmu EU namenjenom regulisanju emisija ugljenika u međunarodnoj trgovini (CBAM), koji je predstavljen na regionalnoj konferenciji u Beogradu, mala preduzeća biće izuzeta od ove obaveze. Makar zasad.
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Tokom proteklih godinu dana zajedno smo „tražili smo reč“ i u vremenu koje karakteriše reč “brzo“ odabrali smo da stanemo, da slušamo, da tražimo reč za teme o kojima se ćuti, za ljude koje često ne primećujemo i za pitanja koja nemaju jednostavne odgovore. Čuli smo mnoge mudre misli i ispričali mnoge zanimljive priče. Ovo je kolaž onih priča koje zaslužuju vašu pažnju.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Kada je reč o prekidu rata u Ukrajini, mislim da je kratak rok za mir i sledeća godina. Do rešenja će doći kada se strane umore od rata, ekonomski iscrpe i shvate da neće doći do maksimalnih ciljeva, izjavio je bivši član Predsedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić. Mirovni sporazum o prekidu rata u Ukrajini koji je američki predsednik Donald Tramp predložio imao je 28, a potom je modifikovan na 19 tačaka. Gostujući u emisiji Sinteza, Ivanić je istakao da ne deli optimizam mnogih da bi rat u Ukrajini mogao da se završi brzo. "Ovde su u pitanju dva plana, jedan koji je odgovarao Rusima, a drugi Ukrajincima. Iz toga mi ne deluje da će se taj spor završiti brzo. Da ostatak Ukrajine ne bude u NATO je neprihvatljivo Evropi, koja je čvrsta pri tom stavu, pa Zelenski nalazi podršku u njoj. Kako spojiti dva isključiva pristupa", zapitao je bivši član Predsedništva BiH. Politička slika Amerike, kao i veliki deo međunarodnog poretka vidno su promenjeni, deset meseci od početka drugog mandata Donalda Trampa. U spoljnoj politici, njegov povratak ojačao je geopolitičke tenzije, od NATO preko Kine, do Bliskog istoka. Kako je do toga došlo? Odgovore na ova pitanja smo tražili od bivšeg člana Predsedništva BiH Mladena Ivanića.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-IZMEĐU SRBIJE I JUGOSLAVIJE (R)
Dokumentarna epizoda Strogo poverljivo analizira ključne političke i istorijske procese koji su, početkom 20. veka, oblikovali položaj Srbije i srpskog naroda. Kroz ratna stradanja, međunarodne sporazume i unutrašnje političke odluke, razmatra se nastanak nove državne zajednice i njene posledice.
Na državnom putu u okolini Bjelovara u Hrvatskoj u sredu se dogodila nesvakidašnja saobraćajna nesreća kada je komad leda s krova kombija probio vetrobransko staklo automobila i povredilo 62-godišnjeg vozača.
Policija u Nišu uhapsila je S. S. (26) iz okoline Žitorađe zbog sumnje da je izvršio krivična dela zlostavljanje i mučenje i protivpravno lišenje slobode.
General-major u penziji Luka Kastratović ocenjuje za Newsmax Balkans da je vraćanje vojnog roka i jačanje Vojske Srbije odgovor na globalnu nestabilnost i pritiske na Srbiju, uz poruku da snažan odbrambeni sistem služi odvraćanju, a ne pripremi za rat.
Narodna banka Srbije (NBS) je produžila primenu mere koja se odnosi na rok za vraćanje efektive bankama od javnog poštanskog operatora i ovlašćenih menjača na još 30 dana, zbog očuvanja stabilnosti menjačkog tržišta i obezbeđivanja kontinuiranog snabdevanja građana efektivnim stranim novcem.
Za upis bespravnih objekata po Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima, nazvanom "Svoj na svome", prema poslednjim zvaničnim podacima, stiglo je oko 550.000 prijava građana.
Kakva je bila 2025. u ekonomskom smislu? Kakav je odnos direktnih stranih investicija, ulaganja u infrastrukturu i podrške domaćim privrednicima? Živimo li bolje? Kakav je životni standard socijalno najosetljivijih grupa ljudi, poput penzionera?
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da se nada da će Srbija u narednom periodu moći da kupi bar još pet odsto akcija u Naftnoj industriji Srbije (NIS), jer bi tada imala punu kontrolu nad onim što bude radio većinski vlasnik.
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da se tokom ove godine očekuju veliki radovi na izgradnji stanica za beogradski metro i najavio da će prva linija metroa biti završena do 2030. godine.
Sa najnovijim povećanjem penzija, najniži iznos penzije za kategorije zaposlenih i samostalnih delatnosti iznosi 31.092 dinara, a za kategoriju poljoprivrednika 24.443 dinara, izjavio je direktor Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Relja Ognjenović.
Banka Poštanska štedionica objavila je da zbog pojačane aktivnosti, kao i pojedinih tehničkih i telekomunikacionih problema na komunikacijama, deo bankomata te banke, kao i platne kartice izdanja DinaCard (UPI), povremeno nisu bili u funkciji.
Predsednik Aleksandar Vučić očekuje da najkasnije do 15. januara stigne prvih 85.000 tona sirove nafte i da 17. ili 18. januara počne da radi Rafinerija, kao i da krene da proizvodi naftne derivate od 25. ili 26 januara.
Komentari (0)