Rast prometa nekretnina u odnosu na 2023: Najskuplji stanovi u Beogradu, koštaju i do milion evra
Vrednost prometa nekretnina u drugom kvartalu ove godine iznosila je 1,8 milijardi evra i bila je veća za 8,2 odsto u odnosu na drugi kvartal 2023. godine, saopštio je Republički geodetski zavod i naveo da je broj kupoprodaja nepokretnosti porastao za 0,6 odsto i iznosio 30.837.
Najveće cene za stanove su postignute u Beogradu, gde je najskuplji kvadrat prodat po ceni od 9.125 evra na lokaciji Beograd na vodi, dok je najveća suma izdvojena za stan, ukupne površine 145 kvadratnih metara, 955.000 evra na istoj lokaciji.
Od 1,8 milijardi evra, 446,4 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta. Najveći udeo u ukupnom prometu nepokretnosti zauzima prodaja stanova, 979,5 miliona evra, sa učešćem od 56 odsto od ukupno prometovane vrednosti.
Za kuće je izdvojeno 150,2 miliona evra, 9,0 odsto od ukupne vrednosti, za građevinsko zemljište 147,2 miliona evra, 8 odsto od ukupne vrednosti, za poslovne prostore 77 miliona evra, 4 odsto a za poljoprivredno zemljište 52,5 miliona evra ili 3 odsto od ukupne vrednosti.
Julske neto plate u gradovima i opštinama Srbije, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, kretale su se u rasponu od 66.219 dinara u Bojniku, do 172.873 dinara u beogradskoj opštini Stari grad.
Kada je reč o načinu plaćanja, 10 odsto svih prometovanih nepokretnosti finansirano je putem kredita, što predstavlja povećanje od tri procentna poena u odnosu na prethodnu godinu.
Kreditna sredstva su najviše korišćena za kupovinu stanova, pri čemu je 23 odsto svih kupovina realizovano na ovaj način, što je primetan rast u odnosu na isti period prošle godine kada je taj procenat iznosio 16,5.
U drugom kvartalu broj kupoprodajnih ugovora značajno je porastao u odnosu na isti period prošle godine u Novom Sadu, 22,5 odsto, u Kragujevcu, 22,9 odsto i Nišu 15,6 odsto, dok je u Beogradu zabeležen blagi pad od 1,1 odsto.
Za stanove u Beogradu u ovom periodu je izdvojeno 555,6 miliona evra. Najskuplja kuća prodata je u gradskoj opštini Savski venac u Beogradu za 1,5 miliona evra, dok je najskuplje parking mesto plaćeno je 60.000 evra.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA ( R )
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
17:00
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
STAV REGIONA SARAJEVO
Teme koje su u fokusu javnosti iz više uglova. Sučeljavamo mišljenja, a aktuelne goste pitamo sve što zanima građane.
specijal
18:00
PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
Beli dim iz dimnjaka Sikstinske kapele označio je da je Rimokatolička crkva ovog popodneva dobila novog papu. Reč je o američkom kardinalu Robertu Fransisu Prevostu, koji je uzeo ime Lav XIV
Evropski parlament usvojio je izveštaj o Srbiji izvestioca Tonina Picule. Za usvajanje rezolucije je glasalo 419 evroposlanika, 113 je bilo protiv, dok je 88 njih ostalo uzdržano.
Policija u Smederevu uhapsila je Z. G. (41) iz Osipaonice kod Smedereva zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja.
Pravnica Jelena Krivokapić Nikolić, članica Romskog glasa za pravdu, rekla je da su napadači na porodicu Gaši pušteni na slobodu, navodeći da su žrtve napada uplašene jer dobijaju pretnje.
Vrednost građevinskih radova od januara do marta ove godine opala je za 1,4 odsto u tekućim cenama i 5,6 odsto u stalnim cenama u odnosu na isti period prethodne godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Rok za podnošenje poreske prijave za godišnji porez na dohodak građana za 2024. godinu i uplatu poreza ističe u četvrtak, 15. maja, saopštila je Poreska uprava.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da je tačno 100 zemalja zasad potvrdilo učešće na Međunarodnoj specijalizovanoj izložbi EXPO 2027 u Beogradu.
Podaci govore o manjinskom udelu žena u preduzetništvu i preprekama sa kojima se suočavaju zbog pola, ali se to menja. Zašto žena ne bi bila bagerista, ako za taj posao ima potencijal, izjavila je predsednica Udruženja poslovnih žena Srbije Sanja Popović Pantić.
Ko su žene koje preduzetništvo ne vide kao priliku za bogaćenje, već kao sredstvo za samostalnost i promenu zajednice? Zašto su i dalje nedovoljno vidljive u finansijskim tokovima, a dominantne u rezultatima?
Ministarstvo građevinarstva saopštilo je da je 25. decembra prošle godine izdalo građevinsku dozvolu investitoru, ali da je građevinski inspektor 29. aprila naredio investitoru obustavu daljeg izvođenja radova dok ne sprovede naložene bezbednosne mere na koje su ukazali stanari susednih zgrada.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da napreduju radovi na izgradnji podstrojenja za odsumporavanje dimnih gasova u Termoelektrani "Nikola Tesla B" (TENT B), navodeći da je završeno više od 96 odsto građevinskih radova i da je ugrađena kompletna krupna opreme.
U Srbiji se najveći deo plate izdvaja za hranu - čak više od 40 odsto. Zemlje regiona beleže nešto drugačiju statistiku: u Sloveniji se za hranu izdvaja oko 18 procenata, u Hrvatskoj 27, a u Crnoj Gori oko 30 odsto, pokazuju podaci najnovijeg istraživanja Demostata.
Komentari (0)