(VIDEO) Cena zlata dostigla rekordne nivoe: "Jedna od najpoželjnijih investicija u nesigurnim vremenima"
Zlato ne može da se štampa kao novac. Postoje ograničeni resursi, zato imamo stabilnost cene i njen rast u uslovima kriza. Kada se kupuje zlato, to je dugoročna investicija, za "Otvori oči" priča broker Branislav Jorgić.
Zlato se tradicionalno smatra sigurnim utočištem u uslovima političke i ekonomske nestabilnosti, a poslednjih godina njegova cena beleži stabilan rast.
Cena spot zlata dostigla je u ponedeljak ujutru rekordnih 3.356,88 dolara po unci, što je posledica kako inflatornih pritisaka, tako i pada vrednosti dolara. Prema procenama, ukupna tražnja za zlatom porasla je za više od trećine od sredine 2022. godine.
Narodna banka Srbije (NBS) planira da prenese sve svoje zlatne rezerve koje se nalaze van zemlje u ukupnoj vrednosti od oko šest milijardi dolara na svoje tlo kako bi osigurala bezbednost zlata u periodima krize, piše Blumberg.
Guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković izjavila je da zlatne rezerve Srbije iznose 50,5 tona, u vrednosti u deviznim rezervama od 16,6 procenata, kao i da je Srbija u ovom trenutku neto kupac deviza.
Fizičari u CERN-ovom centru za nuklearna istraživanja u Ženevi pretvorili su olovo u zlato, tokom sudara jezgara olova gotovo brzinom svetlosti, a konverzija olova u zlato merena je pomoću novog mehanizma, saopštila je ta organizacija.
Jorgić navodi da zlato ima posebnu vrednost upravo zato što ga nije moguće večno proizvoditi.
"U kriznim situacijama - bilo da je reč o pandemijama, ratovima, političkim tenzijama ili carinskim ratovima - investitori beže u zlato. Tokom pandemije kovida-19, cena zlata je porasla sa 1.600 na oko 1.800 dolara po unci. Početak rata u Ukrajini dodatno je pogurao cenu iznad 2.600 dolara, a poslednji rast beleži se sa povratkom Donalda Trampa na političku scenu i zbog njegovih spoljno-političkih odluka", navodi Jorgić.
Razlika između nakita i investicionog zlata
Još jedan značajan faktor rasta cena je pojačana kupovina zlata od strane centralnih banaka.
Kako istu nesigurnost osećaju i države, mnoge su, poput Srbije, počele da uvećavaju devizne rezerve u zlatu. Jorgić podseća da Srbija trenutno poseduje oko 50 tona zlatnih rezervi.
Printscreen: Newsmax Balkans
Na pitanje zašto bi građani ulagali u zlato, kada često ne mogu da prodaju nakit po ceni po kojoj su ga kupili, Jorgić odgovara da je važno napraviti razliku između nakita i investicionog zlata.
"Nakit nije investiciono zlato. Investiciono zlato je u obliku pločica ili poluga, od jednog grama pa naviše, i mora biti 24-karatne čistoće", objasnio je naš sagovornik.
Jorgić: Investiciono zlato kupovati kod proverenih institucija
Građani, prema njegovim rečima, sve više pokazuju interesovanje za ovu vrstu ulaganja, i sve češće se odlučuju za kupovinu zlatnih proizvoda kod specijalizovanih institucija.
Jorgić posebno savetuje da se kupovina obavlja preko proverenih institucija, a čak i menjačnice su počele da nude zlatne proizvode. Prema njegovim rečima, neophodno je da sačuvaju račun prilikom kupovine.
Foto: Envato
Komentarišući vraćanje pet tona zlata iz inostranstva u Srbiju, Jorgić objašnjava da zemlje sa manje stabilnim ekonomskim sistemima teže da imaju zlato fizički kod sebe.
"U uređenim ekonomijama građani ulažu u akcije i obveznice. Kod nas, gde postoji više nestabilnosti, zlato je prirodna destinacija", objašnjava naš sagovornik.
Cena zlata zavisi od globalne politike
U pogledu budućih kretanja, Jorgić nije mogao da pruži preciznu prognozu, ali je istakao da cena zlata zavisi od razvoja globalnih političkih i ekonomskih odnosa.
"Ako dođe do stabilizacije, cena će stagnirati ili blago pasti. Ako se situacija pogorša, cena će ići gore", zaključuje poznati broker.
Foto: Envato
Jorgić upozorava da bi svaka nova eskalacija političkih ili ratnih sukoba mogla ponovo da pokrene rast cene zlata, pa upravo zato, investiciono zlato ostaje jedan od najpoželjnijih instrumenata za čuvanje vrednosti imovine u nesigurnim vremenima.
Vlada Srbije donela hitnu odluku – zabranjen izvoz nafte i goriva iz Srbije. Da li je ovo rešenje za energetsku stabilnost u zemlji? Čeka se datum redovnog prolećnog zasedanja Skupštine Srbije. Da li se politička borba vraća u poslaničke klupe? Gosti emisije biće Gordana Čomić i Slobodan Cvejić Na koji način je ajatolah Ali Hamnei, za vreme svoje vladavine, izmenio sliku Irana i kako je njegov režim oblikovao život ljudi u ovoj zemlji?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Da li su pozivi evropskih zemalja da građani drže gotovinu kod kuće znak odgovorne pripreme za krize ili nepotrebno širenje straha? Dok iz Srbije stižu poruke da je finansijski sistem stabilan, pitamo – da li bi građani ipak trebalo da imaju makar malu finansijsku rezervu za nepredviđene situacije? Gosti Stava dana: Nenad Jevtović sa Institut za razvoj i inovacije i Veljko Mijuškovic, ekonomista.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PERSPEKTIVA (R)
Analiziramo aktuelne događaje, komentarišemo teme koje su ispod radara, posmatramo iz svih uglova. Različita mišljenja, jedno mesto za razgovor. Autor i voditelj Dragan Milosavljević.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Hrvatski pevač Toni Cetinski na dan koncerta 8. marta otkazao je svirku u Novom Sadu, nakon što se, kako tvrdi, upoznao sa svedočenjima ljudi koji dvoranu SPENS povezuju sa teškim uspomenama iz devedesetih. Iz tog preduzeća navode da je "umesto ljubavi ponovo u prvi plan izbila zlonamernost".
Uhapšeno je pet osoba osumnjičenih za zloupotrebe službenog položaja i pomaganje u tom krivičnom delu, među kojima i O. S, direktor Osnovne škole "Prva vojvođanska brigada" iz Novog Sada, dok se za jednom osobom intenzivno traga.
Policija u Nišu, u saradnji sa Poreskom policijom, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su O. R. (51) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivična dela poreska utaja, poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost i nedozvoljena trgovina.
Balistička raketa ispaljena iz Irana oborena je u turskom vazdušnom prostoru, saopštilo je tursko ministarstvo odbrane. Iran je izveo svoje prve napade otkako je novi vrhovni vođa postao Modžtaba Hamnei.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Pakovanje rezanog belog hleba u marketu košta 111 dinara. Cena po kojoj trgovac kupuje hleb od pekara je 100. Marža, razlika između ulazne i izlazne cene, 11 je dinara, odnosno 11 odsto. Ipak, među kriškama hleba za trgovce se obično krije mnogo veća zarada i tu, zapravo, počinje priča o of rabatu.
Zbog skoka cene nafte na svetskom tržištu koja je porasla na više od 100 dolara po barelu, raste i pritisak na cene goriva u Srbiji. Istovremeno, najavljuju se izmene zakona o akcizama na energente.
Da li su pozivi evropskih zemalja da građani drže gotovinu kod kuće znak odgovorne pripreme za krize ili nepotrebno širenje straha? Dok iz Srbije stižu poruke da je finansijski sistem stabilan, pitamo - da li bi građani ipak trebalo da imaju makar malu finansijsku rezervu za nepredviđene situacije?
Globalna finansijska tržišta su pod pritiskom nakon što je eskalacija rata u Iranu izbrisala oko šest biliona dolara tržišne vrednosti svetskih akcija, dok investitori sve više strahuju od stagflacionog šoka usled rasta cena energenata i usporavanja privrede.
Da li je ratom u zalivu počela nova svetska energetska kriza? Ko gubi, a ko dobija i da li sledi migracija kapitala iz ekonomskih rajeva Bliskog istoka? Koja rešenja imaju zemlje poput Srbije, zavisne od uvoza nafte i gasa?
Zbog zaštite domaćeg tržišta od nestašica i skoka cena, Vlada Republike Srbije donela je na vanrednoj sednici odluku o zabrani izvoza nafte i svih naftnih derivata za pogon motora. Odluka važi do 19. marta.
Inflacija nema iste efekte na sve grupe stanovništva, a razlike u strukturi potrošnje uslovljavaju i razlike u izloženosti cenovnim šokovima, pokazali su rezultati analize u kojoj su ispitivani redistributivni efekti inflacije na različite grupe domaćinstava, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Žene u Srbiji u proseku zarađuju 14 odsto manje nego muškarci, a jaz u platama najveći je u regionima gde su zarade najveće, kao što je Beograd, gde razlika iznosi 19 odsto, saopštio je Infostud i naveo da istraživanja pokazuju da žene ne samo što zarađuju manje nego i očekuju manje plate od kolega.
Komentari (0)