(VIDEO) Cena zlata dostigla rekordne nivoe: "Jedna od najpoželjnijih investicija u nesigurnim vremenima"
Zlato ne može da se štampa kao novac. Postoje ograničeni resursi, zato imamo stabilnost cene i njen rast u uslovima kriza. Kada se kupuje zlato, to je dugoročna investicija, za "Otvori oči" priča broker Branislav Jorgić.
Zlato se tradicionalno smatra sigurnim utočištem u uslovima političke i ekonomske nestabilnosti, a poslednjih godina njegova cena beleži stabilan rast.
Cena spot zlata dostigla je u ponedeljak ujutru rekordnih 3.356,88 dolara po unci, što je posledica kako inflatornih pritisaka, tako i pada vrednosti dolara. Prema procenama, ukupna tražnja za zlatom porasla je za više od trećine od sredine 2022. godine.
Narodna banka Srbije (NBS) planira da prenese sve svoje zlatne rezerve koje se nalaze van zemlje u ukupnoj vrednosti od oko šest milijardi dolara na svoje tlo kako bi osigurala bezbednost zlata u periodima krize, piše Blumberg.
Guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković izjavila je da zlatne rezerve Srbije iznose 50,5 tona, u vrednosti u deviznim rezervama od 16,6 procenata, kao i da je Srbija u ovom trenutku neto kupac deviza.
Fizičari u CERN-ovom centru za nuklearna istraživanja u Ženevi pretvorili su olovo u zlato, tokom sudara jezgara olova gotovo brzinom svetlosti, a konverzija olova u zlato merena je pomoću novog mehanizma, saopštila je ta organizacija.
Jorgić navodi da zlato ima posebnu vrednost upravo zato što ga nije moguće večno proizvoditi.
"U kriznim situacijama - bilo da je reč o pandemijama, ratovima, političkim tenzijama ili carinskim ratovima - investitori beže u zlato. Tokom pandemije kovida-19, cena zlata je porasla sa 1.600 na oko 1.800 dolara po unci. Početak rata u Ukrajini dodatno je pogurao cenu iznad 2.600 dolara, a poslednji rast beleži se sa povratkom Donalda Trampa na političku scenu i zbog njegovih spoljno-političkih odluka", navodi Jorgić.
Razlika između nakita i investicionog zlata
Još jedan značajan faktor rasta cena je pojačana kupovina zlata od strane centralnih banaka.
Kako istu nesigurnost osećaju i države, mnoge su, poput Srbije, počele da uvećavaju devizne rezerve u zlatu. Jorgić podseća da Srbija trenutno poseduje oko 50 tona zlatnih rezervi.
Printscreen: Newsmax Balkans
Na pitanje zašto bi građani ulagali u zlato, kada često ne mogu da prodaju nakit po ceni po kojoj su ga kupili, Jorgić odgovara da je važno napraviti razliku između nakita i investicionog zlata.
"Nakit nije investiciono zlato. Investiciono zlato je u obliku pločica ili poluga, od jednog grama pa naviše, i mora biti 24-karatne čistoće", objasnio je naš sagovornik.
Jorgić: Investiciono zlato kupovati kod proverenih institucija
Građani, prema njegovim rečima, sve više pokazuju interesovanje za ovu vrstu ulaganja, i sve češće se odlučuju za kupovinu zlatnih proizvoda kod specijalizovanih institucija.
Jorgić posebno savetuje da se kupovina obavlja preko proverenih institucija, a čak i menjačnice su počele da nude zlatne proizvode. Prema njegovim rečima, neophodno je da sačuvaju račun prilikom kupovine.
Foto: Envato
Komentarišući vraćanje pet tona zlata iz inostranstva u Srbiju, Jorgić objašnjava da zemlje sa manje stabilnim ekonomskim sistemima teže da imaju zlato fizički kod sebe.
"U uređenim ekonomijama građani ulažu u akcije i obveznice. Kod nas, gde postoji više nestabilnosti, zlato je prirodna destinacija", objašnjava naš sagovornik.
Cena zlata zavisi od globalne politike
U pogledu budućih kretanja, Jorgić nije mogao da pruži preciznu prognozu, ali je istakao da cena zlata zavisi od razvoja globalnih političkih i ekonomskih odnosa.
"Ako dođe do stabilizacije, cena će stagnirati ili blago pasti. Ako se situacija pogorša, cena će ići gore", zaključuje poznati broker.
Foto: Envato
Jorgić upozorava da bi svaka nova eskalacija političkih ili ratnih sukoba mogla ponovo da pokrene rast cene zlata, pa upravo zato, investiciono zlato ostaje jedan od najpoželjnijih instrumenata za čuvanje vrednosti imovine u nesigurnim vremenima.
"Da li će u izbornoj godini biti dijaloga vlasti i opozicije". Gosti Stava dana novinar Zoran Ostojić i Marko Matić iz Centra za odgovorne medije.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Kako danas izgleda tržište rada u Srbiji? Koja zanimanja su najtraženija? Da li je diploma još uvek karta za posao i koje veštine su najtraženije? Za emisiju „Tražim reč“ govore, direktorka sektora za podršku zpošljavanju iz Nacionalne službe za zaposljavanje Neda Milanović, psiholog i karijerni savetnik Neda Mirković i Jelena Jevtović iz Unije poslodavaca Srbije.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Više od 80% starijih žena u Srbiji doživelo je diskriminaciju. Ignorisanje, uvrede, ismevanje dešavaju se svakodnevno i tiho. Zašto se diskriminacija u starosti ne vidi? I zašto je starost prelomna tačka nejednakosti? Odgovore tražimo od predsednice Gerontološkog društva Srbije Nataše Todorović.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Bečeju uhapsili su M. N. (34) iz Temerina, zbog postojanja osnova sumnje da je učinio krivično delo ubistvo u pokušaju, saopštio je MUP.
Prema nezvaničnim preliminarnim podacima, nakon glasanja za nove članove Visokog saveta sudstva, iz redova sudija viših sudova najviše glasova osvojila je Bojana Čogurić, sutkinja Višeg suda u Beogradu.
Najmanje sedam navijača PAOK poginulo je u teškoj saobraćajnoj nesreći u Rumuniji, u blizini Temišvara, oko 80 kilometara od granice sa Srbijom, javljaju rumunski mediji.
Prevoznici zemalja Zapadnog Balkana započeli su blokade drumskog transporta na teretnim prelazima sa zemljama Šengena. Predrag Đurović iz MDT sistem govorio je o tome dokle će protest trajati, dok je predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković naveo koliko ove blokade štete privredi.
Američki tehnološki gigant Amazon potvrdio je da će smanjiti broj zaposlenih za 16.000, svega nekoliko sati nakon što je obavestio zaposlene o novom krugu otpuštanja mejlom koji im je poslat greškom.
Tržište rada u Srbiji tokom 2025. godine ušlo je u fazu usporavanja, što se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa za posao, podaci su Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj.
Prevoznici sa Zapadnog Balkana blokiraju granične teretne prelaze, nezadovoljni zbog ograničenja boravka profesionalnih vozača na teritoriji Šengena. Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije (PKS) istakao je za Newsmax Balkans da građani verovatno neće osetiti posledice toga.
Rukovodilac Centra za regionalnu saradnju Privredne komore Srbije Aleksandar Radovanović izjavio je da će Evropska komisija u četvrtak objaviti radnu verziju nove vizne strategije EU koja treba da predvidi sistemsko rešenja za profesionalne vozače iz zemalja van Šengena u vidu specijalnih viza.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je sa ambasadorom Ruske Federacije Aleksandrom Bocan-Harčenkom o energetici i mogućim rešenjima u vezi sa Naftnom industrijom Srbije (NIS).
Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je na pumpama širom zemlje moguće kupiti prve količine evro dizela proizvedenog u Rafineriji u Pančevu.
Predsednik Unije pekara Srbije Zoran Pralica najavio je da će pekari u četvrtak zatražiti od Vlade Srbije korekciju cene hleba "Sava" sa 62 na 65 dinara.
MK Grupa i Fortenova grupa potpisali su ugovor o kupoprodaji kompanije Dijamant iz Zrenjanina, kojim bi MK Group trebalo da stekne 100 odsto udela u Dijamantu, saopštila je MK Grupa.
Akcije mađarske energetske kompanije MOL su od početka godine porasle za čak 26 odsto nakon vesti da kompanija preuzima većinski udeo u Naftnoj industriji Srbije (NIS), što investitori vide kao strateški potez koji jača regionalnu energetsku poziciju grupe.
Komentari (0)