(VIDEO) Cena zlata dostigla rekordne nivoe: "Jedna od najpoželjnijih investicija u nesigurnim vremenima"
Zlato ne može da se štampa kao novac. Postoje ograničeni resursi, zato imamo stabilnost cene i njen rast u uslovima kriza. Kada se kupuje zlato, to je dugoročna investicija, za "Otvori oči" priča broker Branislav Jorgić.
Zlato se tradicionalno smatra sigurnim utočištem u uslovima političke i ekonomske nestabilnosti, a poslednjih godina njegova cena beleži stabilan rast.
Cena spot zlata dostigla je u ponedeljak ujutru rekordnih 3.356,88 dolara po unci, što je posledica kako inflatornih pritisaka, tako i pada vrednosti dolara. Prema procenama, ukupna tražnja za zlatom porasla je za više od trećine od sredine 2022. godine.
Narodna banka Srbije (NBS) planira da prenese sve svoje zlatne rezerve koje se nalaze van zemlje u ukupnoj vrednosti od oko šest milijardi dolara na svoje tlo kako bi osigurala bezbednost zlata u periodima krize, piše Blumberg.
Guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković izjavila je da zlatne rezerve Srbije iznose 50,5 tona, u vrednosti u deviznim rezervama od 16,6 procenata, kao i da je Srbija u ovom trenutku neto kupac deviza.
Fizičari u CERN-ovom centru za nuklearna istraživanja u Ženevi pretvorili su olovo u zlato, tokom sudara jezgara olova gotovo brzinom svetlosti, a konverzija olova u zlato merena je pomoću novog mehanizma, saopštila je ta organizacija.
Jorgić navodi da zlato ima posebnu vrednost upravo zato što ga nije moguće večno proizvoditi.
"U kriznim situacijama - bilo da je reč o pandemijama, ratovima, političkim tenzijama ili carinskim ratovima - investitori beže u zlato. Tokom pandemije kovida-19, cena zlata je porasla sa 1.600 na oko 1.800 dolara po unci. Početak rata u Ukrajini dodatno je pogurao cenu iznad 2.600 dolara, a poslednji rast beleži se sa povratkom Donalda Trampa na političku scenu i zbog njegovih spoljno-političkih odluka", navodi Jorgić.
Razlika između nakita i investicionog zlata
Još jedan značajan faktor rasta cena je pojačana kupovina zlata od strane centralnih banaka.
Kako istu nesigurnost osećaju i države, mnoge su, poput Srbije, počele da uvećavaju devizne rezerve u zlatu. Jorgić podseća da Srbija trenutno poseduje oko 50 tona zlatnih rezervi.
Printscreen: Newsmax Balkans
Na pitanje zašto bi građani ulagali u zlato, kada često ne mogu da prodaju nakit po ceni po kojoj su ga kupili, Jorgić odgovara da je važno napraviti razliku između nakita i investicionog zlata.
"Nakit nije investiciono zlato. Investiciono zlato je u obliku pločica ili poluga, od jednog grama pa naviše, i mora biti 24-karatne čistoće", objasnio je naš sagovornik.
Jorgić: Investiciono zlato kupovati kod proverenih institucija
Građani, prema njegovim rečima, sve više pokazuju interesovanje za ovu vrstu ulaganja, i sve češće se odlučuju za kupovinu zlatnih proizvoda kod specijalizovanih institucija.
Jorgić posebno savetuje da se kupovina obavlja preko proverenih institucija, a čak i menjačnice su počele da nude zlatne proizvode. Prema njegovim rečima, neophodno je da sačuvaju račun prilikom kupovine.
Foto: Envato
Komentarišući vraćanje pet tona zlata iz inostranstva u Srbiju, Jorgić objašnjava da zemlje sa manje stabilnim ekonomskim sistemima teže da imaju zlato fizički kod sebe.
"U uređenim ekonomijama građani ulažu u akcije i obveznice. Kod nas, gde postoji više nestabilnosti, zlato je prirodna destinacija", objašnjava naš sagovornik.
Cena zlata zavisi od globalne politike
U pogledu budućih kretanja, Jorgić nije mogao da pruži preciznu prognozu, ali je istakao da cena zlata zavisi od razvoja globalnih političkih i ekonomskih odnosa.
"Ako dođe do stabilizacije, cena će stagnirati ili blago pasti. Ako se situacija pogorša, cena će ići gore", zaključuje poznati broker.
Foto: Envato
Jorgić upozorava da bi svaka nova eskalacija političkih ili ratnih sukoba mogla ponovo da pokrene rast cene zlata, pa upravo zato, investiciono zlato ostaje jedan od najpoželjnijih instrumenata za čuvanje vrednosti imovine u nesigurnim vremenima.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
01:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
special
02:00
STAV REGIONA PREGLED GODINE(R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Tokom proteklih godinu dana zajedno smo „tražili smo reč“ i u vremenu koje karakteriše reč “brzo“ odabrali smo da stanemo, da slušamo, da tražimo reč za teme o kojima se ćuti, za ljude koje često ne primećujemo i za pitanja koja nemaju jednostavne odgovore. Čuli smo mnoge mudre misli i ispričali mnoge zanimljive priče. Ovo je kolaž onih priča koje zaslužuju vašu pažnju.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
U vremenu kada se sve brzo menja – ljudi, tehnologija, pa i naše navike – postavlja se jedno staro, ali nikad važnije pitanje: koliko smo danas zaista humani i solidarni? Solidarnost se ne vidi samo u velikim gestovima. Ona počinje u svakodnevici: kada neko pomogne komšiji da ponese kese, ode po lekove za stariju osobu, volontira, brine. Ipak, sve češće živimo zatvoreni u svoje krugove, bombardovani vestima o krizama i nepravdama, pa postajemo ravnodušni. Taj „umor saosećanja“, kako ga psiholozi nazivaju, postaje nova bolest savremenog društva. A opet, ima onih koji svakog dana dokazuju da empatija nije nestala – volonteri i humanitarne organizacije. Oni se ne pitaju kome pomažu, već kako da pomognu. Pitanje ostaje: da li solidarnost doživljavamo kao trenutni impuls ili kao trajnu vrednost koju gradimo zajedno? Pomažemo li samo „svojima“, ili svakome kome je pomoć potrebna? Od odgovora na ta pitanja, koja ću postaviti predsedniku Crvenog krsta Srbije prof. dr Draganu „Gagi“ Radovanoviću, zavisi koliko smo kao društvo spremni da se nosimo sa krizama i koliko ćemo u svemu tome ostati ljudi.
Dvojica srpskih državljana, starih 46 i 48 godina, uhapšeni su zbog pljačke nakita vrednog više od pola miliona evra u Saniju, na Halidikiju, saopštila je grčka policija. U pitanju su članovi organizovane kriminalne grupe "Pink Panteri", preneo je grčki portal "Prototema".
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 7. januara proslavljaju Božić, a mnogi se i dalje bune oko toga kako se pravilno čestita i šta se na to odgovara.
Prema Zakonu o državnim i drugim praznicima u Srbiji, Božić je verski praznik koji se 7. januara obeležava kao zvanični neradni dan zbog čega većina trgovinskih lanaca i drugih prodavnica neće raditi, radiće nekoliko dežurnih apoteka i pošti, a parking u Beogradu biće besplatan.
Ledena kiša i sneg izazvali su ozbiljne probleme širom Srbije, zbog čega u pojedinim opštinama proglašena vanredna situacija. Oko 10.000 domaćinstava u Zapadnoj Srbiji je bez struje
Tri osobe teško su povređene na Zvezdari kada je maloletni mladić pucao iz vatrenog oružja i ranio svoje babu i dedu, a onda i sebe, saznaje portal Newsmax Balkans u Hitnoj pomoći.
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da se nada da će Srbija u narednom periodu moći da kupi bar još pet odsto akcija u Naftnoj industriji Srbije (NIS), jer bi tada imala punu kontrolu nad onim što bude radio većinski vlasnik.
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da se tokom ove godine očekuju veliki radovi na izgradnji stanica za beogradski metro i najavio da će prva linija metroa biti završena do 2030. godine.
Sa najnovijim povećanjem penzija, najniži iznos penzije za kategorije zaposlenih i samostalnih delatnosti iznosi 31.092 dinara, a za kategoriju poljoprivrednika 24.443 dinara, izjavio je direktor Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Relja Ognjenović.
Banka Poštanska štedionica objavila je da zbog pojačane aktivnosti, kao i pojedinih tehničkih i telekomunikacionih problema na komunikacijama, deo bankomata te banke, kao i platne kartice izdanja DinaCard (UPI), povremeno nisu bili u funkciji.
Predsednik Aleksandar Vučić očekuje da najkasnije do 15. januara stigne prvih 85.000 tona sirove nafte i da 17. ili 18. januara počne da radi Rafinerija, kao i da krene da proizvodi naftne derivate od 25. ili 26 januara.
Predstavnici mađarskog MOL će sledeće sedmice doći u Naftnu industriju Srbije i započeti dubinsku analizu poslovanja kompanije (due diligence) i tokom posete obići, kako se očekuje, sve važne kapacitete NIS, saznaje Tanjug.
Srbija je u 2025. godini ostvarila realni rast bruto domaćeg proizvoda od dva odsto, objavila je Narodna banka Srbije pozivajući se na procenu Republičkog zavoda za statistiku. Rast aktivnosti ostvaren je u većini uslužnih sektora i industriji, dok je pad zabeležen u građevinarstvu i poljoprivredi.
Nakon tromesečne obustave, transport sirove nafte preko JANAF ponovo je pokrenut, a i JANAF i Naftna industrija Srbije (NIS) dobili su potrebne licence američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAK), potvrdio je za HRT član Uprave JANAF Vladislav Veselica.
Komentari (0)