Finansijski konsultant: Za Srbiju bi najbolje bilo da postane stoprocentni vlasnik NIS
Finansijski konsultant Vladimir Vasić ocenio je da bi, sa strateškog stanovišta, za Srbiju bilo najpovoljnije da postane stoprocentni vlasnik Naftne industrije Srbije, ali da ostaje otvoreno pitanje da li bi država bila u stanju da uspešno upravlja jednom tako složenom kompanijom.
Izvor: Tanjug
13.12.2025. 17:39
Printscreen: Newsmax Balkans
Vasić objašnjava da bi se Srbija, povratkom Naftne industrije Srbije u državno vlasništvo, pozicionirala kao regionalni lider na tržištu energenata.
"Energija pokreće svet. I dalje 80-90 odsto energije dolazi iz nafte i gasa. Obnovljivi izvori energije nisu dominantni, ali ovo jeste. Svi ratovi koje imamo vode se isključivo zbog energenata", rekao je Vladimir Vasić za Tanjug.
Počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacaković ocenio je da je najvažnije da se pitanje Naftne industrije Srbije reši, dodajući da bi nastavak sankcija ovoj kompaniji dodatno opteretio državni budžet za sledeću godinu.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je u toku dobijanje dozvola za izgradnju gasnog interkonektora između Srbije i Severne Makedonije, da se građevinska dozvola očekuje polovinom sledeće godine a posle toga i početak izgradnje.
Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je da se u međuvladinom sporazumu između Srbije i Rusije govori da ne može da dođe ni do kakve nacionalizacije NIS bez obostrane saglsnosti
Vasić je istakao da država mora biti oprezna po pitanju mogućih sekundarnih sankcija navodeći da su one podjednako teške kao primarne.
"Imamo tu situaciju da, ukoliko bi nastavili da podržavamo NIS, kako god, izlažemo sebe trenutku da možemo da dobijemo sekundarne sankcije, a to je vrlo opasna stvar. Naša Narodna banka ne čuva na našim računima naše devizne rezerve. Čuva ih u vrhunskim institucijama, obično u Evropskoj uniji. Oni sutra mogu da kažu: 'dobro, sarađujete sa NIS-om, sad ćemo vam preseći dotok ovim rezervama'. Rezerve nam služe da ih povučemo kad hoćemo i kad nam trebaju", pojasnio je Vasić.
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
On podseća da su devizne rezerve Rusije, usled sankcija, ostale van granica države i to u iznosu većim od 600 milijardi dolara.
"To je recimo godišnjih prihod Rusije od nafte", kaže Vasić.
Uvođenje sekundarnih sankcija
On dodaje da bi uvođenje sekundarnih sankcija bio veliki rizik za Srbiji s obzirom da bi trpeo ceo platni sistem i došlo do blokade računa, ali je izrazio uverenje da se to ipak neće desiti.
"Nisam političar, ja sam bankar i ekonomista. To posmatram kao možda i naše malo taktiziranje, hajmo još dan, dva, da vidimo nešto će se dogoditi. Ne znamo šta se događa iza paravana, ko s kim pregovara", rekao je Vasić.
Govoreći o tržišnoj ceni NIS, Vasić kaže da ona zavisi od percepcije onoga ko želi da kupi kompaniju.
"Vidite ovu čašu, ona vama možda ne vredi ništa, ali ako sam ja puno žedan, meni vredi puno", rekao je Vasić.
Podseća da je Naftna industrija Srbije po visini prihoda peta ili šesta kompanija u državi navodeći da je godišnji profit firme iznosio i do 800 miliona evra.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Prvi prilog će u početku podsetiti na stolarski zanat i naravno, tu ima stolarije. Ali, ovom procesu se dodaje još jedan zanat, a to je izlivanje epoksi smole, spajanje sa drvetom, u cilju dobijanja kvalitetnih i zanimljivih stolova. Tako dobijamo rustični estetski element i transparentnu glatku površinu, koja omogućuje različite boje, unutrašnji reljef i dodatne elemente, što svaki sto čini posebnim. Drugi prilog je o jednom uvek aktuelnom zanatu, koji sa sobom nosi retro prizvuk. Pričamo o berberima, majstorima za kosu i bradu, kojima muškarci poveravaju svoj izgled. Pratimo proces kako nastaje jedna komplikovana frizura, učimo o tome koji se pribor koristi i dobijamo važne savete koje možemo primeniti čak i kod kuće.
dokumentarni
23:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Hrvatski pevač Toni Cetinski na dan koncerta 8. marta otkazao je svirku u Novom Sadu, nakon što se, kako tvrdi, upoznao sa svedočenjima ljudi koji dvoranu SPENS povezuju sa teškim uspomenama iz devedesetih. Iz tog preduzeća navode da je "umesto ljubavi ponovo u prvi plan izbila zlonamernost".
Uhapšeno je pet osoba osumnjičenih za zloupotrebe službenog položaja i pomaganje u tom krivičnom delu, među kojima i O. S, direktor Osnovne škole "Prva vojvođanska brigada" iz Novog Sada, dok se za jednom osobom intenzivno traga.
Policija u Nišu, u saradnji sa Poreskom policijom, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su O. R. (51) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivična dela poreska utaja, poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost i nedozvoljena trgovina.
Balistička raketa ispaljena iz Irana oborena je u turskom vazdušnom prostoru, saopštilo je tursko ministarstvo odbrane. Iran je izveo svoje prve napade otkako je novi vrhovni vođa postao Modžtaba Hamnei.
Pakovanje rezanog belog hleba u marketu košta 111 dinara. Cena po kojoj trgovac kupuje hleb od pekara je 100. Marža, razlika između ulazne i izlazne cene, 11 je dinara, odnosno 11 odsto. Ipak, među kriškama hleba za trgovce se obično krije mnogo veća zarada i tu, zapravo, počinje priča o of rabatu.
Zbog skoka cene nafte na svetskom tržištu koja je porasla na više od 100 dolara po barelu, raste i pritisak na cene goriva u Srbiji. Istovremeno, najavljuju se izmene zakona o akcizama na energente.
Da li su pozivi evropskih zemalja da građani drže gotovinu kod kuće znak odgovorne pripreme za krize ili nepotrebno širenje straha? Dok iz Srbije stižu poruke da je finansijski sistem stabilan, pitamo - da li bi građani ipak trebalo da imaju makar malu finansijsku rezervu za nepredviđene situacije?
Globalna finansijska tržišta su pod pritiskom nakon što je eskalacija rata u Iranu izbrisala oko šest biliona dolara tržišne vrednosti svetskih akcija, dok investitori sve više strahuju od stagflacionog šoka usled rasta cena energenata i usporavanja privrede.
Da li je ratom u zalivu počela nova svetska energetska kriza? Ko gubi, a ko dobija i da li sledi migracija kapitala iz ekonomskih rajeva Bliskog istoka? Koja rešenja imaju zemlje poput Srbije, zavisne od uvoza nafte i gasa?
Zbog zaštite domaćeg tržišta od nestašica i skoka cena, Vlada Republike Srbije donela je na vanrednoj sednici odluku o zabrani izvoza nafte i svih naftnih derivata za pogon motora. Odluka važi do 19. marta.
Inflacija nema iste efekte na sve grupe stanovništva, a razlike u strukturi potrošnje uslovljavaju i razlike u izloženosti cenovnim šokovima, pokazali su rezultati analize u kojoj su ispitivani redistributivni efekti inflacije na različite grupe domaćinstava, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Žene u Srbiji u proseku zarađuju 14 odsto manje nego muškarci, a jaz u platama najveći je u regionima gde su zarade najveće, kao što je Beograd, gde razlika iznosi 19 odsto, saopštio je Infostud i naveo da istraživanja pokazuju da žene ne samo što zarađuju manje nego i očekuju manje plate od kolega.
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da strategija "Srbija 2030" predviđa ulaganje od 48 milijardi evra do 2035. za ubrzani rast i BDP od 133 milijarde do 2030, kao i da je 137 zemalja već potvrdilo učešće na EXPO 2027 u Beogradu.
Komentari (0)