Vučić predstavio plan "Srbije 2030-2035": Nestašice nafte i gasa neće biti, rezerve su obezbeđene
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić predstavio je strategiju razvoja "Srbija 2030-2035", ističući da je pred državom težak zadatak planiranja budućnosti u svetu koji se ubrzano menja.
Vučić je istakao da su infrastruktura i kvalitet života građana prioriteti države, naglašavajući planove za izgradnju i modernizaciju puteva, auto-puteva, železnica, kao i vodovodnih i kanalizacionih sistema širom zemlje.
Do sada je izgrađeno 622 kilometra auto-puteva i brzih saobraćajnica, dok se trenutno radi na još 380 kilometara. Među značajnijim projektima su "Moravski koridor", deonice Sremska Rača-Kuzmin, brza saobraćajnica Šabac-Loznica, obilaznice oko Valjeva, Kragujevca i Novog Sada, kao i putni pravac Beograd-Zrenjanin-Novi Sad.
Vučić je naveo da država planira da do 2035. izgradi još 578 kilometara auto-puteva, što bi, zajedno sa postojećim, predstavljalo rezultat bez presedana u Evropi u odnosu na veličinu zemlje.
Predsednik je najavio i modernizaciju železnice u dužini od 1.019 kilometara, uključujući deonice Zemun Polje-Aerodrom "Nikola Tesla"-Nacionalni stadion, Niš-Brestovac i Niš-Dimitrovgrad, uz izgradnju obilaznice oko Niša.
Vučić je istakao i planove za manje aerodrome i unapređenje kapaciteta Niškog aerodroma.
Kada je reč o vodovodnoj i kanalizacionoj infrastrukturi, Vučić je naveo da je većina sistema stara decenijama, dok gubici vode u mreži u pojedinim sredinama dostižu i do 75 odsto.
"Moramo da izgradimo čak 30.000 kilometara novih vodovodnih cevi", rekao je predsednik. Posebno je ukazao na Šabac, gde 41 naselje nema priključak na vodovod, i Kragujevac, gde je potrebno obnoviti ili izgraditi 690 kilometara kanalizacionih mreža.
Za rešavanje problema vodosnabdevanja država planira ulaganja od 1,5 milijardi evra, što su najveća ulaganja u ovoj oblasti do sada.
Vučić je poručio da je to je ogroman novac, nikada veći, ali ni to nije dovoljno.
"Ako bude moguće, moraćemo da izdvojimo i više sredstava za vodu", naveo je predsednik.
"Neće biti nestašice nafte"
Predsednik Srbije je izjavio da neće biti nestašice nafte i naftnih derivata, uprkos ratnim sukobima u svetu.
Naveo je da Srbija trenutno raspolaže sa 418.000 tona dizela (dovoljno za 74 dana), 94.860 tona benzina (71 dan), 89.484 tona mazuta (159 dana) i 16.123 tone kerozina, što je dovoljno za redovno funkcionisanje aviosaobraćaja 31 dan.
Predsednik je dodao da su gasne rezerve u Banatskom Dvoru i drugim skladištima pune, sa ukupno oko 550 miliona kubnih metara gasa dostupnog Srbiji.
"Od 2028. do 2035. planiramo da uložimo najmanje 14,4 milijarde evra u energetiku, posebno u gasne elektrane. Obezbedićemo dodatnih jedan gigavat proizvodnje električne energije iz gasa, a podsticaćemo i privatnu inicijativu kroz javno-privatna partnerstva. Istovremeno, biće potrebna modernizacija gasovodnih sistema i povećanje kapaciteta cevi kako bi Srbija postala transferna zemlja za gas", naveo je Vučić.
Predsednik je takođe istakao da će vojska obezbeđivati ključne kompresorske stanice i merne stanice kako bi se sprečila bilo kakva bezbednosna iznenađenja u snabdevanju.
"Potreban napredak u dualnom obrazovanju"
Govoreći o obrazovanju, Vučić je naglasio važnost dualnog modela i "kazahstanskog modela" saradnje sa stranim univerzitetima.
Predsednik je objasnio da kazahstanski model podrazumeva saradnju sa stranim univerzitetima, otvaranje njihovih kampusa u Srbiji, slanje studenata na studije u inostranstvo uz obavezu povratka i kupovinu franšiza stranih univerziteta.
"Cilj je regionalno pozicioniranje u blizini industrijskih centara i uvođenje konkurencije našim univerzitetima. Takve promene izazvale su otpor jer su dirnule u postojeće privilegije, ali je važno da država podrži kvalitet i inovacije u obrazovanju", istakao je predsednik.
Vučić je posebno govorio o uticaju veštačke inteligencije (AI) na ekonomiju i društvo.
"Proizvodnja više neće zavisiti isključivo od rada, već će ekonomije moći da rastu iako će ukupan obim rada opadati. Očekuje se povećanje produktivnosti i do 700 odsto zahvaljujući AI, što će dovesti i do otpuštanja, ali i do velike preraspodele kapitala u svetu", rekao je Vučić.
Predsednik je naveo da će samo mali broj zemalja, oko 15 odsto, biti spreman da integriše AI u obrazovanje, zdravstvo i javnu upravu, te izrazio nadu da će Srbija biti među njima.
Vučić je dodao da će AI omogućiti brže rezultate u zdravstvu, a da će čitavi sektori biti reorganizovani i da se očekuje ubrzanje autonomnih naučnih otkrića od 2035. godine.
"Država će izdvojiti 229 miliona evra za mere politike nataliteta"
Vučić je najavio značajna ulaganja u socijalnu politiku i podršku porodicama, naglasivši da će država izdvojiti 229 miliona evra za mere politike nataliteta.
Sredstva će biti usmerena na subvencije majkama, izgradnju porodičnih stambenih zgrada po rođenju deteta, dodelu seoskih kuća za mlade, formiranje alimentacionog fonda, kao i razvoj omladinskih programa za mlade do 35 godina.
Predsednik je istakao da je cilj države da prihvati svaku dobru ideju koja može da pomogne građanima, ali je ukazao i na probleme u postojećim zakonskim rešenjima.
Kao primer naveo je zakon o roditelju-negovatelju, koji se trenutno odnosi na oko 8.000 do 9.000 ljudi, ali postoji opasnost da, zbog zloupotreba i različitih veza, broj korisnika poraste i do 70.000, iako je realna potreba znatno manja.
Ipak, naglasio je da država mora da pomogne roditeljima koji zaista imaju teško bolesnu decu i zbog toga nisu u mogućnosti da rade. Naveo je da je predlog za rešavanje ovog pitanja došao i iz opozicije i dodao da će vlast taj predlog unaprediti i prihvatiti.
"Pravo može da ostvari jedan roditelj deteta u teškom zdravstenom stanju, koji živi sa detetom i nije stalno zaposlen. Taj roditelj dobijaće mesečnu naknadu od 65.000 dinara, plus uplatu doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje, kako bi se obezbedio puni radni staž. To znači dakle da država izdvaja 100.000 dinara po osobi mesečno. Na državi je da preko raznih komisijskih sistema pokuša da dođe do toga da ne bude zloupotreba", pojasnio je Vučić.
"Na zdravstvo izdvajemo oko pet milijardi evra"
Četvrta tačka obraćanja je zdravstvo, i predsednik kaže da trošimo oko 5 milijardi evra na zdravstveni sistem.
"Danas na zdravstvo u Srbiji izdvajemo oko pet milijardi evra. To su izuzetno visoki troškovi, jer gotovo nijedna zemlja u Evropi, proporcionalno svom budžetu i ekonomskoj snazi, ne ulaže toliko u zdravstveni sistem kao što ulažemo mi. Međutim, sve što smo u zdravstvu do sada uradili, uglavnom je bilo pogrešno, ne samo u našem mandatu već i u prethodnim generacijama. Navikli smo da zdravstvena zaštita u Srbiji 'pripada', da je ne moramo platiti, dok nam je istovremeno lako da izdvojimo novac u inostranstvu. Takođe, često smatramo da je uvek 'strano bolje' od našeg", rekao je predsednik.
Foto: ATAImages/R.Z.
Naveo je da, ma koliko zdravstveni sistem bolje funkcionisao i ma koliko su ljudi bili uspešno lečeni, lekari i pacijenti imaju ograničeno poimanje stvarnih troškova.
Govoreći o zdravstvu istakao je napredak u lečenju dece sa retkim bolestima i ulaganjima u inovativne lekove.
"Broj dece koja se lečila u inostranstvu bio je 440, a od 2012. do danas 583 deteta. Sredstva za inovativne lekove, ranije nismo ni imali. U 2023. godini uložili smo 6,2 milijarde dinara, a broj dece koju lečimo raste svake godine i nastaviće da raste", istakao je predsednik.
On je kritikovao neistinite tvrdnje da se deca leče "SMS-om" i uporedio stanje u Srbiji sa razvijenim zemljama.
"To je laž. U najrazvijenijim zemljama, od Amerike do Danske, se mnogo više dece leči porukama. A tamo za zubara plaćate 2.000 dolara, a kod nas to uradite besplatno", naglasio je predsednik.
Vučić je dodao da je ključno ukidanje lista čekanja za operacije, poput katarakte ili zamene kolena, i apelovao na građane da poštuju raspored zdravstvenih ustanova.
"Molim građane, kada ih pozovemo na operaciju, da ne kažu da su tada na selu, imaju svinjokolj ili dolazi slava. Poštujte naš zdravstveni sistem", rekao je predsednik.
"Cilj veće penzije i plate"
Predsednik Republike Srbije predstavio je prognozu životnog standarda i plata u Srbiji do 2035. godine kao treću tačku, navodeći da je reč o prosečnim platama na nivou cele zemlje, a ne samo Beograda.
"Građanima Srbije želim da pokažem da je prosečna plata u Srbiji 2012. godine bila 366 evra, a u decembru 2025. godine 1.057 evra. Po našim projekcijama, prosečna plata će 2030. godine biti 1.320 evra, a 2035. godine 1.700 evra", rekao je Vučić.
Foto: ATAImages/R.Z.
Ukazao je da će postojati regioni sa značajno nižim zaradama, što će zahtevati poslovni pristup i dodatne projekte.
Prema njegovim rečima, penzije u Srbiji bile 204 evra 2012. godine, 484 evra u decembru 2025. godine, što je više od uobičajenog iznosa od 430 evra, a procenjuje se da će u decembru 2030. prosečna penzija iznositi 750 evra.
Minimalna zarad je 551 evro u odnosu na 170 evra iz 2012. godine. Planirano je da minimalna zarada do 2030. godine iznosi 760 evra.
"Vidim Srbiju u 2035. kao člana Evropske unije"
Predsednik Srbije istakao je viziju Srbije za 2030. i 2035. godinu, naglašavajući da je zemlja na putu napretka, ali da taj napredak nije dovoljno brz i istakao da će u budućnosti biti ispred zemalja u regionu, posebno po pitanju primene veštačke inteligencije.
"Vidim zemlju koja prihvata veštačku inteligenciju, spajanje softvera i hardvera, inteligencije i rada", zaključio je Vučić.
Naveo je da Srbiju vidi sa potpuno drugačijim pristupom obrazovanju nego što je to slučaj danas.
"Vidim Srbiju u 2035. kao člana Evropske unije. Da li ćemo imati pravo glasa, komesara? Ne znam. Ali za to moramo da ubrzamo svoje reforme", naglasio je Vučić.
Prvi cilj očuvanje mira i stabilnosti
Na predstavljanju nacionalne strategije "Srbije 2030-2035" istakao da je prvi i najvažniji cilj Srbije u narednoj deceniji očuvanje mira i stabilnosti.
"Prvi cilj u narednih devet ili deset godina je da sačuvamo mir i stabilnost u zemlji", naglasio je predsednik.
Govoreći o unutrašnjim izazovima, Vučić je ukazao i na demografski problem.
"Pronatalitetna politika je danas najveći problem. I to ne zato što ne dajemo novac - svuda gde imamo najviše novca imamo najmanje dece", rekao je on.
"Naše plate na Vračaru i Starom gradu su oko 1.700 evra u proseku, više nego u Hrvatskoj i Sloveniji, a tu imamo najmanje dece. Dakle, problem nije u ekonomiji, već u našoj svesti. Moramo decu staviti ispred kućnih ljubimaca, a ne obrnuto", istakao je predsednik.
Poručio je da Srbija mora da brani svoju slobodu i nezavisnost, ali i da istovremeno čuva mir u regionu.
"Ne treba da pokažemo kukavičluk, jer oni znaju da nismo kukavice, već stratešku pamet - da čuvamo mir i ljude", rekao je Vučić.
On je ponovio da će Srbija nastaviti politiku vojne neutralnosti.
Foto: Tanjug/Amir Hamzagić
"Srbija će čuvati svoju poziciju vojne neutralnosti. Nismo je menjali pod velikim pritiscima i nećemo je menjati ni u narednih deset godina", istakao je predsednik.
Vučić je dodao da Srbija mora da jača svoju vojsku i saradnju sa različitim partnerima.
"Moramo graditi dobre odnose sa NATO zemljama, kao što imamo dobre odnose sa Rusijom i Kinom", rekao je on.
Govoreći o ulaganjima u bezbednost, naveo je da Srbija značajno povećava izdvajanja za vojsku i policiju.
"Srbija izdvaja mnogo više od dva odsto BDP za vojsku i policiju. U poslednja tri meseca, sa onim što ćemo potpisati za sedam dana, to je više od šest milijardi evra za naoružanje i opremu", naveo je predsednik.
Istakao je da Srbija mora da se drži međunarodnog prava i bude spremna da se suprotstavi pretnjama, podsetivši na pokušaj ugrožavanja teritorijalnog integriteta zemlje.
"Otvaramo prvu fabriku ozbiljnih dronova u Srbiji"
Najavio je i otvaranje prve fabrike ozbiljnih dronova u Srbiji zajedno sa jednim stranim partnerom, što će omogućiti potpunu proizvodnju od kraja aprila.
Predsednik je ukazao na značaj digitalizacije i primene veštačke inteligencije u vojsci i policiji.
"Moramo da jačamo specijalne jedinice i sve službe, pravićemo jedinice za primenu veštačke inteligencije i digitalnu vojsku, po uzoru na Izrael, a policijski sektor mora to što pre da prihvati", poručio je Vučić.
"Strategija ne sme da zavisi od toga ko je na vlasti"
Na početku svog govora naveo da će se ovog puta obraćati drugačije nego što je uobičajeno.
"Govoriću nešto drugačije nego što je uobičajeno. Nemoguće je napisati i sastaviti ovakvo izlaganje u potpunosti u pisanoj formi, zbog mnoštva podataka koji će vam biti dostupni, ali i zbog ogromnih promena koje se u današnjem svetu dešavaju", rekao je predsednik.
Vučić je istakao da se prvo pitanje koje se postavlja odnosi na razloge zbog kojih država izlazi sa planovima razvoja do 2030. i 2035. godine.
"Veliki deo naroda, mnogi ljudi, reći će da je to zato što želite da vladate do te godine, zato što razmišljate kako ćete vi da budete na tom mestu. Ali ne razumeju da strategije, planovi i programi razvoja jedne zemlje ne smeju da zavise od toga ko je na vlasti", naglasio je on.
Prema njegovim rečima, planiranje razvoja predstavlja temelj napretka svake države.
"Bez planova i programa ste ništa i ne možete da uradite ništa. Plan i program napretka jedne zemlje su suština, fundament i osnova na kojoj zasnivate njen uspeh", rekao je Vučić.
Predsednik je naveo da je plan razvoja podeljen u deset ili jedanaest ključnih tačaka koje će biti predstavljene.
"To znači da nećemo predstaviti sve važne grane i o svemu govoriti. O pojedinim oblastima govoriće nosioci izvršne vlasti, odnosno predstavnici Vlade Srbije, u narednim danima", istakao je Vučić.
"Svet ulazi u period ozbiljnih sukoba"
Kako je naveo, Srbija, ali i ceo svet, suočavaju sa ogromnim promenama i da će naredna decenija odlučiti budućnost.
"Mi živimo u eri najvećih i najbržih promena u istoriji čovečanstva. Narednih deset godina opredeliće budućnost u narednih sto godina", rekao je Vučić.
Foto: Tanjug/Rade Prelić
Govoreći o izazovima sa kojima se društvo suočava, predsednik je poručio da su promene u načinu razmišljanja i rada neophodne.
Dodao je da Srbija mora da donosi brze i strateške odluke kako bi uhvatila korak sa tehnološkim promenama.
Osmi dan rata na Bliskom istoku. Snažne eksplozije čule su se tokom noći u Teheranu. Vašington tvrdi da je izveo najveći talas napada na Islamsku Republiku do sada. Revolucionarna garda pokrenula je kontranapad i raspoređuje raketne sisteme nove generacije.
Počasni konzul Srbije u Izraelu Aleksandar Nikolić rekao je da su tokom noći izvedena tri vazdušna napada, zbog čega su građani morali u skloništa. Najavio je da od nedelje počinju izlazni letovi sa aerodroma u Tel Avivu i pozvao državljane Srbije da prate bezbednosna uputstva.
"Moramo da razmišljamo brzo, moramo da učimo i da radimo drugačije. U suprotnom, nećemo imati nikakvu šansu", rekao je Vučić.
Govoreći o tehnološkom razvoju, naveo je da će samo mali broj država biti potpuno spreman za eru veštačke inteligencije i robotike.
"Samo 10 do 15 odsto zemalja biće potpuno pripremljeno za dolazak veštačke inteligencije. Te zemlje će biti nove sile u svetu, a svi ostali će zaostajati narednih sto ili dvesta godina", uakazo je predsednik.
Vučić je upozorio i na sve veće globalne tenzije, ocenjujući da svet ulazi u period ozbiljnih sukoba.
"Mi živimo u vreme početka velikih sukoba. Doći će do pauza i primirja, ali to je tek početak šireg talasa konflikata u svetu", istakao je.
Predsednik je ocenio da bi globalni sukobi mogli da se završe sa najtežim posledicama u istoriji.
"Nadam se da grešim, ali plašim se da će sukobi biti završeni sa najtežim žrtvama u istoriji čovečanstva i da će biti upotrebljeno oružje koje je korišćeno samo jednom u istoriji", ukazao je predsednik.
Vlada Federacije BIH uputila je Parlamentu Federacije prijedlog izmjena i dopuna Zakona o gasovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Hrvatska“. Crna Gora na pragu Evropske unije suocava se sa sve učestalijim slučajevima krivolova i to u nacionalnom parku Skadarsko jezero. Kakve su kazne za krivolovce, pitamo Vuka Saičića, šefa službe zaštite Nacionalnog parka Skadarsko jezero. Zamenik ministra pravde Alen Dereban analizira novi zakon o javnom tužilaštvu, koji je ključni zahtev Evropske unije, pored unošenja Bugara u Ustav.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Da li će parlamentarni izbori u Mađarskoj, 12. Aprila, biti referendumsko odlučivanje za ili protiv Viktora Orbana? Sve veći broj građana kaže da će glasati za kandidata opozicije. Procenjuje se da će rekordnih 90% građana izaći na glasanje. Kome to više odgovara, Orbanu ili Peteru Mađaru? Da li će i kako rezultati izbora uticati na odnos država EU prema Mađarskoj , ali odnos Mađarske prema Srbiji ? Gosti Stava dana Nikola Tomić, politički konsultant i Nikola Ilić, istraživač Fakulteta političkih nauka.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
PORTAL
Rat u Iranu – borba za prevlast na Bliskom istoku. Potres svetske ekonomije – najjače oružje Teherana. O povezanosti ratova na Bliskom istoku i istoku Evrope razgovaramo s Draganom Filipović, članicom Foruma za međunarodne odnose i nekadašnjom ambasadorkom Srbije u Savetu Evrope.
Na predlog Osnovnog javnog tužilaštva u Pančevu sud je odredio do 30 dana pritvor I. S. (19) iz mesta Popović, osumnjičenom da je 22. marta u Dobrici nasrnuo na svog oca fizički i ubo ga nožem u nogu.
Portparolka Bele kuće Kerolajn Livit pohvalila je operativne uspehe američke vojske u ratu sa Iranom, navodeći da će "otvoriti pakao" ako Iran odluči da nastavi borbu. Čini se, pak, da postoji razlika između njene opaske da Iranci žele da razgovaraju i onoga što se ranije čulo od Irana, piše BBC.
Vozač jednog automobila je poginuo, dok su dve osobe povređene u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila oko sedam časova u Ulici Jovana Ristića u Kragujevcu, potvrdili su za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave u tom gradu.
Američka tehnološka kompanija Microsoft bi mogla da zabeleži najgori kvartal od globalne finansijske krize 2008. godine, prevashodno zbog velikih ulaganja u infrastrukturu za veštačku inteligenciju i rasta konkurencije AI startapa.
Rat na Bliskom istoku ne utiče samo na cene energenata. Posledice se već prelivaju i na druge sektore, pa tako raste i cena plastike, koja je u Srbiji poskupela i do 50 odsto, za dve nedelje.
Od sporta koji se igra, padel u Srbiji postaje sport o kom se razgovara, u koji se investira i koji gradi zajednicu. U petak, 27. marta od 18 časova, EXPO 2027 Plejgraund u Hali 5 Beogradskog sajma postaje mesto prve u nizu ekskluzivnih padel konferencija.
Prosečna neto zarada u Srbiji iznosila je u januaru 118.429 dinara, čime je u poređenju sa istim mesecom prošle godine realno veća za 7,6 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS)
Predsednik Odbora za spoljne poslove parlamenta Mađarske Žolt Nemet nada se da će kompanija MOL u narednim nedeljama moći da završi preuzimanje većinskog udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS).
Ministar finansija Siniša Mali rekao je za list Weltwoche da je izložba Expo 2027, koja će biti održana od 15. maja do 15. avgusta 2027. godine, skok u budućnost i razvojna šansa za Srbiju i region.
Komentari (0)