Profesor Savić: Najveći broj radnika na minimalcu u privatnom sektoru, poljoprivredne penzije oko 12.000 dinara
Ekonomista Ljubodrag Savić izjavio je da radnici u Srbiji koji zarađuju minimalac uglavnom rade u privatnom sektoru i ocenjuje da je visina minimalne plate u regionu u skladu sa razvijenošću zemalja.
Izvor: Kosovo online
09.09.2024. 09:01
Foto: Kosovo Online
"Čuo sam od ministra finansija, koji je precizno rekao da 114.000 ljudi u Srbiji živi od minimalca. Najveći broj ljudi minimalac prima u privatnom sektoru. Ima nekih delatnosti koje su skrajnute u javnom sektoru, ali u pitanju je manji broj. U javnom sektoru u proseku radi veći broj obrazovanih ljudi sa višim kvalifikacijama i naravno da je to jedan od razloga zašto tamo nema toliko ljudi koji primaju minimalac. U privatnom sektoru su uglavnom manuelni i fizički poslovi, gde ljudi rade bez kvalifikacija ili sa nekim osnovnim kvalifikacijama, pa je na neki način prirodno što je tako", navodi on za Kosovo Onlajn.
Ne veruje da je tačna teza određenih poslodavaca da povećanje minimalca može loše uticati na tržište rada i da to dovodi do smanjenja broja zaposlanih, pa i rada na crno.
Minimalna cena rada za 2025. godinu iznosiće 53.592 dinara, što je za 13,7 odsto više od minimalca za ovu godinu, dogovoreno je na sednici Socijalno-ekonomskog saveta (SES).
Ministar spoljne i unutrašnje trgovine Tomislav Momirović izjavio je da akcijom "Najbolja cena" potrošači mogu da ostvare uštede koje nisu simobilične, jer su sniženja realna odnosno nisu mala.
"To nije utemljeno na istraživanjima. To je više priča poslodavaca. Njihovo je legitimno pravo da se bore sa Vladom Srbije i sa sindikatima u pregovorima o tome kolika će biti minimalna cena rada. Ne bih ja rekao da je njima tako loše. Sada je minimalac povećan na 53.000, što je iznos minimalne potrošačke korpe. Ali, za isti procenat povećan je i neoporezivi deo. Poslodavci u toj kuknjavi navode argumente da bi cena rada trebala da bude niža jer bi u tom slučaju i cena njihovih proizvoda bila niža, iako to nema veze jedno sa drugim. Cena rada je jedno, a konačna cena je odnos na tržištu. Situacija sa minimalcem u Srbiji je jako složena i u najtežoj poziciji su ljudi koji primaju minimalac", istakao je profesor.
Dodaje da povećanje minimalca ne može dovesti do smanjenja radne snage.
"Iz prostog razloga, ako imate proizvodni proces, ne možete da obustavite to. Moraćete zapošljavati neke ljude. Zapanjen sam činjenicom da strani radnici koji dolaze u Srbiju rade za značajno manju cifru od minimalca. I što je najgore, ti ljudi rade značajno bolje u svim uslovima. Kiša pada, posao ne prestaje. Oni deo te oskudne zarade šalju i svojim porodicama. To je jedan legitimni vid pritiska od strane poslodavca da ukažu na neke efekte povećanja minimalca", kaže on.
Navodi da se radnici najmanje pitaju i da oni snose posledice odluka i dogovora Vlade i poslodavaca.
"Sindikati se trude da nešto promene, ali sindikati u Srbiji su marginalizovani. Nije ni država, ali ni radnici nisu zainteresovani da pomognu rad sindikata, da pomognu da to bude odgovarajući pritisak, kao što je na Zapadu. Radnicima je najteže. Mogu samo da promene zanimanje, ali ni tu im neće biti mnogo bolje. Odeš od jednog gazde, kod drugog ti neće biti mnogo bolje. Inferiorna je pozicija i sindikata i radnika. Moram da priznam da se država u poslednje vreme trudi, da li je to dovoljno? Nije, ali je bolje nego što je bilo pre pet ili deset godina", naglasio je Savić.
Govoreći o situacija u regionu, Savić navodi da tu nema velike razlike među zemljama.
"Kao što je razlika u razvijenosti, jer Slovenija i Hrvatska značajno prednjače u odnosu na nas kao članice Evropske unije, prednjačila je i Crna Gora nekoliko godina po nivou prosečnih primanja", kaže profesor.
Foo: Tanjug/Vladimir Šporčić
Savić kaže da ne postoje egzaktni podaci koliko je novca zaista potrebno za život, jer su studije koje su posvećene ovom delu Evrope pokazale da se to menja iz godine u godinu.
"Bila je jedna situacija kada smo imali relativno stabilan razvoj tamo od 2016. do 2019. godine, inflacija je bila praktično zaustavljena ili je postojala u nivou od nekoliko procenata. Negde je postojala i deflacija. Potpuno je drugačija situacija posle Kovida i rata u Ukrajini. Ne bih ja celu problematiku sveo samo na minimalac. Postoji jedan broj ljudi koji žive na selu i koji nemaju nikakva primanja. Značajan broj ljudi prima poljoprivredne penzije koje su od oko 12.000 dinara. Šta čovek da radi sa tim? To su veoma siromašni ljudi. Naravno, ima ljudi koji primaju minimalac, a ne žive loše. Neki se bave biznisom ili nekim drugim poslom. Ali ako posmatramo izolovano jedinku, koji čovek bi danas u Srbiji mogao da pomisli da zaista može da se živi od minimalca, ako je to isključivo izvor prihoda", naglasio je Savić.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Kako je prošao prvi dan ključne nedelje za rešenje energetske situacije u Srbiji? Zašto se 1. novembar doživljava kao dan D na srpskoj političkoj sceni? Da li su izbori na lokalu opipavanje pulsa birača pred parlamentarne izbore?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
PROZORI BALKANA (R)
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
Na raskrsnici Bulevara heroja sa Košara, Nikole Dobrovića i Omladinskih brigada, kod kule "Vest" na Novom Beogradu, u noći između subote i nedelje u 00.51 čas dogodila se teška saobraćajna nesreća u kojoj su poginule tri osobe, a dve su zadobile teške povrede, navode u Hitnoj pomoći.
Mladić (23) je teško povređen na parkingu u beogradskom naselju Voždovac kada su ga napala trojica muškaraca, koji su ga, prema sopstvenoj izjavi policiji, brutalno pretukli, a zatim pobegli sa mesta događaja.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Staroj Pazovi uhapsili su D. G. (46), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Svake godine se za čišćenje divljih deponija u Nišu izdvaja između 15 i 20 miliona dinara, a one, ipak, iznova niču i to na istim lokacijama. Na teritoriji grada ima ih 90, a u toku je čišćenje na 16 lokacija i to od novca koje je dalo Ministarstvo za zaštitu životne.
Najskuplji stan u drugom kvartalu 2025. prodat je u Beogradu na vodi za 1,8 miliona evra. Najskuplji kvadrat je dostigao 9.056 evra, pokazuje objavljeni izveštaj o tržištu nepokretnosti Republičkog geodetskog zavoda (RGZ).
Mađarska naftna kompanija (MOL) je najpoželjniji partner i najlogičnije rešenje, ali moramo da vidimo šta možemo da uradimo na drugim tržištima. Srbija treba da pregovara sa svima, izjavio je profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Slobodan Aćimović govoreći o sudbini Naftne industrije Srbije.
Uskoro će dva meseca otkako se sprovodi Uredba o ograničenju marži i cena. Dejan Gavrilović iz Udruženja potrošača "Efektiva" naveo je da je Uredba imala veći efekat na početku jer trgovci nisu našli način da je zaobiđu. Potrošači kažu da ne osećaju manji pritisak na novčanike.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je imao teške razgovore sa delegacijom MMF i da je jedna od tema bilo i pitanje Naftne industrije Srbije koja je, kako je rekao, najveći rizik i od presudnog značaja za nas.
Da li će se pronaći rešenje za energetsku stabilnost Srbije i koji se potezi očekuju od zvaničnog Beograda? Da li kriza oko NIS može da ugrozi celokupnu ekonomiju i da li je došlo vreme za odluku ko je strateški partner srpske privrede?
Mraz, suša i grad prepolovili su rod jabuka u zapadnoj Srbiji, a cena je, uprkos sve većim troškovima proizvodnje i ove sezone na nivou od pre deset godina. Voćari ove godine beleže značajne gubitke jer usled nedostatka prve klase jabuke, nije ni moguće ostvariti profitabilnost u ovoj proizvodnji.
Ko radi, taj bira, ali gde se danas najbolje zarađuje, koji poslovi nude najveće šanse za napredak i u kojim kompanijama vredi ostati? Tržište rada u Srbiji se menja, ali koji poslovi danas nude najviše šanse za uspeh?
Problem sa uvozom ruskog gasa komplikovaniji je od problema sa kojim će se suočiti Rafinerija nafte u Pančevu zbog američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS), a krajnji cilj cele priče je da nema Rusa na Balkanu, naveo je za Tanjug profesor Ekonomskog fakulteta Ljubodrag Savić.
Komentari (0)