Profesor Savić: Najveći broj radnika na minimalcu u privatnom sektoru, poljoprivredne penzije oko 12.000 dinara
Ekonomista Ljubodrag Savić izjavio je da radnici u Srbiji koji zarađuju minimalac uglavnom rade u privatnom sektoru i ocenjuje da je visina minimalne plate u regionu u skladu sa razvijenošću zemalja.
Izvor: Kosovo online |
09.09.2024. 09:01
Foto: Kosovo Online
"Čuo sam od ministra finansija, koji je precizno rekao da 114.000 ljudi u Srbiji živi od minimalca. Najveći broj ljudi minimalac prima u privatnom sektoru. Ima nekih delatnosti koje su skrajnute u javnom sektoru, ali u pitanju je manji broj. U javnom sektoru u proseku radi veći broj obrazovanih ljudi sa višim kvalifikacijama i naravno da je to jedan od razloga zašto tamo nema toliko ljudi koji primaju minimalac. U privatnom sektoru su uglavnom manuelni i fizički poslovi, gde ljudi rade bez kvalifikacija ili sa nekim osnovnim kvalifikacijama, pa je na neki način prirodno što je tako", navodi on za Kosovo Onlajn.
Ne veruje da je tačna teza određenih poslodavaca da povećanje minimalca može loše uticati na tržište rada i da to dovodi do smanjenja broja zaposlanih, pa i rada na crno.
Minimalna cena rada za 2025. godinu iznosiće 53.592 dinara, što je za 13,7 odsto više od minimalca za ovu godinu, dogovoreno je na sednici Socijalno-ekonomskog saveta (SES).
Ministar spoljne i unutrašnje trgovine Tomislav Momirović izjavio je da akcijom "Najbolja cena" potrošači mogu da ostvare uštede koje nisu simobilične, jer su sniženja realna odnosno nisu mala.
"To nije utemljeno na istraživanjima. To je više priča poslodavaca. Njihovo je legitimno pravo da se bore sa Vladom Srbije i sa sindikatima u pregovorima o tome kolika će biti minimalna cena rada. Ne bih ja rekao da je njima tako loše. Sada je minimalac povećan na 53.000, što je iznos minimalne potrošačke korpe. Ali, za isti procenat povećan je i neoporezivi deo. Poslodavci u toj kuknjavi navode argumente da bi cena rada trebala da bude niža jer bi u tom slučaju i cena njihovih proizvoda bila niža, iako to nema veze jedno sa drugim. Cena rada je jedno, a konačna cena je odnos na tržištu. Situacija sa minimalcem u Srbiji je jako složena i u najtežoj poziciji su ljudi koji primaju minimalac", istakao je profesor.
Dodaje da povećanje minimalca ne može dovesti do smanjenja radne snage.
"Iz prostog razloga, ako imate proizvodni proces, ne možete da obustavite to. Moraćete zapošljavati neke ljude. Zapanjen sam činjenicom da strani radnici koji dolaze u Srbiju rade za značajno manju cifru od minimalca. I što je najgore, ti ljudi rade značajno bolje u svim uslovima. Kiša pada, posao ne prestaje. Oni deo te oskudne zarade šalju i svojim porodicama. To je jedan legitimni vid pritiska od strane poslodavca da ukažu na neke efekte povećanja minimalca", kaže on.
Navodi da se radnici najmanje pitaju i da oni snose posledice odluka i dogovora Vlade i poslodavaca.
"Sindikati se trude da nešto promene, ali sindikati u Srbiji su marginalizovani. Nije ni država, ali ni radnici nisu zainteresovani da pomognu rad sindikata, da pomognu da to bude odgovarajući pritisak, kao što je na Zapadu. Radnicima je najteže. Mogu samo da promene zanimanje, ali ni tu im neće biti mnogo bolje. Odeš od jednog gazde, kod drugog ti neće biti mnogo bolje. Inferiorna je pozicija i sindikata i radnika. Moram da priznam da se država u poslednje vreme trudi, da li je to dovoljno? Nije, ali je bolje nego što je bilo pre pet ili deset godina", naglasio je Savić.
Govoreći o situacija u regionu, Savić navodi da tu nema velike razlike među zemljama.
"Kao što je razlika u razvijenosti, jer Slovenija i Hrvatska značajno prednjače u odnosu na nas kao članice Evropske unije, prednjačila je i Crna Gora nekoliko godina po nivou prosečnih primanja", kaže profesor.
Savić kaže da ne postoje egzaktni podaci koliko je novca zaista potrebno za život, jer su studije koje su posvećene ovom delu Evrope pokazale da se to menja iz godine u godinu.
"Bila je jedna situacija kada smo imali relativno stabilan razvoj tamo od 2016. do 2019. godine, inflacija je bila praktično zaustavljena ili je postojala u nivou od nekoliko procenata. Negde je postojala i deflacija. Potpuno je drugačija situacija posle Kovida i rata u Ukrajini. Ne bih ja celu problematiku sveo samo na minimalac. Postoji jedan broj ljudi koji žive na selu i koji nemaju nikakva primanja. Značajan broj ljudi prima poljoprivredne penzije koje su od oko 12.000 dinara. Šta čovek da radi sa tim? To su veoma siromašni ljudi. Naravno, ima ljudi koji primaju minimalac, a ne žive loše. Neki se bave biznisom ili nekim drugim poslom. Ali ako posmatramo izolovano jedinku, koji čovek bi danas u Srbiji mogao da pomisli da zaista može da se živi od minimalca, ako je to isključivo izvor prihoda", naglasio je Savić.
Dečaci Viktor Putica i Ognjen Bojković, koji boluju od bulozne epidermolize, podigli su Srbiju na noge sa ciljem da se prikupi novac neophodan za lečenje u Sjedinjenim Američkim Državama.
Novosađanin Slobodan Majstorac jedan je od dobitnika "Specijalne Virtus nagrade za izuzetnu humanost". Kožu sa obe butine donirao je sugrađaninu Nikoli Zlatkoviću koji je, nažalost, kasnije ipak preminuo.
Glumac Sergej Trifunović osuđen je u splitskom sudu na 60 dana zatvora uslovno, odnosno kazna neće biti izvršena ako u toku jedne godine ne ponovi isto delo.
Ciklon Boris koji je dosad odneo više od dvadeset ljudskih života i za sobom ostavio ogromnu materijalnu štetu nije iznenadio meteorologe, koji ističu da je ovog puta sistem pravovremenog obaveštavanja uticao na to da broj žrtava ne bude veći.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je nakon sastanka sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen u Briselu da se u oktobru ili novembru može očekivati isplata prve tranše po planu rasta za Zapadni Balkan u iznosu od 112 miliona evra.
Predsednik Vlade Republike Srbije Miloš Vučević izjavio je u Vrnjačkoj Banji da je glavni zadatak Vlade Srbije da prosečna penzija do 2027. godine bude 650 evra.
Vlada Srbije usvojila je predlog zakona kojim se povećava budžet za ovu godinu odnosno povećavaju se izdvajanja za kapitalne investicije, u oblasti zaštite porodice i dece, za zdravstvo, poljoprivredu, ekologiju, prosvetu, kulturu i odbrambeni sektor. Usvojen je i propis o železničkom saobraćaju.
Vlada Srbije raspravljaće o predlogu rebalansa budžeta, a ukoliko bude usvojen, pred narodnim poslanicima naći će se u ponedeljak. Ministar finansija Siniša Mali za RTS kaže da je budžet razvojni i da će od 1. januara plate u javnom sektoru biti povećane između osam i 12 odsto.
U poslednjem polugodištu 2023. godine 17 odsto prodatih stanova kupljeno je uz pomoć kredita, dok je u prvom kvartalu udeo kreditnih kupaca porastao na 18 odsto, ali je to i dalje bilo manje nego u istom periodu prošle godine.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će minimalna zarada biti 53.592 dinara i da će uslediti povećanja: penzija do 11 odsto, zaposlenima u javnom sektoru osam odsto, a za prosvetare, učitelje, nastavnike i vaspitače za 12 odsto.
Američka korporacija Amazon traži od svojih zaposlenih da ponovo rade iz kancelarije pet dana nedeljno, što predstavlja značajnu promenu u odnosu na sadašnju hibridnu politiku koja omogućava radnicima da budu u kancelariji samo tri dana u toku sedmice.
Ministar trgovine Tomislav Momirović izjavio je da građani danas troše četvrtinu manje novca u svojim budžetima za proizvode uključene u akciju "Najbolja cena" nego pre početka akcije.
Komentari (0)