(VIDEO) Zašto se strani investitori povlače sa srpskog tržišta: "Dolazili zbog jeftine radne snage, koja više to nije"
Poslednjih godina država je uložila značajna sredstva u privlačenje stranih investitora i otvaranje fabrika. Uprkos tome, nekoliko fabrika najavilo je gašenje i povlačenje sa tržišta naše zemlje.
Naša država je kroz subvencije i podsticaje privukla brojne strane investitore, kako bi stimulisala otvaranje novih fabrika i radnih mesta.
No, s obzirom na nedavne odluke velikih stranih kompanija Drakslmajera, Benetona, Džonson elektrika, koje najavljuju otkaze i gašenje proizvodnih pogona, postavlja se pitanje efikasnosti ovog modela.
Fabrika čarapa "Proleter" iz Ivanjice, nekada privredni gigant, poslednjih godina posluje sa poteškoćama. Radnici fabrike danima ne dozvoljavaju kamionima poslodavca da iz fabričkog kruga izvezu proizvode, koristeći blokadu kao krajnju meru pritiska zahtevajući isplatu zaostalih zarada.
Kompanija "Beneton" zatvara fabriku u Nišu, potvrdio je gradonačelnik Dragoslav Pavlović, koji je rekao da oko 900 ljudi ostaje bez posla i da je to veliki udar za Niš.
Ne vidim razlog otvaranja glavnog pretresa u ovom postupku, jer se to dešava kad je Apelacionom sudu nešto kontradiktorno u presudi. Zato se otvara mogućnost oslobađanja okrivljenih, kaže advokat Vladimir Todorić, branilac u postupku pogibije dvojice radnika fabrike "Milan Blagojević" u Lučanima.
"Verovatno ima više razloga, prvi je stagnacija evropske privrede, pre svega auto-industrije. Najveći deo tih komponentaša dolazio je ovde zbog auto-industrije. Sa druge strane, došli iz dva razloga, prvi je bio jeftina radna snaga, koja više nije jeftina, a i nema je. Drugi razlog si subvencije koje su dobijali od države. Taj ciklus subvencija se sada završio. Prirodno je bilo očekivati da će oni posle 10 do 15 godina otići i da traže adekvatnija tržišta za njihove investicije", navodi profesor na FEFA fakultetu Goran Radosavljević.
Uprkos milionskim podsticajima, mnoge fabrike nisu uspele da obezbede dugoročnu stabilnost poslovanja, što je izazvalo zabrinutost među zaposlenima i građanima.
Ovaj trend ukazuje na potrebu za boljim rešenjima koja bi omogućila ne samo privlačenje investicija, već i zaštitu radnih mesta u budućnosti.
PKS kao zastupnik interesa poslovne zajednice
Jedna od institucija koja služi kao posrednik između potencijalnih investitora i preduzeća je Privredna komora Srbije (PKS).
"Privredna komora Srbije je opšti predstavnik poslovne zajednice u našoj zemlji, imajući u vidu da su sva registrovana preduzeća naše članice. Jedna od glavnih aktivnosti Komore je zastupanje interesa poslovne zajednice u saradnji sa Vladom, državnim organima i agencijama koju su nosioci ekonomske politike u zemlji i značajno doprinose kreiranju makroekonomskog okvira. Takođe, naša aktivnost je i u povezivanje domaćeg i stranog kapitala, samim tim i privlačenje stranih direktnih investicija. Ono što je takođe bitno je da PKS učestvuje i internacionalizaciji privrede Srbije kroz učešće na sajmovima, raznim izložbama u inostranstvu i regionu. Takođe, kao domaćin i brojnim političko-ekonomskim delegacijama koje dolaze iz inostranstva u Srbiju", rekao je za Newsmax Balkans Bojan Stanić iz PKS.
Privreda na stranim investicijama nije bila dobra
Profesor Radosavljević ističe da strane direktne investicije jesu jedan deo priče, ali da treba da se okrenemo onim zemljama koji imaju neto odliv stranih direktnih investicija, kako bi one u Srbiji bile što veće.
"Međutim, gradnja privrede samo na stranim direktnim investicijama nije bila dobra dugoročno, ako u te lance vrednosti ne uključite domaće kompanije, kao što je to uradila Slovačka, dugoročno ćete biti u riziku da te investicije završe ciklus i odu, kao što se desilo kod nas. Srbija treba da traži investicije, gde god ih ima", naveo je profesor.
Postavlja se pitanje, kako unaprediti strategiju privlačenja stranih, odnosno domaćih investicija, koje bi bile dugoročno održive i korisne za ekonomiju, a ne samo kratkoročno stimulativne.
Ovakav vid stimulacije nije se pokazao dobro u praksi što potvrđuje i činjenica da će samo u ovoj godini više od 3.500 ljudi ostati bez posla.
Ustavni sud tzv. Kosova poništio ukaz o raspuštanju skupštine – kome odgovara institucionalna kriza u Prištini? Advokatska komora Srbije dobila novo rukovodstvo - kako će izbor uticati na pravosuđe? Gosti emisije biće advokati Aleksandar Cvejić i Nemanja Todorović. Analiziraćemo istoriju odnosa Amerike i Irana. Gost emisije biće Daniel Šunter autor emisije "Signal".
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Jedanaesti je dan rata između Izraela i Sjedinjenih Država protiv Irana. Nastavljaju se vazdušni udari sa obe strane, s tim da Iranaska revolucionarna armija gađa i ciljeve u susedstvu. Postoji li realna pretnja da se konfilkt proširi i na mediteranske zemlje. Gosti Stava dana predsednik Atlantskog sevata Vladan Živulovič i Zoran Dragišić sa Fakulteta bezbednosti.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PULS PLANETE (R)
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Policija u Nišu, u saradnji sa Poreskom policijom, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su O. R. (51) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivična dela poreska utaja, poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost i nedozvoljena trgovina.
Uhapšeno je pet osoba osumnjičenih za zloupotrebe službenog položaja i pomaganje u tom krivičnom delu, među kojima i O. S, direktor Osnovne škole "Prva vojvođanska brigada" iz Novog Sada, dok se za jednom osobom intenzivno traga.
Rat na Bliskom istoku već počinje da utiče na međunarodna putovanja, a pad percepcije bezbednosti u pojedinim državama Persijskog zaliva i prve otkazane turističke aranžmane mogli bi da preusmere deo turističke potražnje ka evropskim destinacijama, navodi se u analizi konsultantske kuće za turizam.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Američki preduzetnik Ilon Mask je drugu godinu zaredom na vrhu liste najbogatijih ljudi na svetu sa imovinom čija se neto vrednost procenjuje na 839 milijardi dolara, što je skoro dva i po puta više od prošlogodišnje 342 milijarde, objavio je Forbs.
Pomoćnik direktora sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije (PKS) Bojan Stanić smatra da je administracija Evropske unije tvrdoglava što se tiče sistema ulaska i izlaska na granicama EU, iako je moguće napraviti izuzetak.
U Beogradu je počeo Drugi susret međunarodnih učesnika izložbe EXPO 2027, koji je u glavnom gradu Srbije okupio oko 500 delegata i predstavnika medija iz 138 zemalja sveta.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Pakovanje rezanog belog hleba u marketu košta 111 dinara. Cena po kojoj trgovac kupuje hleb od pekara je 100. Marža, razlika između ulazne i izlazne cene, 11 je dinara, odnosno 11 odsto. Ipak, među kriškama hleba za trgovce se obično krije mnogo veća zarada i tu, zapravo, počinje priča o of rabatu.
Zbog skoka cene nafte na svetskom tržištu koja je porasla na više od 100 dolara po barelu, raste i pritisak na cene goriva u Srbiji. Istovremeno, najavljuju se izmene zakona o akcizama na energente.
Da li su pozivi evropskih zemalja da građani drže gotovinu kod kuće znak odgovorne pripreme za krize ili nepotrebno širenje straha? Dok iz Srbije stižu poruke da je finansijski sistem stabilan, pitamo - da li bi građani ipak trebalo da imaju makar malu finansijsku rezervu za nepredviđene situacije?
Komentari (0)