SKONUS pozvao rektore i dekane da dostave predloge nadoknade nastave za školsku 2024/25. godinu
Studentska konferencija univerziteta u Srbiji (SKONUS) pozvala je rektore i dekane da u što kraćem roku dostave predloge nadoknade nastave za zimski semestar i hitan plan realizacije nastave za letnji semestar i ispitne rokove u 2024/25. školskoj godini.
U pismu upućenog rektorima i dekanima ističe se da je sada već zabrinjavajuća situacija povodom organizacije nastavnog procesa na visokoškolskim ustanovama u Srbiji za tekuću školsku godinu.
Iz SKONUS-a smatraju da je neodgovorno odlaganje davanja odgovara rektora o dinamici nadoknade nastave.
Kako se navodi, na osnovu Zakona o visokom obrazovanju svaki semestar traje 15 nedelja, a školska godina traje 12 meseci i počinje po pravilu 1. oktobra.
"Na osnovu člana 102. Statuta Univerziteta u Beogradu za organizaciju ispitnih rokova svaka školska godina ima 12 nedelja", dodaje se.
Shodno propisima, kako se navodi, za organizaciju letnjeg semestra i ispitnih rokova za celu školsku 2024/25. godine potrebno je 27 nedelja, a osim toga, potrebno je nadoknaditi i zimski semestar.
Profesorka Medicinskog fakulteta Valentina Arsić Arsenijević i dekan Šumarskog fakulteta Ratko Ristić istakli su u razgovoru za Newsmax Balkans da se akademska godina može završiti u roku, naglašavajući da to pre svega zavisi od studenata i ispunjenja njihovih zahteva.
Dekanka Fakulteta političkih nauka Maja Kovačević istakla je u razgovoru za Newsmax Balkans da ne deli stav pomoćnika ministra prosvete za visoko obrazovanje Aleksandra Jovića, koji je ranije tokom dana izneo tvrdnju da je akademsku godinu nemoguće završiti do 1. oktobra.
"Do 1. oktobra preostalo je manje od 27 nedelja", napominje se u pismu.
Kako se dodaje, moguće je da će studenti pristati na skraćenje letnjeg semestra, ali ne i na skraćeno znanje i skraćene ispitne rokove.
"Smatramo da visokoškolske ustanove moraju javno i zvanično dati odgovor studentima šta će biti sa njihovom školskom godinom. Studenti plaćaju studenstke domove i stanove još uvek jer ne znaju kada će krenuti na nastavu. Studenti takođe plaćaju školarinu, iako ne znaju da li će uopšte imati nastavak obrazovanja ove školske godine jer se visokoškolske ustanove ne oglašavaju po ovom pitanju više od četiri meseca", naglašava se u pismu.
Napominju da se nereagovanjem predstavnika visokoškolskih ustanova dovodi do jaza između visokoškolskih ustanova koji rade regularno, onih koji su završili gradivo za celi zimski semestar i onih koji moraju da nadoknade kako zimski semestar, tako i da sprovedu ceo letnji semestar.
To je, kako se dodaje, potencijalni problem sa kojim će se suočiti prilikom konkurisanja za studentske stipendije i kredite kako jedan deo studenata redovno polaže ispite, dok drugi ne mogu da ih polažu.
Foto: Milena Đorđević
Na taj način je, ističe se, automatski napravljena podela među studentima, jer će oni studenti čiji fakulteti rade, biti više rangirani na listama, pretpostavljajući da će položiti više ispita, sa višim ocenama, od studenata čiji fakulteti još uvek ne rade, a moći će i da konkurišu za programe u inostranstvu.
"Za razliku od njih, studenti kojima fakulteti ne rade neće moći da konkurišu za razmene i programe master i doktorskih studija kako nisu diplomirali u roku", stoji u pismu.
Navodeći da planovi moraju biti dostupni javno svim studentima, iz SKONUS-a navode da studenti još uvek nemaju javno dostupne informacije o tome šta im je preostalo za predmete iz prethodnog semestra od obaveza, dok nastavljaju da plaćaju školarinu.
Napominju i da je potrebno razmotriti koji organ će biti zadužen za odlučivanje o organizaciji nastave i mogućim izmenama aktuelnih propisa i akata koji se odnose na ovu školsku godinu.
"Shodno članu 71. i 72. Ustava Srbije očekujemo efikasnu reakciju i organizovanje sastanka sa rektorima i dekanima kao relevantnim kreatorima sistema visokog obrazovanja jer govorimo o pitanju obrazovanja 230.000 studenata Srbije", poručuje se u pismu SKONUS-a.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS ( R )
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
07:00
SINTEZA (R)
U Americi se vodi velika pravna debata oko toga da li Donald Tramp ima pravo da povuče Sjedinjene Američke Države iz međunarodnih organizacija. On je za vreme prvog mandata pokrenuo neke procese povlačenja, sad je još uporniji, izjavio je Goran Sandić sa Fakulteta političkih nauka. Za 100 dana mandata američkog predsednika Donalda Trampa svedoci smo da se Sjedinjene Američke Države povlače iz međunarodnih organizacija i da ukidaju institucije koje su proteklih decenija činile američku "meku" moć, kao što su USAID, NED, IRI, Glas Amerike. Sandić je istakao je da se to tiče javne politike koju zagovara Tramp. Komentarišući niz odluka administracije Donalda Trampa koje su šokirale svet, profesor i bivši šef diplomatije Severne Makedonije Ljubomir Fričkovski istakao je da smo izgubili zemlju koja nam je bila svetionik demokratije i ljudskih prava. Vojni analitičar iz Zagreba Igor Tabak istakao je da je Ukrajina sporazumom o mineralima dobila malo, a nije dobila glavno. Čemu svedočimo u prvih 100 dana Trampovog mandata?
specijal
08:00
TRAŽIM REČ (R)
Diskretni heroji Srbije. Gosti: Nemanja Crnatović, Đorđe Isailović i Jovica Spajić.
specijal
09:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
10:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-POZDRAV IZ RUSIJE (R)
Serijal osvetljava ključne trenutke koji su ostavili dubok trag na generacije i nudi sveobuhvatan pogled na period socijalizma, kulturnog razvoja i političkih previranja.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Užicu uhapsili su P. L. (41), M. B. (34) i N. S. (52) iz Užica, kao i P. DŽ. (51), državljanina Crne Gore, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo ubistvo u pokušaju.
Viši sud u Beogradu doneo je presudu kojom su roditelji dečaka koji je počinio masovno ubistvo u školi "Vladislav Ribnikar" i sama škola obavezani da solidarno isplate 3,1 milion dinara ranjenom učeniku J. D, zbog pretrpljene nematerijalne štete.
Posle širenja dopisničke mreže van granica Srbije i otvaranja studija u Sarajevu i Podgorici, Newsmax Balkans je nedavno uspostavio i dopisnički centar u Skoplju.
Dve 22-godišnje devojke iz Lazarevca preminule su od povreda zadobijenih u sudaru putničkog i teretnog vozila u mestu Čepelica na magistralnom putu Bileća-Trebinje.
Propala su još dva pokušaja konstituisanja Skupštine u Prištini je propao pa kandidatkinja Aljbuljena Hadžiju nije izabrana za predsednicu Skupštine. U ponoć ističe rok od 30 dana koji je dao Ustavni sud da se formira to telo, a pritisak na Prištinu stiže iz zapadnih prestonica.
Predsednik Srpske napredne stranke i savetnik predsednika Srbije za regionalna pitanja Miloš Vučević izjavio je da će se zemlja "dugo oporavljati od posledica obojene revolucije", a da u prilog tome ide i broj upisanih brucoša na državne fakultete u Srbiji za 2025/26. godinu.
Na Trgu svetog Save u Kraljevu, nešto posle 19 časova, održan je protest pod nazivom "Srbija traži pravdu", povodom optužnice protiv šestorice osumnjičenih za navodno planiranje nasilne promene vlasti.
Budući brucoši Fakulteta političkih nauka borili su se za indeks na jednom od četiri smera - međunarodni odnosi, politikologija, novinarstvo ili socijalni rad. Prijemni ispit trajao je dva sata, a kandidati su odgovarali na ukupno 60 pitanja.
U čačanskom naselju Preljina oko 14 časova došlo je do požara na otvorenom koji je zahvatio nisko rastinje kao i jedan voćnjak, a vatrogasci su intervenisali sa jednim terenskim i jednim vatrogasnim vozilom, te su na vreme uspeli da lokalizuju požar i spreče njegovo širenje na obližnju šumu.
Na teritoriji Srbije trenutno je aktivno više od 100 požara na otvorenom prostoru, a najugroženije lokacije beleže se u okolini Niša, Vranja, Kragujevca, Prijepolja, Malog Zvornika, Užica i Kruševca, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP).
Ambicije roditelja i želje dece često nisu u istom pravcu, ali se u savremenom društvu sve češće preslikavaju jedni na druge. Roditelji ulažu, sanjaju, projektuju, očekuju, često zaboravljajući da su njihova deca samostalne osobe u razvoju, a ne produžeci njihovih neostvarenih težnji.
Veliki požar zahvatio je područje u okolini sela Mečkovac, nadomak Vranja, a vatrena stihija, potpomognuta jakim vetrom i visokim temperaturama, opasno se približava kućama i poljoprivrednim imanjima.
Koje su posledice višemesečnih blokada u zemlji? Kako se Srpska napredna stranka nosi sa teškim izazovima? Da li je na pomolu rešavanje kosovskog problema?
Komentari (0)