SKONUS pozvao rektore i dekane da dostave predloge nadoknade nastave za školsku 2024/25. godinu
Studentska konferencija univerziteta u Srbiji (SKONUS) pozvala je rektore i dekane da u što kraćem roku dostave predloge nadoknade nastave za zimski semestar i hitan plan realizacije nastave za letnji semestar i ispitne rokove u 2024/25. školskoj godini.
Izvor: Tanjug
02.04.2025. 13:17
Foto: Milena Đorđević
U pismu upućenog rektorima i dekanima ističe se da je sada već zabrinjavajuća situacija povodom organizacije nastavnog procesa na visokoškolskim ustanovama u Srbiji za tekuću školsku godinu.
Iz SKONUS-a smatraju da je neodgovorno odlaganje davanja odgovara rektora o dinamici nadoknade nastave.
Kako se navodi, na osnovu Zakona o visokom obrazovanju svaki semestar traje 15 nedelja, a školska godina traje 12 meseci i počinje po pravilu 1. oktobra.
"Na osnovu člana 102. Statuta Univerziteta u Beogradu za organizaciju ispitnih rokova svaka školska godina ima 12 nedelja", dodaje se.
Shodno propisima, kako se navodi, za organizaciju letnjeg semestra i ispitnih rokova za celu školsku 2024/25. godine potrebno je 27 nedelja, a osim toga, potrebno je nadoknaditi i zimski semestar.
Profesorka Medicinskog fakulteta Valentina Arsić Arsenijević i dekan Šumarskog fakulteta Ratko Ristić istakli su u razgovoru za Newsmax Balkans da se akademska godina može završiti u roku, naglašavajući da to pre svega zavisi od studenata i ispunjenja njihovih zahteva.
Dekanka Fakulteta političkih nauka Maja Kovačević istakla je u razgovoru za Newsmax Balkans da ne deli stav pomoćnika ministra prosvete za visoko obrazovanje Aleksandra Jovića, koji je ranije tokom dana izneo tvrdnju da je akademsku godinu nemoguće završiti do 1. oktobra.
"Do 1. oktobra preostalo je manje od 27 nedelja", napominje se u pismu.
Kako se dodaje, moguće je da će studenti pristati na skraćenje letnjeg semestra, ali ne i na skraćeno znanje i skraćene ispitne rokove.
"Smatramo da visokoškolske ustanove moraju javno i zvanično dati odgovor studentima šta će biti sa njihovom školskom godinom. Studenti plaćaju studenstke domove i stanove još uvek jer ne znaju kada će krenuti na nastavu. Studenti takođe plaćaju školarinu, iako ne znaju da li će uopšte imati nastavak obrazovanja ove školske godine jer se visokoškolske ustanove ne oglašavaju po ovom pitanju više od četiri meseca", naglašava se u pismu.
Napominju da se nereagovanjem predstavnika visokoškolskih ustanova dovodi do jaza između visokoškolskih ustanova koji rade regularno, onih koji su završili gradivo za celi zimski semestar i onih koji moraju da nadoknade kako zimski semestar, tako i da sprovedu ceo letnji semestar.
To je, kako se dodaje, potencijalni problem sa kojim će se suočiti prilikom konkurisanja za studentske stipendije i kredite kako jedan deo studenata redovno polaže ispite, dok drugi ne mogu da ih polažu.
Foto: Milena Đorđević
Na taj način je, ističe se, automatski napravljena podela među studentima, jer će oni studenti čiji fakulteti rade, biti više rangirani na listama, pretpostavljajući da će položiti više ispita, sa višim ocenama, od studenata čiji fakulteti još uvek ne rade, a moći će i da konkurišu za programe u inostranstvu.
"Za razliku od njih, studenti kojima fakulteti ne rade neće moći da konkurišu za razmene i programe master i doktorskih studija kako nisu diplomirali u roku", stoji u pismu.
Navodeći da planovi moraju biti dostupni javno svim studentima, iz SKONUS-a navode da studenti još uvek nemaju javno dostupne informacije o tome šta im je preostalo za predmete iz prethodnog semestra od obaveza, dok nastavljaju da plaćaju školarinu.
Napominju i da je potrebno razmotriti koji organ će biti zadužen za odlučivanje o organizaciji nastave i mogućim izmenama aktuelnih propisa i akata koji se odnose na ovu školsku godinu.
"Shodno članu 71. i 72. Ustava Srbije očekujemo efikasnu reakciju i organizovanje sastanka sa rektorima i dekanima kao relevantnim kreatorima sistema visokog obrazovanja jer govorimo o pitanju obrazovanja 230.000 studenata Srbije", poručuje se u pismu SKONUS-a.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Da li je autofagija naučno dokazan proces ili popularni trend? Šta se dešava u našem organizmu kada gladujemo? Može li autofagija da pokrene prirodni proces čišćenja organizma i kome se ne preporučuje?
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Za emisju „Tražim reč“ govore subspecijalista ishrane zdravih i bolesnih ljudi dr Andrijana Zuber Ćulafić, zagovornica zdravog načina života Vesna Jugović i specijalista interne medicine Dragan Ivanov.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
U zgradi Specijalnog suda u Ustaničkoj ulici u Beogradu izbio je požar, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans. Svi iz zgrade su evakuisani, povređenih osoba nije bilo, potvrđeno je iz MUP Srbije.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su D. Ž. (18) iz Zrenjanina, jer su u stanu u kom je boravio pronašli oko 120 grama kokaina.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave granične policije i Policijske uprave Sremska Mitrovica, uhapsili su B. K. (57) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija.
Da li je zakon "Svoj na svome" konačno rešenje problema bespravne gradnje i da li legalizacijom građani dobijaju sigurnost? Šta je ono čega se građani plaše u ovom procesu i kada je važno da angažuju stručna lica? Šta će se desiti sa objektima koji nisu prijavljeni u zakonskom roku?
Borba protiv korupcije je za opšte dobro društva i ona mora biti sprovedena prema svima, slažu se svi. Te ideje predstavljaju kao deo procesa ka pravičnom društvu, bez korupcije, sa postojanjem odgovornosti.
Nezavisni sindikat policije čestitao je pukovniku policije Ivanu Ristiću povodom imenovanja na dužnost komandanta Jedinice za obezbeđenje određenih ličnosti i objekata.
Iako je na njen izbor stavljena žalba i postupak još formalno traje, dekanka Fakulteta političkih nauka (FPN) Maja Kovačević kaže da očekuje da Ministarstvo prosvete iskoristi svoja zakonska ovlašćenja i razreši je sa funkcije.
Roditelji učenika Devete gimnazije u Beogradu podneli su krivičnu prijavu protiv direktorke te škole zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja prilikom organizacije đačkih ekskurzija.
Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je, rešenjem direktora policije, za komandanta Jedinice za obezbeđenje određenih ličnosti i objekata (JZO), postavljen pukovnik policije Ivan Ristić.
Na predlog Višeg javnog tužilaštva u Zrenjaninu sud je odredio pritvor do 30 dana R. B. (57) osumnjičenom da je silom, pretnjom i zloupotrebom odnosa zavisnosti i teških materijalnih prilika vrbovao više maloletnih lica, u cilju krađe i seksualne eksploatacije.
Komentari (0)