SKONUS pozvao rektore i dekane da dostave predloge nadoknade nastave za školsku 2024/25. godinu
Studentska konferencija univerziteta u Srbiji (SKONUS) pozvala je rektore i dekane da u što kraćem roku dostave predloge nadoknade nastave za zimski semestar i hitan plan realizacije nastave za letnji semestar i ispitne rokove u 2024/25. školskoj godini.
Izvor: Tanjug
02.04.2025. 13:17
Foto: Milena Đorđević
U pismu upućenog rektorima i dekanima ističe se da je sada već zabrinjavajuća situacija povodom organizacije nastavnog procesa na visokoškolskim ustanovama u Srbiji za tekuću školsku godinu.
Iz SKONUS-a smatraju da je neodgovorno odlaganje davanja odgovara rektora o dinamici nadoknade nastave.
Kako se navodi, na osnovu Zakona o visokom obrazovanju svaki semestar traje 15 nedelja, a školska godina traje 12 meseci i počinje po pravilu 1. oktobra.
"Na osnovu člana 102. Statuta Univerziteta u Beogradu za organizaciju ispitnih rokova svaka školska godina ima 12 nedelja", dodaje se.
Shodno propisima, kako se navodi, za organizaciju letnjeg semestra i ispitnih rokova za celu školsku 2024/25. godine potrebno je 27 nedelja, a osim toga, potrebno je nadoknaditi i zimski semestar.
Profesorka Medicinskog fakulteta Valentina Arsić Arsenijević i dekan Šumarskog fakulteta Ratko Ristić istakli su u razgovoru za Newsmax Balkans da se akademska godina može završiti u roku, naglašavajući da to pre svega zavisi od studenata i ispunjenja njihovih zahteva.
Dekanka Fakulteta političkih nauka Maja Kovačević istakla je u razgovoru za Newsmax Balkans da ne deli stav pomoćnika ministra prosvete za visoko obrazovanje Aleksandra Jovića, koji je ranije tokom dana izneo tvrdnju da je akademsku godinu nemoguće završiti do 1. oktobra.
"Do 1. oktobra preostalo je manje od 27 nedelja", napominje se u pismu.
Kako se dodaje, moguće je da će studenti pristati na skraćenje letnjeg semestra, ali ne i na skraćeno znanje i skraćene ispitne rokove.
"Smatramo da visokoškolske ustanove moraju javno i zvanično dati odgovor studentima šta će biti sa njihovom školskom godinom. Studenti plaćaju studenstke domove i stanove još uvek jer ne znaju kada će krenuti na nastavu. Studenti takođe plaćaju školarinu, iako ne znaju da li će uopšte imati nastavak obrazovanja ove školske godine jer se visokoškolske ustanove ne oglašavaju po ovom pitanju više od četiri meseca", naglašava se u pismu.
Napominju da se nereagovanjem predstavnika visokoškolskih ustanova dovodi do jaza između visokoškolskih ustanova koji rade regularno, onih koji su završili gradivo za celi zimski semestar i onih koji moraju da nadoknade kako zimski semestar, tako i da sprovedu ceo letnji semestar.
To je, kako se dodaje, potencijalni problem sa kojim će se suočiti prilikom konkurisanja za studentske stipendije i kredite kako jedan deo studenata redovno polaže ispite, dok drugi ne mogu da ih polažu.
Foto: Milena Đorđević
Na taj način je, ističe se, automatski napravljena podela među studentima, jer će oni studenti čiji fakulteti rade, biti više rangirani na listama, pretpostavljajući da će položiti više ispita, sa višim ocenama, od studenata čiji fakulteti još uvek ne rade, a moći će i da konkurišu za programe u inostranstvu.
"Za razliku od njih, studenti kojima fakulteti ne rade neće moći da konkurišu za razmene i programe master i doktorskih studija kako nisu diplomirali u roku", stoji u pismu.
Navodeći da planovi moraju biti dostupni javno svim studentima, iz SKONUS-a navode da studenti još uvek nemaju javno dostupne informacije o tome šta im je preostalo za predmete iz prethodnog semestra od obaveza, dok nastavljaju da plaćaju školarinu.
Napominju i da je potrebno razmotriti koji organ će biti zadužen za odlučivanje o organizaciji nastave i mogućim izmenama aktuelnih propisa i akata koji se odnose na ovu školsku godinu.
"Shodno članu 71. i 72. Ustava Srbije očekujemo efikasnu reakciju i organizovanje sastanka sa rektorima i dekanima kao relevantnim kreatorima sistema visokog obrazovanja jer govorimo o pitanju obrazovanja 230.000 studenata Srbije", poručuje se u pismu SKONUS-a.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PORTAL (R)
Portal - emisija koja vas uvodi u planetarna zbivanja. Ne propustite analize, intervjue i događaje koji oblikuju tok istorije. "Portal" je vaš prolaz u svet.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA (R)
U desetoj emisiji serijala Put znanja govorimo o predmetima koje svakodnevno koristimo, a koji, iako deluju bezazleno, mogu sadržati supstance potencijalno štetne po zdravlje. Kroz stručno vođene razgovore otkrivamo gde se ovi rizici najčešće nalaze i kako se ispoljavaju u praksi. Razumevanjem hemije naše svakodnevice stičemo mogućnost da pravovremeno reagujemo i donosimo informisane, odgovorne odluke koje direktno utiču na naše zdravlje i životnu sredinu.
dokumentarni
09:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-MONAŠKI KUVAR-SVETA TRI JERARHA (R)
Ekskluzivno: Vodimo vas u najstariju pravoslavnu Bogosloviju “Sveta Tri Jerarha” u manastiru Krka. Ulazimo u učionice gde rastu i formiraju se budući sveštenici i monasi, dok otkrivamo ritam njihove pripreme za liturgijski život i zajednički život u internatu. Ovde su, kroz decenije, „sazreli“ mnogi bogoslovi koji danas uživaju veliko poštovanje naroda.
Bračni par sa područja Delnica, muškarac (31) i žena (28), sumnjiči se da su gotovo dve godine držao 42-godišnjaka u robovlasničkom odnosu i koristeći njegovu tešku finansijsku situaciju terali ga na rad bez naknade.
Ako ste se nadali snegu za Novu godinu, kako sada stvari stoje, na tu radost možete da zaboravite. Meteorolozi RHMZ Slobodan Sovilj i Nedeljko Todorović za portal Newsmax Balkans kažu da u poslednjem mesecu 2025. godine ne treba očekivati "pravo" zimsko vreme - duboki minus i sneg.
Policija u Beoradu skreće pažnju da su uočeni brojni slučajevi prevare u kojima su se nepoznate osobe, pozivajući građane na fiksne telefone, lažno predstavljale kao lekari i tražili novac od bližnjih.
Lider pokreta "Mi - snaga naroda" Branimir Nestorović ocenio je da posete predsednika Srbije Aleksandra Vučića Briselu služe da pokažu lojalnost, ali je sve ostalo "prazna retorika", dok bivši ambasador Srbije u EU Duško Lopandić smatra da "nikad nećemo ući u Evropsku uniju dok je ove vlasti".
Administracija predsednika SAD Donalda Trampa započela je pripreme za radikalne promene u američkoj spoljnoj i pravosudnoj politici, uključujući moguće ukidanje finansiranja međunarodnih sudova i projekata koji su decenijama oblikovali procese na Balkanu, saznaje Newsmax Balkans.
Nikada prošlost ne može da pobedi budućnost, kaže predsednik pokreta Kreni-promeni Savo Manojlović, koji u emisiji GrađaNIN objašnjava zbog čega tvrdi da su studenti tektonski pomerili domaću političku scenu i zašto veruje da je Srbija na pragu promena.
Godišnja vrednost ukradenih, oštećenih i uništenih saobraćajnih znakova i prateće signalizacije u Srbiji premašuje milion evra. Tehnički direktor Javnog preduzeća "Gradac" u Čačku Marko Gavrilović istakao je za Newsmax Balkans da su oštećenja znakova svakodnevna.
Apelacioni sud u Beogradu je ukinuo presudu kojom je Lazar Tejić bio osuđen na kaznu zatvora od 20 godina jer je 12. novembra 2020. godine u Belvilu ubio Bojana Mirkovića, i naložio da se suđenje ponovi svim okrivljenima.
Bivši policajac Slađan Trajković odbacio je navode optužnice da je odgovoran za ubistvo albanskih civila u Vučitrnu, tokom sukoba na Kosovu i Metohiji 1999. godine, ističući da je u to vreme pomogao i zaštitio stotine članova albanskih porodica.
Kompanija Er Srbija i Kontrola letenja Srbije i Crne Gore (SMATSA) zajednički su 12. decembra zabeležili milioniti let u 2025. godini, što predstavlja istorijski rezultat u domaćem i regionalnom vazdušnom saobraćaju.
Komentari (0)