Koliko košta proslava maturske večeri: Za nezaboravnu noć dižu se i krediti, troškovi idu i do 1.000 evra
Da je situacija redovna i da se školska godina završava na standardni način, već mesecima unazad bi budući brucoši planirali gde će proslaviti svoje poslednje đačko veče.
Ne tako davno, za ovo veče bilo potrebno samo se obući malo drugačije nego svaki dan u školi i poneti dobro raspoloženje.
Danas, osim rezervacije paprenih aranžmana i sve ostalo se plaća mnogo više - od minimalnih 200 evra, a neretko više od 1.000 evra.
Dok se u manjim mestima, sa svega jednim ili dva lokala u ponudi, dovodi u pitanje samo izbor benda (koji se obično doplaćuje, počev od 1.000 evra pa nagore), u velikim gradovima često se "lomi" između pet ili šest hotela, koji se takmiče ne samo cenama, već i sitnim detaljima u svojoj ponudi.
S obzirom da se proslave bliže i počinju najčešće u junu, pitali smo sugrađane smatraju li da je suvišno izdvajati pozamašne cifre za proslavu mature.
"Svako u skladu sa svojim mogućnostima, neko malo više, neko malo manje, koliko ko može. Nije da sam nešto izdvajao previše novca, sve mi je bilo obezbeđeno, a inače ko nema sve to, naravno da se treba spremiti kao ja što sam se spremio za apsolventsko veče, na primer", kaže jedan mladić.
Starija Beograđanka je istakla da se mnogo para daje za proslavu maturske večeri.
"Znate, za jednu porodicu četvoročlanu ili koliko ih već ima, izdvojiti toliko para za večeru, pa za haljinu, za cipele ili odelo, je mnogo. Sve to može da se organizuje i ne moraju da to budu balske haljine koje će obući tad i nikad više", istakla je ona.
Maturske večeri su ostale većini u sećanju kao noć za iščekivanje, potom i za pamćenje. Biraju se najlepša odela, kao i haljine, a tu su i dodatni troškovi poput šminke i frizure.
Na pitanje kako se u mnoštvu istih modela i krojeva izdvojiti po stilu i senzibilitetu odgovara modni kreator Bojan Božić.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Ono što je glavno za maturante je da prosto ostavite svoju energiju i ostavite svoj stil ako ga već imate na neki način izgrađen, sa nekim određenim dodacima i elementima modnosti. Ne treba previše slepo pratiti trendove i na osnovu tih trendova prilagoditi sebe takvom jednom divnom svečanom događaju. Naravno, za maturu i devojke i mladići vole da ostave utisak i tu se najviše novca ulaže u taj njihov izgled, ali s obzirom na trendove i to kako se oni menjaju tako se trendovi i kada je u pitanju matura menjaju, u zavisnosti od toga da li je mala ili velika matura", kaže Božić za Newsmax Balkans.
Osnovci probne testove iz male mature polažu od 22. aprila do 30. aprila, a cilj ove probe je da se učenici pripreme i olakša im se polaganje završnog ispita.
Maturanti iz Bijeljine održali su lekciju iz humanosti. Institut za transfuziju krvi u Beogradu, od ranih jutarnjih časova bio je pun srednjoškolaca, koji su došli iz Bijeljine, da pomognu svojoj drugarici, koja je životno ugrožena usled povreda koje je zadobila u teškoj saobraćajnoj nesreći.
Ako se održi matursko veče, savet struke maturantima je da je "manje ipak više" i da sa manje novca mogu izgledati glamurozno, a i usput se dobro provesti bez trošenja velikih suma sa računa roditelja.
Prvi proces je nešto o čemu smo pre možda samo dve decenije mogli samo da maštamo. Ispratili smo na licu mesta kako funkcioniše primenjena tehnologija koja se naziva reverzni inženjering, i čija je uloga da rekreira polomljene ili izgubljene delove na uređajima, nameštaju, kolima i drugim važnim stvarima. Naravno, ovakva dostignuća ne bi mogla da imaju širu primenu bez stručnih lica, koja pored skenera i računara, kada je potrebno, koriste i alate poput šubera i lenjira. Spoj tehnologije i veštine prikazaće kako se nadoknađuje, pa čak i unapređuje jedan deo za usisivač za automobil, a videćemo i još zanimljivih radnji. Drugi prilog je kao stvoren za sve ljubitelje dobrog kućnog odmora. Predstavljam proces kako nastaju lejzi begovi, od čega se prave i šta je to što ih čini tako udobnim. Gledamo i proces ručnog punjenja stiroporom, a dobijamo i korisne savete o tome koji su lejzi begovi dobri za enterijer, a koji za eksterijer. U trećem prilogu ulazimo u svet preciznog sluha, strpljenja i zanata koji se uči godinama. Štimovanje i servis klavira nisu samo tehnički posao, već i svojevrsna umetnost – jer svaki klavir ima svoj karakter. Videćemo kako se instrument vraća u ravnotežu, kako se zatežu i fino podešavaju žice, regulišu mehanizmi dirki i čekića, ali i kako redovno održavanje utiče na dugovečnost i kvalitet zvuka.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U četvrtoj epizodi serijala Put znanja pratimo mladi tim istraživačica sa INEP instituta koje svojim znanjem i energijom pokazuju kako nauka u Srbiji može da stvori konkretna i korisna rešenja. Sandra Stepanović, stručni saradnik, objašnjava proces proizvodnje rekombinantnih proteina, Aleksandra Todorović, istraživač saradnik, govori o njihovoj primeni i ulozi nanomaterijala u razvoju dijagnostičkih testova, dok Marija Gnjatović, direktorka instituta, otkriva kako je iz naučnog rada nastao startap Imunora, koji istraživanja pretvara u proizvode namenjene tržištu. Njihova priča pokazuje kako mlade naučnice svojim radom oblikuju budućnost biotehnologije u Srbiji.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković pobedio je Italijana Janika Sinera rezultatom 3:2 (3:6, 6:3, 4:6, 6:4, 6:4) u polufinalu Australijan opena i u nedelju će se boriti za 11. titulu u Melburnu protiv Karlosa Alkaraza.
V. d. direktorka Pete beogradske gimnazije Danka Nešović suspendovala je profesorku matematike Lidiju Kečkić nakon događaja vezanih za organizaciju takmičenja iz matematike, rekao je za portal Newmsax Balkans roditelj učenika te obrazovne ustanove Aljoša Marković.
Srbija se sprema za povratak obaveznog vojnog roka i ulazi u ciklus najvećih ulaganja u odbranu u novijoj istoriji. Već od septembra ili oktobra počinje evidentiranje vojnih obveznika, dok bi prvi regruti u kasarne mogli u decembru ove ili u martu naredne godine.
Obeležava se Nacionalni dan bez duvana, a njegov cilj je da ukaže na štetne zdravstvene, socijalne i ekonomske posledice upotrebe duvana, kao i na značaj sprovođenja sveobuhvatnih mera prevencije i kontrole upotrebe duvanskih proizvoda.
Policija je, u saradnji sa Prvim osnovnim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila S. D. (36), zbog sumnje da je izvršila krivično delo teška krađa, dok se za još jednom osobom intenzivno traga zbog sumnje da joj je u tome pomagala, saopštio je MUP.
Srbija se sama obavezala na jedan set pravila i reformi koje treba da sprovede za ulazak u EU, pa nije ništa ispunjeno u onoj meri koju je Brisel očekivao i tu se ogleda politička volja vlasti, rekao je za emisiju "Stav nedelje" koordinator Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji Dragiša Mijačić.
Gradska građevinska inspekcija će sankcionisati i pokretati odgovarajuće postupke pred nadležnim organima protiv privatnih vlasnika, u slučajevima kada je zbog neodržavanja objekata u privatnom vlasništvu ugrožen javni interes, saopštio je Sekretarijat za inspekciju, nadzor i komunikaciju.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, u saradnji sa više službi i po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva, uhapsili su N. I. (27) iz Doljevca zbog sumnje na nedozvoljenu trgovinu, zloupotrebu poslovnog imena, poresku utaju i poresku prevaru.
Kako danas govorimo u javnosti, koliko slušamo jedni druge i da li smo zaboravili osnovna pravila dijaloga – bila su ključna pitanja emisije "Tražim reč", posvećene javnom nastupu i komunikaciji u savremenom društvu.
Komentari (0)