(VIDEO) Energetski kolaps u Španiji misterija, fizičar o sistemu u Srbiji: "Stabilan, zastarela proizvodnja struje"
Jedna od teorija koja upućuje na razlog energetskog kolapsa koji je na nekoliko sati ostavio u mraku Španiju i Portugal je da je došlo do nestabilnosti u funkcionisanju solarnog sistema energije. Fizičar Nikola Cvetanović kaže da se našem sistemu ovakva havarija teško može desiti.
Samo dan nakon nezapamćenog prekida u elektrosnabdevanju u srcu Evrope, javile su se brojne teorije - od toga da je izazvan fenomenom 'indukovane atmosferske vibracije' do toga da je do preopterećenosti u energetskom sistemu došlo usled greške u radu solarnih panela.
Za jutarnji program Newsmax Balkans ovom temom su se bavili fizičar Nikola Cvetanović i njegov kolega iz Centra za superračunarstvo Luka Ilić, koji se javio iz Barselone.
Cvetanović kaže da nije čudo što se u ovakvim situacijama često javljaju brojne teorije zavere, pa tvrdi da "iza teorije zavere o nekom fenomenu stoje sasvim logična objašnjenja, u ovom slučaju fizička".
Španski operater Red Elektrika saopštio je do pet časova po lokalnom vremenu više od 92 odsto potrošača snabdeveno električnom energijom, kao i da su sve trafostanice pod naponom. Građani Španije i Portugala proslavili su na ulicama i uz veselje povratak struje.
Izvršni direktor španskog operatera električne mreže Red Elektrika (REE) Eduardo Prieto izjavio je da dva uzastopna događaja, koja su se dogodila u ponedeljak u 12.32 sati, a zatim sekundu i po kasnije, ukazuju na kvar generatora, što je prekinulo snabdevanje električnom energijom širom Španije.
"Mi smo prošle godine imali veliki krah kada su se u EPS desili požari, kada je bilo loše sagorevanje zbog lošeg sastava uglja. Bilo je tu nekih problema, ali opet su tu bili konkretni fizički problemi i onda smo morali da uvezemo struju. U tome i jeste stvar, što je dosta evropskih zemalja povezano, pa ako dođete u takvu situaciju ona vas košta, jer morate da uvozite struju. Znači, te veze između zemalja su jako važne, ali je to dovelo do toga da mi imamo poprilično stabilan sistem. Mi nemamo takve velike udare, ali je to i zbog toga što mi imamo zastarelu proizvodnju", navodi naš sagovornik.
Prema njegovim rečima, Srbija ima veliko zagađenje zbog korišćenja uglja, a uz nas su tu još Poljska, naročito BiH, i još nekoliko zemalja.
"Zajedno doprinosimo ogromnom zagađenju na nivou Evrope zato što koristimo ugalj koji ima loš sastav. Zato Evropska unija radi na tome da pređemo na obnovljive izvore. Dakle, moraćemo da menjamo način kako se proizvodi struja i zbog toga ćemo morati da menjamo i način kako funkcionišu te velike mreže", ukazuje fizičar.
Printscreen: Newsmax Balkans
On se osvrnuo i na moguće uzroke energetskog kolapsa u Španiji, bar prema onim informacijama sa kojima su dosad izašle tamošnje vlasti.
"Za većinu ovakvih slomova energetske mreže jesu odgovorne vremenske prilike, ali to su ekstremne vremenske prilike kao što su veliki naleti vetra, oluje, specifični udari groma i tome slično. Ovde se ništa od toga nije desilo. Nije zabeležena nikakva ni solarna aktivnost, tako da je ovo neka vrsta misterije. Ono što se pouzdano zna da se desilo u Španiji je da je došlo do velikog pada unosa energije u sistem. Znači, oko 15 gigavata je palo za pet sekundi, to je ogromna energija. Skoro 40 odsto energije koju proizvodi Španija je odjednom isključeno iz mreže. I kad se nešto tako desi, onda su mogući razni kaskadni efekti", poručuje Cvetanović.
"Hipoteze i spekulacije"
Iz Barselone se u program uključio Luka Ilić, fizičar iz Centra za super računarstvo, koji je potvrdio da je sistem električnog napajanja u Španiji trenutno stabilan.
"Prva stvar koja je ovde jako problematična je što taj fenomen 'indukovanih atmosferskih vibracija', kako je opisano, nije jasno definisan, i onda je teško i dokazati i opovrgnuti tako nešto. Juče je španski premijer izjavio da je potrebno takođe istražiti i mogućnost da su u pitanju solarni paneli koji nisu dali očekivanu električnu energiju, odnosno da je došlo do neke greške u funkcionisanju tog sistema. To su, dakle, sve samo hipoteze i spekulacije, isto kao što su i ove atmosferske vibracije. Ono što je smisleno ovde pomenuti je da su obnovljivi izvori energije poprilično nestabilni, jer Sunca imamo samo tokom dana, dok su vetrogeneratori, naravno, zavisni od vetra", upućuje Ilić.
Printscreen: Newsmax Balkans
Prema njegovim rečima, nije neophodno da se desi niz sličnih neprijatnih situacija da bi oni koji upravljaju energetskim sistemima izvukli pouku iz ove havarije.
"Ovo je bio dovoljan signal da vidimo šta u sistemu eventualno treba unaprediti i ne očekujem da se ovako dramatične situacije dešavaju konstantno", navodi sagovornik Newsmax Balkans.
"Biće i češćih prekida"
Odgovor na pitanje da li je za energetski kolaps kriva zelena energija potražili smo i od međunarodnog eksperta za energetiku Ivice Jakića.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Činjenica je da stabilnost energetskog sistema treba tražiti u mogućnosti balansa između obnovljivih izvora energije, koja je nestabilna, i sistema mreže koji radi na proizvodnji električne energije iz termoelektrana. Mislim da će se ovakvi prekidi događati češće, jer će biti sve više puštanja električne energije iz obnovljivih izvora koje Evropa podržava maksimalno, ali samo još nije nađen odgovor na pitanje kako imati stabilnost u puštanju njih na mrežu uz isključivanje energetskih sistema koji struju proizvode na drugi način", poručuje Jakić.
Pogledajte gostovanja o ovoj temi u emisiji Otvori oči:
Lažne vesti i manipulacije. Objektivno izveštavanje i subjektivni stav. Novinarstvo je oduvek bila teška i stresna profesija, ali je razvojem tehnologije i društvenih mreža dobilo nove i još veće izazove. Kako biti profesionalan, a opet ostati svoj i orginalan? Šta znači raditi tako odvažnu profesiju za prosečnu ili ispodprosečnu platu? Kako izgleda izveštavanje sa fronta ili tokom antiteroristicke operacije dok zvižde meci svuda oko vas? Šta radi novinar kad se nađe u tuđoj zemji, a tamo se dešava državni udar? Odgovore vam donosi nova Perspektiva u kojoj gostuje Aleksanda Vidinovski, novinar i urednik iz Skoplja.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
TRAŽIM REČ
Šta je deci na Kosovu i Metohiji važnije, poklon ili to da neko nije zaboravio da dođe? Da li je sabiranje u manastirima na Kosovu i Metohiji danas čin vere ili hrabrosti? Zašto je „Osmeh na dar“ više od paketića I koliko snage Srbima na Kosovu I Metohiji može doneti dolazak samo jednog čoveka sa strane? Da li je rečenica “VIDIMO SE USKORO“ moćnija od rečenice “NISTE SAMI”? Za emisiju “Tražim reč” govore Srbi sa Kosova I Metohije – iz Prilužja, Babinog Mosta, Orahovca, Vidanja, Crkoleza, Suvig Grla i Banje i članovi humanitarne organizacije “Osmeh na dar”.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
Dokumentarni serijal „Iza biografije“ bavi se na atipičan način - analiziranjem života i dela izuzetnih ličnosti koje su ostavile značajan trag u srpskoj i svetskoj baštini. Polazeći od ideje da se delo ne može razumeti bez ličnosti koja stoji iza njega, otvaraju se slojevi biografije koji često ostaju u senci - lične dileme, anegdote, mitovi i fragmenti iz intimnog života umetnika. Kroz svedočenja istoričara umetnosti, kolega i poznavalaca njegovog stvaralaštva, kao i kroz priče iz porodice i okruženja, razotkriva se život Petra Dobrovića izvan uobičajenog narativa o slikarstvu. Fokus je na Dobroviću kao čoveku i umetniku - njegovim vizijama, kreativnoj istrajnosti i putu koji je oblikovao njegov prepoznatljiv slikarski izraz.
dokumentarni
17:30
STAV REGIONA PODGORICA
Kineski konzorcijum „PowerChina“ gradiće u Crnoj Gori drugu deonicu autoputa od Kolašina do Andrijevice. Za tu deonicu od oko 23 kilometra Kinezi su ponudili cenu gradnje od oko 700 miliona eura. Plan je da druga deonica bude završena za pet godina. Kada će početi građevinski radovi, koliko kilometara ostaje do granice sa Srbijom, da li je gotov plan gradnje autoputa od Podgorice do Bara. Na ova i brojna duga pitanja odgovara direktor Monteputa Milan Ljiljanić.
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) objavio je dugoročnu prognozu do jula, a prema toj prognozi srednja minimalna temperatura u februaru biće iznad višegodišnjeg proseka.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković pobedio je Italijana Janika Sinera rezultatom 3:2 (3:6, 6:3, 4:6, 6:4, 6:4) u polufinalu Australijan opena i u nedelju će se boriti za 11. titulu u Melburnu protiv Karlosa Alkaraza.
U Ulici Džordža Vašingtona u Beogradu oko 13.30 časova pao je deo napuštene kuće i deo građevinske skele koja je bila naslonjena na kuću, saznaje Tanjug.
"Putevi Srbije" apeluju na sve učesnike u saobraćaju da budu posebno oprezni zbog toga što se prema najavi hidrometereološkog zavoda u pojedinim delovima zemlje očekuje kiša, dok se u brdsko-planinskim predelima očekuje susnežica i slab sneg.
Centralna izborna komisija (CIK) objavila je konačne rezultate parlamentarnih izbora, prema kojima je naviše glasova osvojilo Samoopredeljenje, dok je Srpska lista osvojila devet poslaničkih mesta. Međutim, CIK nije potvrdio izbor poslanika Srpske liste.
Sekretarijat za javni prevoz saopštio je da od nedelje, 1. februara , počinje sa radom tramvajska linija broj 8, koja će povezivati Omladinski stadion i Banjicu, prolazeći kroz uži centar grada i povezujući značajne tačke beogradskog saobraćajnog sistema.
Predsednik poslovnog udruženja Međunarodni transport Neđo Mandić izjavio je da su prevoznici zadovoljni ponuđenim rešenjem za problem ograničenja boravka profesionalnih vozača u Šengen zoni, koje je predstavljeno u okviru vizne strategije Evropske komisije.
Šta je deci na Kosovu i Metohiji važnije, poklon ili to da neko nije zaboravio da dođe? Da li je sabiranje u manastirima na Kosovu i Metohiji danas čin vere ili hrabrosti?
Otvaranje Klastera 3, ispunjavanje prelaznih merila za Poglavlje 23 koje se odnosi na pravosuđe i Poglavlje 24, ključni su za ubrzanje dinamike pristupnih pregovora Srbije za članstvo u Evropskoj uniji. To su zaključci prvog sastanka Operativnog tima vlade za pristupanje Srbije EU
U Srbiji će biti pretežno oblačno vreme, mestimično sa padavinama slabog do umerenog intenziteta - uglavnom sa kišom, u Vojvodini, Timočkoj Krajini i na jugoistoku Srbije lokalno i sa susnežicom, a u brdsko-planinskim predelima sa slabim snegom.
Komentari (0)