(VIDEO) Energetski kolaps u Španiji misterija, fizičar o sistemu u Srbiji: "Stabilan, zastarela proizvodnja struje"
Jedna od teorija koja upućuje na razlog energetskog kolapsa koji je na nekoliko sati ostavio u mraku Španiju i Portugal je da je došlo do nestabilnosti u funkcionisanju solarnog sistema energije. Fizičar Nikola Cvetanović kaže da se našem sistemu ovakva havarija teško može desiti.
Samo dan nakon nezapamćenog prekida u elektrosnabdevanju u srcu Evrope, javile su se brojne teorije - od toga da je izazvan fenomenom 'indukovane atmosferske vibracije' do toga da je do preopterećenosti u energetskom sistemu došlo usled greške u radu solarnih panela.
Za jutarnji program Newsmax Balkans ovom temom su se bavili fizičar Nikola Cvetanović i njegov kolega iz Centra za superračunarstvo Luka Ilić, koji se javio iz Barselone.
Cvetanović kaže da nije čudo što se u ovakvim situacijama često javljaju brojne teorije zavere, pa tvrdi da "iza teorije zavere o nekom fenomenu stoje sasvim logična objašnjenja, u ovom slučaju fizička".
Španski operater Red Elektrika saopštio je do pet časova po lokalnom vremenu više od 92 odsto potrošača snabdeveno električnom energijom, kao i da su sve trafostanice pod naponom. Građani Španije i Portugala proslavili su na ulicama i uz veselje povratak struje.
Izvršni direktor španskog operatera električne mreže Red Elektrika (REE) Eduardo Prieto izjavio je da dva uzastopna događaja, koja su se dogodila u ponedeljak u 12.32 sati, a zatim sekundu i po kasnije, ukazuju na kvar generatora, što je prekinulo snabdevanje električnom energijom širom Španije.
"Mi smo prošle godine imali veliki krah kada su se u EPS desili požari, kada je bilo loše sagorevanje zbog lošeg sastava uglja. Bilo je tu nekih problema, ali opet su tu bili konkretni fizički problemi i onda smo morali da uvezemo struju. U tome i jeste stvar, što je dosta evropskih zemalja povezano, pa ako dođete u takvu situaciju ona vas košta, jer morate da uvozite struju. Znači, te veze između zemalja su jako važne, ali je to dovelo do toga da mi imamo poprilično stabilan sistem. Mi nemamo takve velike udare, ali je to i zbog toga što mi imamo zastarelu proizvodnju", navodi naš sagovornik.
Prema njegovim rečima, Srbija ima veliko zagađenje zbog korišćenja uglja, a uz nas su tu još Poljska, naročito BiH, i još nekoliko zemalja.
"Zajedno doprinosimo ogromnom zagađenju na nivou Evrope zato što koristimo ugalj koji ima loš sastav. Zato Evropska unija radi na tome da pređemo na obnovljive izvore. Dakle, moraćemo da menjamo način kako se proizvodi struja i zbog toga ćemo morati da menjamo i način kako funkcionišu te velike mreže", ukazuje fizičar.
Printscreen: Newsmax Balkans
On se osvrnuo i na moguće uzroke energetskog kolapsa u Španiji, bar prema onim informacijama sa kojima su dosad izašle tamošnje vlasti.
"Za većinu ovakvih slomova energetske mreže jesu odgovorne vremenske prilike, ali to su ekstremne vremenske prilike kao što su veliki naleti vetra, oluje, specifični udari groma i tome slično. Ovde se ništa od toga nije desilo. Nije zabeležena nikakva ni solarna aktivnost, tako da je ovo neka vrsta misterije. Ono što se pouzdano zna da se desilo u Španiji je da je došlo do velikog pada unosa energije u sistem. Znači, oko 15 gigavata je palo za pet sekundi, to je ogromna energija. Skoro 40 odsto energije koju proizvodi Španija je odjednom isključeno iz mreže. I kad se nešto tako desi, onda su mogući razni kaskadni efekti", poručuje Cvetanović.
"Hipoteze i spekulacije"
Iz Barselone se u program uključio Luka Ilić, fizičar iz Centra za super računarstvo, koji je potvrdio da je sistem električnog napajanja u Španiji trenutno stabilan.
"Prva stvar koja je ovde jako problematična je što taj fenomen 'indukovanih atmosferskih vibracija', kako je opisano, nije jasno definisan, i onda je teško i dokazati i opovrgnuti tako nešto. Juče je španski premijer izjavio da je potrebno takođe istražiti i mogućnost da su u pitanju solarni paneli koji nisu dali očekivanu električnu energiju, odnosno da je došlo do neke greške u funkcionisanju tog sistema. To su, dakle, sve samo hipoteze i spekulacije, isto kao što su i ove atmosferske vibracije. Ono što je smisleno ovde pomenuti je da su obnovljivi izvori energije poprilično nestabilni, jer Sunca imamo samo tokom dana, dok su vetrogeneratori, naravno, zavisni od vetra", upućuje Ilić.
Printscreen: Newsmax Balkans
Prema njegovim rečima, nije neophodno da se desi niz sličnih neprijatnih situacija da bi oni koji upravljaju energetskim sistemima izvukli pouku iz ove havarije.
"Ovo je bio dovoljan signal da vidimo šta u sistemu eventualno treba unaprediti i ne očekujem da se ovako dramatične situacije dešavaju konstantno", navodi sagovornik Newsmax Balkans.
"Biće i češćih prekida"
Odgovor na pitanje da li je za energetski kolaps kriva zelena energija potražili smo i od međunarodnog eksperta za energetiku Ivice Jakića.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Činjenica je da stabilnost energetskog sistema treba tražiti u mogućnosti balansa između obnovljivih izvora energije, koja je nestabilna, i sistema mreže koji radi na proizvodnji električne energije iz termoelektrana. Mislim da će se ovakvi prekidi događati češće, jer će biti sve više puštanja električne energije iz obnovljivih izvora koje Evropa podržava maksimalno, ali samo još nije nađen odgovor na pitanje kako imati stabilnost u puštanju njih na mrežu uz isključivanje energetskih sistema koji struju proizvode na drugi način", poručuje Jakić.
Pogledajte gostovanja o ovoj temi u emisiji Otvori oči:
Serijal prati političke, društvene i kulturne događaje koji su oblikovali zajednički život naroda na Balkanu, osvetljavajući ključne ličnosti, sporazume i konflikte koji su obeležili ovaj period. Kroz svedočanstva istoričara, analize događaja i bogate arhivske snimke, Država Južnih Slovena pruža gledaocima dublje razumevanje jugoslovenske ideje, njenog uticaja na generacije i razloga za njen neizbežan kraj. Ovaj serijal poziva publiku da sagleda složene odnose i nasleđe države koja je bila simbol zajedništva, ali i epicentar političkih previranja.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS ( R )
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
07:00
SINTEZA (R)
U Americi se vodi velika pravna debata oko toga da li Donald Tramp ima pravo da povuče Sjedinjene Američke Države iz međunarodnih organizacija. On je za vreme prvog mandata pokrenuo neke procese povlačenja, sad je još uporniji, izjavio je Goran Sandić sa Fakulteta političkih nauka. Za 100 dana mandata američkog predsednika Donalda Trampa svedoci smo da se Sjedinjene Američke Države povlače iz međunarodnih organizacija i da ukidaju institucije koje su proteklih decenija činile američku "meku" moć, kao što su USAID, NED, IRI, Glas Amerike. Sandić je istakao je da se to tiče javne politike koju zagovara Tramp. Komentarišući niz odluka administracije Donalda Trampa koje su šokirale svet, profesor i bivši šef diplomatije Severne Makedonije Ljubomir Fričkovski istakao je da smo izgubili zemlju koja nam je bila svetionik demokratije i ljudskih prava. Vojni analitičar iz Zagreba Igor Tabak istakao je da je Ukrajina sporazumom o mineralima dobila malo, a nije dobila glavno. Čemu svedočimo u prvih 100 dana Trampovog mandata?
specijal
08:00
TRAŽIM REČ (R)
Diskretni heroji Srbije. Gosti: Nemanja Crnatović, Đorđe Isailović i Jovica Spajić.
specijal
09:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Užicu uhapsili su P. L. (41), M. B. (34) i N. S. (52) iz Užica, kao i P. DŽ. (51), državljanina Crne Gore, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo ubistvo u pokušaju.
Viši sud u Beogradu doneo je presudu kojom su roditelji dečaka koji je počinio masovno ubistvo u školi "Vladislav Ribnikar" i sama škola obavezani da solidarno isplate 3,1 milion dinara ranjenom učeniku J. D, zbog pretrpljene nematerijalne štete.
Posle širenja dopisničke mreže van granica Srbije i otvaranja studija u Sarajevu i Podgorici, Newsmax Balkans je nedavno uspostavio i dopisnički centar u Skoplju.
Dve 22-godišnje devojke iz Lazarevca preminule su od povreda zadobijenih u sudaru putničkog i teretnog vozila u mestu Čepelica na magistralnom putu Bileća-Trebinje.
Propala su još dva pokušaja konstituisanja Skupštine u Prištini je propao pa kandidatkinja Aljbuljena Hadžiju nije izabrana za predsednicu Skupštine. U ponoć ističe rok od 30 dana koji je dao Ustavni sud da se formira to telo, a pritisak na Prištinu stiže iz zapadnih prestonica.
Predsednik Srpske napredne stranke i savetnik predsednika Srbije za regionalna pitanja Miloš Vučević izjavio je da će se zemlja "dugo oporavljati od posledica obojene revolucije", a da u prilog tome ide i broj upisanih brucoša na državne fakultete u Srbiji za 2025/26. godinu.
Na Trgu svetog Save u Kraljevu, nešto posle 19 časova, održan je protest pod nazivom "Srbija traži pravdu", povodom optužnice protiv šestorice osumnjičenih za navodno planiranje nasilne promene vlasti.
Budući brucoši Fakulteta političkih nauka borili su se za indeks na jednom od četiri smera - međunarodni odnosi, politikologija, novinarstvo ili socijalni rad. Prijemni ispit trajao je dva sata, a kandidati su odgovarali na ukupno 60 pitanja.
U čačanskom naselju Preljina oko 14 časova došlo je do požara na otvorenom koji je zahvatio nisko rastinje kao i jedan voćnjak, a vatrogasci su intervenisali sa jednim terenskim i jednim vatrogasnim vozilom, te su na vreme uspeli da lokalizuju požar i spreče njegovo širenje na obližnju šumu.
Na teritoriji Srbije trenutno je aktivno više od 100 požara na otvorenom prostoru, a najugroženije lokacije beleže se u okolini Niša, Vranja, Kragujevca, Prijepolja, Malog Zvornika, Užica i Kruševca, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP).
Ambicije roditelja i želje dece često nisu u istom pravcu, ali se u savremenom društvu sve češće preslikavaju jedni na druge. Roditelji ulažu, sanjaju, projektuju, očekuju, često zaboravljajući da su njihova deca samostalne osobe u razvoju, a ne produžeci njihovih neostvarenih težnji.
Veliki požar zahvatio je područje u okolini sela Mečkovac, nadomak Vranja, a vatrena stihija, potpomognuta jakim vetrom i visokim temperaturama, opasno se približava kućama i poljoprivrednim imanjima.
Koje su posledice višemesečnih blokada u zemlji? Kako se Srpska napredna stranka nosi sa teškim izazovima? Da li je na pomolu rešavanje kosovskog problema?
Komentari (0)