Slavoljub život posvetio sećanju na preminulog sina: Donirao dosad milion dolara, za Bogdanov rođendan poklanja auto
Ne postoji veća bola u životu jednog čoveka nego kada izgubi dete. Kragujevčanin Slavoljub Milanović je 2019. godine izgubio sina Bogdana, koji je nakon šestogodišnje borbe sa bolešću preminuo u Americi, gde je bio uspešan mladi inženjer.
Nakon njegove smrti, porodica ima samo jednu jedinu misiju. Da od zaborava sačuva lik i delo svoga jedinca. Za ovih šest godina donirali su više od milion dolara školama, ustanovama i socijalno ugroženim porodicama.
"Bogdan je bio moj sin jedini i moj najbolji prijatelj na svetu. I najbolje dete dok bude i sveta i vremena. Bogdan je rođen i odrastao u Kragujevcu, završio tri razreda Kragujevačke gimnazije, onda otišao za Ameriku. Tamo je diplomirao, magistrirao i doktorirao kompjuterske nauke. Počeo je da pravi svoje programe. Materijalizovao je američki san, ali je bolest bila brža. Jedino mi je preostalo da sačuvam uspomene, ništa drugo nemam", ispričao je za Newsmax Balkans Bogdanov otac Slavoljub Milanović.
Dečak Marek iz Bačkog Petrovca koji je pred Vaskrs, uz pomoć mame i bake, organizovao humanitarnu akciju prodaje kolača, za pomoć Teodori povređenoj u padu nadstrešnice u Novom Sadu, dobio je od nje pismo zahvalnosti.
Trojica mladića koja su pre 22 dana "jugom" starim 35 godina krenula na put za Peking dug 11.500 kilometara, vratila su se u Beograd. Oni su na put za Kinu krenuli da bi prikupili novac za Institut za neonatologiju.
Posle smrti roditelja, dečak Stefan sa dedom živi u nehumanim uslovima u Belanovcu kod Leskovca. Nakon što je njegova priča imala 12 miliona pregleda na društvenim mrežama, organizovano je da mu se kuća rekonstruiše i opremi. Posetio ga je i premijer u ostavci Miloš Vučević.
Suza, duša je prazna, srce istrgnuto, a svako jutro je dan bliže ponovnom susretu sa sinom, kaže Slavoljub. U želji da otrgne lik i delo svog sina iz kandži zaborava za sve praznike organizuje darivanje Kragujevčana.
Sve je počelo u vreme novogodišnjih i božićnih praznika kada su ljudi na okupu, kada se raduju i slave u krugu porodice, poklanjaju jedni drugima male znakove pažnje sa željom da dani u novoj godini donesu uspeh, radost, sreću i zdravlje.
Kako Slavoljub kaže, za njega više nema radosti, planova. Jedina želja mu je da kroz njegov humanitarni rad, dok korača zemljom, sačuva sećanje na Bogdana. Svaki poklon koji je pripremio za one koji nemaju, biran je sa mnogo ljubavi, ali i sa željom da bude koristan onima koji ga dobiju.
Printscreen: Newsmax BalkansSlavoljub Milanović, Bogdanov otac
Susret sa građanima i reči utehe koje mu upućuju daju mu snagu da nastavi dalje u svojoj misiji.
"Meni je samo to i preostalo, meni je samo to i preostalo, najmanji znak pažnje na ruci, na ramenu. Kad mi neki dan dečko kaže parkirajte ovde, vi možete da parkirate gde god hoćete, u jednoj firmi", pomenuo je Slavoljub.
16. maja je dan Bogdanovog rođenja. To je dan kada su kao porodica uvek slavili život. A otkako njega nema, ostala je praznina koju niko i ništa na ovom svetu ne može da ispuni.
"Borim se nekako, ali... Teško. Teško, mnogo teško. Još me ljudi hrane energijom, ali kada ostanem sam... Mnogo teško", sa suzama u očima priča naš sagovornik.
Poklanja auto na Bogdanov rođendan
Slavoljub je odlučio da ovog 16. maja nekoga obraduje zaista vrednim poklonom.
"16. maja ću pokloniti automobil. Folksvagen polo, na kojem piše Bogdanovo ime. I nastavljamo i posle toga, sve dokle god bude moglo, dokle god dišem, samo da njega ovo ime sačuva", poručuje Slavoljub.
Kragujevčani znaju za životnu priču porodice Milanović, i oni koji ih nikada nisu lično upoznali.
Saosećaju se s njima i ostaju bez reči kada pomisle na bol Bogdanovih roditelja.
Pomoć socijalno ugroženima
U centru Kragujevca postoji prostor posvećen Bogdanu koji su njegovi roditelji ispunili uspomenama na njega.
To je mesto gde svako dobronameran može da svrati i podeli sa njima muku, a u znak zahvalnosti ponese poklon sa Bogdanovim imenom i na taj način širi priču o jednom divnom mladiću, uspešnom inženjeru koga je bolest zaustavila u osvajanju sveta.
Bogdanovi roditelji su tokom prethodnih godina opremili kabinet informatike u njegovoj osnovnoj školi u Kragujevcu, u srednjoj školi koju je pohađao, pomagali u renoviranju drugih škola u gradu, kao i vrtića.
Bilo je i pojedinačnih akcija pomoći socijalno ugroženim porodicama.
Ipak, oni nijednog trenutka tu nisu radili kako bi skrenuli pažnju javnosti, već isključivo u grčevitoj želji da se sačuva uspomena na njihova jedinca čiji se život ugasio prevremeno.
Prvi proces je nešto o čemu smo pre možda samo dve decenije mogli samo da maštamo. Ispratili smo na licu mesta kako funkcioniše primenjena tehnologija koja se naziva reverzni inženjering, i čija je uloga da rekreira polomljene ili izgubljene delove na uređajima, nameštaju, kolima i drugim važnim stvarima. Naravno, ovakva dostignuća ne bi mogla da imaju širu primenu bez stručnih lica, koja pored skenera i računara, kada je potrebno, koriste i alate poput šubera i lenjira. Spoj tehnologije i veštine prikazaće kako se nadoknađuje, pa čak i unapređuje jedan deo za usisivač za automobil, a videćemo i još zanimljivih radnji. Drugi prilog je kao stvoren za sve ljubitelje dobrog kućnog odmora. Predstavljam proces kako nastaju lejzi begovi, od čega se prave i šta je to što ih čini tako udobnim. Gledamo i proces ručnog punjenja stiroporom, a dobijamo i korisne savete o tome koji su lejzi begovi dobri za enterijer, a koji za eksterijer. U trećem prilogu ulazimo u svet preciznog sluha, strpljenja i zanata koji se uči godinama. Štimovanje i servis klavira nisu samo tehnički posao, već i svojevrsna umetnost – jer svaki klavir ima svoj karakter. Videćemo kako se instrument vraća u ravnotežu, kako se zatežu i fino podešavaju žice, regulišu mehanizmi dirki i čekića, ali i kako redovno održavanje utiče na dugovečnost i kvalitet zvuka.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U četvrtoj epizodi serijala Put znanja pratimo mladi tim istraživačica sa INEP instituta koje svojim znanjem i energijom pokazuju kako nauka u Srbiji može da stvori konkretna i korisna rešenja. Sandra Stepanović, stručni saradnik, objašnjava proces proizvodnje rekombinantnih proteina, Aleksandra Todorović, istraživač saradnik, govori o njihovoj primeni i ulozi nanomaterijala u razvoju dijagnostičkih testova, dok Marija Gnjatović, direktorka instituta, otkriva kako je iz naučnog rada nastao startap Imunora, koji istraživanja pretvara u proizvode namenjene tržištu. Njihova priča pokazuje kako mlade naučnice svojim radom oblikuju budućnost biotehnologije u Srbiji.
“Monaški kuvar“ ove nedelje vodi vas u manastir Tronošu. U novoj epizodi otac Borko Petrović upoznaje nas sa životom Svetog Stefana Tronoškog i izradom ratarskih sveća, običajem koji se u ovoj svetinji i među vernim narodnom ovog kraja poštuje već više od vek i po. Arhimandrit Nikolaj sa nama je podelio priče o monaštvu, iskušenjima, ljudskoj duši, sagrešenju i postu kao sredstvu za umirenje duše.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković pobedio je Italijana Janika Sinera rezultatom 3:2 (3:6, 6:3, 4:6, 6:4, 6:4) u polufinalu Australijan opena i u nedelju će se boriti za 11. titulu u Melburnu protiv Karlosa Alkaraza.
V. d. direktorka Pete beogradske gimnazije Danka Nešović suspendovala je profesorku matematike Lidiju Kečkić nakon događaja vezanih za organizaciju takmičenja iz matematike, rekao je za portal Newmsax Balkans roditelj učenika te obrazovne ustanove Aljoša Marković.
Srbija se sprema za povratak obaveznog vojnog roka i ulazi u ciklus najvećih ulaganja u odbranu u novijoj istoriji. Već od septembra ili oktobra počinje evidentiranje vojnih obveznika, dok bi prvi regruti u kasarne mogli u decembru ove ili u martu naredne godine.
Obeležava se Nacionalni dan bez duvana, a njegov cilj je da ukaže na štetne zdravstvene, socijalne i ekonomske posledice upotrebe duvana, kao i na značaj sprovođenja sveobuhvatnih mera prevencije i kontrole upotrebe duvanskih proizvoda.
Policija je, u saradnji sa Prvim osnovnim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila S. D. (36), zbog sumnje da je izvršila krivično delo teška krađa, dok se za još jednom osobom intenzivno traga zbog sumnje da joj je u tome pomagala, saopštio je MUP.
Srbija se sama obavezala na jedan set pravila i reformi koje treba da sprovede za ulazak u EU, pa nije ništa ispunjeno u onoj meri koju je Brisel očekivao i tu se ogleda politička volja vlasti, rekao je za emisiju "Stav nedelje" koordinator Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji Dragiša Mijačić.
Gradska građevinska inspekcija će sankcionisati i pokretati odgovarajuće postupke pred nadležnim organima protiv privatnih vlasnika, u slučajevima kada je zbog neodržavanja objekata u privatnom vlasništvu ugrožen javni interes, saopštio je Sekretarijat za inspekciju, nadzor i komunikaciju.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, u saradnji sa više službi i po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva, uhapsili su N. I. (27) iz Doljevca zbog sumnje na nedozvoljenu trgovinu, zloupotrebu poslovnog imena, poresku utaju i poresku prevaru.
Kako danas govorimo u javnosti, koliko slušamo jedni druge i da li smo zaboravili osnovna pravila dijaloga – bila su ključna pitanja emisije "Tražim reč", posvećene javnom nastupu i komunikaciji u savremenom društvu.
Komentari (0)