(FOTO) Završeno zasedanje Sabora SPC: "Crkva iznad ovozemaljskih podela"
Nalazimo se u turbulentnim vremenima, a trenutno previranje u svetu, kao i u našoj otadžbini, iziskuje naše nepokolebljivo jedinstvo i sada više nego ikada moramo svedočiti da je Crkva sabor, navodi se u saopštenju Srpske pravoslavne crkve (SPC) posle redovnog zasedanja Sabora.
"Ona, dakle, sabira, ne deli, ne poistovećuje se ni sa jednim fragmentom. Ona je celina vernog naroda, ona premošćuje razlike i miri. Drugim rečima, moramo svedočiti da jedinstvo Crkve prevazilazi sve zemaljske podele", dodaje se u saopštenju.
Prema navodima SPC, to jedinstvo se čuva ne pojačanim bavljenjem, niti poistovećenjem sa svetovnim pitanjima i nedoumicama, nego proročkom distancom od svih ovozemaljskih "sotiriologija".
U saopštenju je navedeno da je ovogodišnje zasedanje Sabora proteklo u atmosferi obeležavanja dva velika jubileja - 1.700 godina od Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji i 850 godina od rođenja Svetog Save, prvog srpskog arhiepiskopa.
Patrijarh srpski Porfirije završio je sedmodnevnu posetu Moskvi tokom koje je primio diplomu počasnog doktora bogoslovskih nauka i razgovarao sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i patrijarhom moskovskim i sve Rusije Kirilom.
Na ovogodišnjem zasedanju Sabora posebna pažnja je posvećena položaju i problemima Crkve kako u Srbiji i Republici Srpskoj, tako i u susednim državama i u dijaspori.
Kao i ranijih godina posebna pažnja je posvećena izveštaju o stanju na Kosovu i Metohiji, a Sabor je ustanovio i jedno novo odlikovanje orden Svetog Kneza Lazara, koje će se dodeljivati članovima Crkve za opšte zasluge.
Sabor je pokazao i brigu oko unapređenja duhovnog života i organizacije Crkve u rasejanju i naročitu pažnju obratio izveštajima o arhipastirskom radu arhijereja u dijaspori, kao i o završetku pravnih i crkveno-pravnih procesa u Sjedinjenim Američkim Državama i u Velikoj Britaniji.
Na isti način Sabor je konstatovao neophodnost da se nastavi proces crkveno-pravnog ujednačavanja i u pravnim sistemima drugih država širom dijaspore u kojima Crkva ima svoju jurisdikciju.
Sabor je analizirao trenutno stanje i probleme crkvene prosvete, saslušani su izveštaji o radu svih obrazovnih ustanova srpske crkve, kao i izveštaj saborske Komisije kojoj je povereno da pripremi predloge za reformu plana i programa srednjoškolskog obrazovanja u bogoslovskim školama SPC.
Na Saboru je doneta odluka o uvođenju sistema četvorogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja u srpskim pravoslavnim bogoslovijama koje će početi da se primenjuje od 1. septembra školske 2025/26. godine.
Foto: Tanjug/Sava Radovanović
Sabor je, podsetiši relevantne međunarodne institucije na stradanje pravoslavnih hrišćana u Ukrajini, Siriji, Palestini i kod nas, na Kosovu i Metohiji, apelovao na sve koji imaju moć da spreče dalja krvoprolića, mržnju, netrpeljivost, nepravdu i bezakonje.
Tokom Sabora održana je i sednica Centralnog tela za dovršenje Spomen-hrama Svetog Save na Vračaru, kojom prilikom je primljen izveštaj ovog tela o svim dosadašnjim radovima izvršenim prilozima naroda i uz pomoć države, kao i o preostalim radovima neophodnim da se izvedu u 2025. godini.
U Sinodu mandat je prestao mitropolitu braničevskom Ignjatiju i arhiepiskopu gornjokarlovačkom Gerasimu, čime će oni postati članovi zamenici u narednom periodu.
Kao članovi Sinoda u dosadašnjem mandatu ostaju mitropolit zvorničko-tuzlanski Fotije i mitropolit raško-prizrenski Teodosije, a za nove članove u predstojećem dvogodišnjem mandatu izabrani su mitropolit bački Irinej i episkop budimljansko-nikšićki Metodije.
Na Saboru je izmenjen datum praznovanja dece mučenika jasterbarskih i sisačkih, pa će se umesto dosadašnjeg datuma (26/13. avgusta) njihov spomen ubuduće obeležavati 13. jula/30. juna svake godine.
Ustanovljen je i datum praznovanja Obretenja moštiju prepodobnog Jakova Tumanskog koje će se obeležavati 21/8. oktobra svake godine, dodaje se u saopštenju.
Vuče li nas povratak ka početku i zatvara li se životni krug tek onda kada se vratimo onome odakle dolazimo? Šta podrazumeva potraga za identitetom i koliki uticaj ima nasleđe predaka? Ova pitanja otvaramo se gošćom emisije Tražim reč, književnicom Jasenkom Lalović, čiji romani gađaju u ljudsku slabost, ali i snagu. Bastadur pomiruje unutrašnje raspeće između materijalnog i duhovnog, S ove bande moje gore govori o prostoru u kojem se ne prašta ako si malo više svoj, jer si tada manje njihov - dok poslednji roman, Zera luče, donosi nadu - jer i kada je najtamnije, postoji u nama iskra svetlosti koja može da pokrene promenu.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Šta je danas književnost u vremenu brzine, ekrana i algoritama? Da li knjiga gubi bitku sa instant sadržajima? I gde su u svemu tome žene pisci, urednice, stvarateljke čiji glas oblikuje naš kulturni pejzaž? Autorka Danijela Šegan traži odgovore od književnice i urednice Književnih novina Gordane Vlajić.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Koje će biti teme razgovora sa evroparlamentarcima koji dolaze u Srbiju pričamo sa Elvirom Kovač. Kako će reagovati svet nakon iranske najave prve javne egzekucija studenta koji je učestvovao u protestima? Zašto smo došli do toga da se muzičari više ne dele žanrovskoj, već po političkoj pripadnosti?
Tokom izvođenja radova na izgradnji kompleksa stanice "Novi Beograd", sa rekonstrukcijom mostovske konstrukcije u Ulici antifašističke borbe, doći će do promena u radu linija javnog prevoza i to od 15. januara do 8. marta, saopšteno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Erfan Soltani, dvadesetšestogodišnji Iranac i prodavac odeće čija porodica živi u blizini Teherana, uhapšen je 9. januara i, prema navodima organizacije za ljudska prava Hengav, suočio se sa mogućnošću neposrednog pogubljenja.
Srpska pravoslavna crkva i druge crkve koje poštuju julijanski kalendar, obeležavaju u ponoć početak nove 2026. godine, a širom Srbije organizuje se doček.
Pri Crvenom krstu Zaječar duže od 30 godina radi narodna kuhinja. Broj korisnika se iz godine u godinu povećava, osim u gradu, kuvani obroci dostavljaju se i najugroženijima u čak 37 zaječarskih sela.
Srpska lista (SL) pozvala je predstavnike vlasti u Prištini da odlože primenu propisa koji se odnose na korišćenje vozila sa ovlašćenjima i prijavu boravka lica, ističući da bi primena tih propisa značila ugrožavanje slobode kretanja srpskog naroda.
Građani čiji su kućni aparati ili bela tehnika oštećeni tokom snežnih padavina mogu da ostvare pravo na nadoknadu štete. Država je propisala proceduru za prijavu oštećenja u opštinama u kojima je proglašena vanredna situacija.
Policija u Subotici je uhapsila, u saradnji sa pripadnicima Regionalnog centra granične policije, državljane Avganistana Z. B. (25), A. A. (28) i K. H. (25) zbog sumnje da su nedozvoljeno prešli državnu granicu i vršili krijumčarenje ljudi.
Koje će biti teme razgovora sa evroparlamentarcima koji dolaze u Srbiju, pričamo sa Elvirom Kovač. Kako će reagovati svet nakon iranske najave prve javne egzekucija studenta koji je učestvovao u protestima?
Evropska komisija (EK) odlučila je, posle sedam meseci odlaganja, da Srbiji uplati prva sredstva iz Plana rasta u iznosu od 57 miliona evra, a koja se odnose na reforme sprovedene u drugoj polovini 2024. godine, saznaje Tanjug.
Prošle godine sindikati prosvetnih radnika pratili su rast zarada, ukazujući na zaostajanje plata u obrazovanju za republičkim prosekom. Ove godine je došlo do povećanja, ali kažu da njihov ključni zahtev, da početna plata u prosveti bude izjednačena sa prosekom, nije ispunjen.
Ministarstvo prosvete saopštilo je da Upravni sud nije svojom presudom osporio osnov za razrešenje Vere Dujaković sa mesta direktorke niške gimnazije "Stevan Sremac" i nije vratio na tu funkciju, već je predmet vraćen Ministarstvu na ponovno odlučivanje.
Komentari (0)