Demografi upozoravaju da će do 2050. godine Srbija imati čak milion stanovnika manje
U prvih osam meseci 2024. godine u Srbiji je bilo 909 živorođenih beba manje nego u istom periodu prošle godine, kada nam je demografska slika već bila rekordno niska. A ako se nastavi ovim tempom broj stanovnika u Srbiji do 2050. godine biće manji za milion.
Šef Odseka za demografiju Republičkog zavoda za statistiku Gordana Bjelobrk napomenula je da treba imati u vidu i to da nikada nismo imali manje stanovnika, nikada starije stanovništvo i nikada manje žena u fertilnom periodu, prenosi RTS.
Prošle godine u Srbiji je rođeno rekordno malo beba kada se pogleda period od 1900. godine pa do danas, uključujući i Balkanske ratove i Prvi i Drugi svetski rat. Međutim, kako navodi Bjelobrk, 1970. godine, kada smo imali približno isti broj stanovnika, u fertilnom periodu je bilo dva miliona žena, a danas 1,4 miliona.
"Znači, za 600 hiljada nam se smanjila osnova za rađanje. Bilo koje mere da primenjujete svakako neće imati isti efekt danas, nego da su te mere bile tih sedamdesetih ili devedesetih kad smo prvi put zabelažili negativan prirodni priraštaj. Znači, nama su se nagomilale te negativne demografske tendencije, promenila se starostna struktura stanovništva i mi više nemamo dovoljan potencijal da tako brzo obnovimo stanovništvo", ističe ona.
Julske neto plate u gradovima i opštinama Srbije, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, kretale su se u rasponu od 66.219 dinara u Bojniku, do 172.873 dinara u beogradskoj opštini Stari grad.
U prvih osam meseci 2024. godine u Srbiji je zabeležen pad broja živorođenih za 909, odnosno za 2,3 odsto, kao i porast broja umrlih za 786 (1,2 odsto), u odnosu na isti period prethodne godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Država izdvaja sve više novca za prvo, drugo, treće i četvrto dete, a jedan od predloga za povećanje izdvajanja je bio na dnevnom redu Skupštine Srbije prošle nedelje.
Mere populacione politike su dobrodošle, smatra Bjelobrkova, ali već generacije žena izlaze iz starosnog kontigenta od 15 do 49 godina, a pristižu brojčano manje generacije i osnova se smanjuje. Da su ranije bile primenjene sada bi obuhvatile širi spektar.
"Finansijska pomoć porodicama s decom je uvek dobrodošla. Primećujemo da broj trećerođene dece ne pada, njihovo broj se ne smanjuje, što je opet dobar pokazatelj, ali svakako treba dopuniti merama usklađivanja rada i roditeljstva", napominje Gordana Bjelobrk.
Potreban je dodatni set mera koje treba unapređivati i primenjivati, kako bismo u narednom periodu mogli da očekujemo zaustavljanje negativnih demografskih tendencija i krenemo u pozitivnom smeru.
Začarani krug
Gordanom Plemić iz udruženja "Roditelj" napominje da finansijska pomoć koju država obezbeđuje je dobrodošla pre svega porodicama koje se odlučuju na treće dete jer već imaju uslove da imaju više dece.
"Međutim, ona nije posticaj za rađanje. Takva vrsta pomoći prosto ne utiče na mlade porodice da se odluče da dobiju dete. Ono što mi vidimo kao veliki problem je usklađivanje rada i roditeljstva", dodaje gošća Jutarnjeg programa.
Veliki problem predstavlja pitanje da li je žena koja je u reproduktivnom periodu zaposlena, i ako jeste, šta se dešava kada se vrati na posao posle porodiljskog odsustva.
"Imamo veliki broj prijeva porodilja koje nam se javljaju, koje po povratku na posao često dobijaju otkaz ili su premeštene na niže radno mesto što uslovljava i niža novčana primanja sa jednim članom porodice više", ističe Plemićeva.
U istraživanju koje je sproveo Centar za mame pre nekoliko godina, svaka deseta žena je izjavila da ne želi da rodi drugo dete zbog uslova i tretmana u porodilištu. Takođe, porodicama je unapred potrebna sigurnost da li će dete moći da upišu u vrtić, kvalitet zdravstvene zaštite, mogućnosti obrazovanja kako bi mogli da se ostvare kao roditelji.
Ima li izlaza?
Gordana Plemić smatra da izlaza ima, ali da kada se priča o podsticajima fokus ne bi trebalo da bude samo na finansijskoj pomoći, već na širem spektru mera.
Sa stanovišta statistike, jedna od mera koja bi mogla da preokrene matematiku u korist više rođenih beba bi bila imigraciona politika, navodi Gordana Bjelobrk. Delimično nam se poslednjih godina to i dešava jer je u Srbiju došla mlada populacija Rusa.
Visokorazivjene zemlje generalno imaju problem sa natalitetom.
Bjelobrk napominje da visokorazivjene zemlje generalno imaju problem sa natalitetom.
"Čak i Nemačka koja ima stopu fetriliteta 1,56, koja ima jako veliku imigraciju i privlači stanovništvo i rešava ekonomske i demografske probleme, ne može da reši ovaj problem", napominje Bjelobrk
Malta, na primer, ima stopu ukupnog fertiliteta 1; Italija 1,24, Španija 1,16, a u pitanju su visoko razvijene zemlje i nisu uspale da reše ovaj problem. Ali stopa fertiliteta je ipak rasla u poslednjih 10 godina. Pre jedne decine je bila samo 1,41, a onda je rasla i stigla do 1,63 pre dve godine, a to se nije odrazilo na prirodni priraštaj.
Međutim, kako objašnjava Gordana Bjelobrk, stopa fertiliteta je porasla 2022. godine, posle rezultata popisa stanovništva, kada je broj stanovnika smanjen, a stopa se računa u odnosu na broj žena u fertilnom periodu.
"Popis delimično može da obuhvati komponentu emigracije, što je i obuhvatio, i u tom trenutku je smanjen kontingent žena u odnosu na prethodnu godinu za 70.000. Inače, godišnje se smanjuje za 16.000 do17.000", objašnjava gošća Jutarnjeg programa.
Zato bi pored mera podrške bilo potrebno da ne pada broj stanovnika, a da broj živorođenih ostane na nivou od 41-42.000. Region južne i istočne Srbije već godinama gubi stanovništvo i tu je najstarija populacija i najmanji potencijal za rađanje, napominje Bjelobrkova.
U većim gradovima se osećaju rezultatu podrške porodicama
Beograd se izdvaja kao region koji privlači mlađe stanovništvo (između 33-35 godina) koje preseljavanjem u veće gradske centre traže bolji životni standard. Tako da se u gradskim centrima osećaju rezultati podrške porodicama, što pokazuje i podatak da broj treće dece raste.
"Pa biće nas manje, najmanje jedan milion 2050. godine ako idemo ovom dinamikom, odnosno ovim trenutnim brojem rođenih i umrlih. Teško je raditi projekcije na duži vremenski period zbog dejstva neregularnih faktora, poput pandemije koronavirusa koju niko nije mogao da predvidi", zaključila Gordana Bjelobrk iz Republičkog zavoda za statistiku.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA ( R )
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
17:00
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
STAV REGIONA SARAJEVO
Teme koje su u fokusu javnosti iz više uglova. Sučeljavamo mišljenja, a aktuelne goste pitamo sve što zanima građane.
specijal
18:00
PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
Beli dim iz dimnjaka Sikstinske kapele označio je da je Rimokatolička crkva ovog popodneva dobila novog papu. Reč je o američkom kardinalu Robertu Fransisu Prevostu, koji je uzeo ime Lav XIV
Evropski parlament usvojio je izveštaj o Srbiji izvestioca Tonina Picule. Za usvajanje rezolucije je glasalo 419 evroposlanika, 113 je bilo protiv, dok je 88 njih ostalo uzdržano.
Policija u Smederevu uhapsila je Z. G. (41) iz Osipaonice kod Smedereva zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja.
Pravnica Jelena Krivokapić Nikolić, članica Romskog glasa za pravdu, rekla je da su napadači na porodicu Gaši pušteni na slobodu, navodeći da su žrtve napada uplašene jer dobijaju pretnje.
Pripadnici policije u Čačku uhapsili su M. Š. (18) i jednog sedamnaestogodišnjaka iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivično delo razbojništvo.
Potpredsednik Vlade Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić i ministar unutrašnjih poslova Severne Makedonije Panče Toškovski potpisali su u Beogradu Sporazum o uspostavljanju zajedničkih kontrola na graničnim prelazima za međunarodni drumski saobraćaj, Preševo (RS) i Tabanovce (RSM).
Sindikat zaposlenih u Agenciji za bezbednost saobraćaja izrazio je duboko žaljenje i zabrinutost zbog hapšenja troje zaposlenih u toj agenciji zbog osnova sumnje da su izvršili više krivičnih dela.
Vučić u Moskvi, studenti trče ka Briselu. Vode li ti putevi ka izborima, kada i kako? Gost u prvom delu GrađaNIN-a je komentator Zoran Panović, a kodomaćin urednik u NIN-u, Milan Grujić.
U borskom rudniku "Jama" povređen je rudar N. G. (54) kada se na njega obrušila stenska masa dok je upravljao mašinom za okucavanje hodnika, rečeno je Tanjugu iz Ziđina.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu uhapšen je D. S. (40) zbog postojanja osnovane sumnje da je dana 6. maja izvršio krivično delo Nasilje u porodici na Novom Beogradu.
Potpredsednica Narodne Skupštine Marina Raguš smatra da je zahtev studenata za raspisivanje vanrednih izbora jasan znak da je tema promena vlasti u Srbiji, dok je samostalna poslanica Jelena Pavlović istakla da je to "iskonska potreba za elementarnom pravdom u društvu".
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu uhapsili su R. K. (32) i V. H. (44), slovačke državljane, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivična dela krađa i teška krađa.
Komentari (0)