(VIDEO) Novinari Maja Nikolić i Zoran Stanojević u emisiji GrađaNIN: Da li se savremenom novinarstvu bliži kraj?
Gosti najnovijeg izdanja emisije "GrađaNIN" bili su novinari Maja Nikolić i Zoran Stanojević koji su govorili o mestu i ulozi današnjeg novinarstva u srpskom i globalnom društvu.
Sagovornici autora i voditelja Aleksandra Timofejeva komentarisali su, svako iz svog bogatog novinarskog iskustva, pozicije na kojima se nalaze elektronski i drugi mediji u vreme kada se informacije brže i lakše dele putem socijalnih mreža koje su već neko duže vreme postale naša svakodnevica.
"Novinarstvo danas je oblikovalo ovaj naš svet takav kakav jeste i ja moram da kažem da se meni on ni najmanje ne dopada. Podeljeni smo i kada je naše društvo, i kada je novinarstvo u pitanju. Mislim da smo u nekim rovovima i u nekim svetovima koji se tek na retkim mestima prepliću, a po mom mišljenju, trebalo bi da se prepliću neprestano. Trebalo bi da dijaloge imamo neprestano i da neprestano imamo suprotstavljanje argumenata, mišljenja i stavova", kaže Maja Nikolić.
Foto: Milena Đorđević
Njen kolega sa RTS Zoran Stanojević mišljenja je da današnji novinari praktično i ne objavljuju vesti, već se one najpre pojave na društvenim mrežama.
"Jedan od problema koje današnje novinarstvo ima je to što mi suštinski više ne objavljamo vesti. Dakle, vesti se objavljaju na društvenim mrežama. Kad se nešto dogodi, prvo se pojavi tamo. Da bismo mi objavili vest, moramo da je proverimo. Dok je proverimo, dok dođemo do toga da možemo da je pustimo, već svi o tome sve znaju. Da ne kažem da i neke institucije takođe puste preko društvenih mreža i drugih medija tu informaciju. I sad kad to treba da se objavi, postavlja se pitanje šta objavljujemo. Znači, objaviš vest posle sat vremena u najboljem slučaju, jer si u međuvremenu proverio šta se u vezi sa tim dogodilo", poručuje Stanojević.
On se osvrnuo i na to što je moć društvenih mreža u savremeno doba tolika da jedna potpuno nepoznata ličnost može preko noći da postane megapopularna.
Foto: Milena Đorđević
"To može samo na internetu. Dakle, samo na internetu je moguće da preko noći postaneš svetska atrakcija i to se događalo u više navrata - da si bukvalno niko i odjednom sutra ceo svet zna za tebe. Postaješ svetski poznato lice niotkuda", upućuje novinar i urednik RTS.
"Promena u nekoliko ciklusa"
Koleginica sa Blic TV se na ovu priču nadovezala primerom poimanja novinarstva kakvo je bilo nekada.
Zarobljenici smo toga da mora da bude pobeđenih i poraženih, a ne mora. Mogu da se nađu ustavna rešenja, zajednička uprava, da se redefiniše kulturna autonomija, da se vrati pravo na jezik i školstvo, izjavila je profesorka Fakulteta političkih nauka u penziji Radmila Nakarada.
Veštačku inteligenciju treba da posmatramo iz ugla šta nam donosi, a ne šta odnosi. Mana je što smanjuje privatnost, a dobra strana je više slobodnog vremena koje dobijamo, izjavio je vlasnik kompanije Mikroelektronika Nebojša Matić.
Kad bi se hipotetički izbori raspisali za 45 dana, studenti misle da mogu da pobede i u lošim izbornim uslovima, a iluzija je da će Aleksandar Vučić dati dobre uslove. Mora da se pobedi u lošim uslovima i da se brani pobeda, izjavio je za Newsmax Balkans novinar Zoran Panović.
"Svi radimo dugo, ja, recimo, sledeće godine obeležavam 30 godina rada. Kada pogledam šta je ovaj posao danas i kada pogledam šta je bio nekada, pa već se promenio i promenio se možda u nekoliko ciklusa. Ne mislim da se bliži kraj novinarstva, mislim samo da se stvari menjaju tokom vremena. Sve zavisi šta ćeš ti lično reći šta je novinarstvo za tebe. Neko će 2035. reći 'pa ovo je danas novinarstvo', a ono novinarstvo kakvo mi poznajemo ne znam koliko zapravo uopšte i postoji danas", navela je Maja Nikolić.
Grujić: Mediji imaju agendu
Urednik u NIN Milan Grujić, koji je u emisiji "Građanin" gost-domaćin, smatra da savremeni mediji imaju određenu agendu.
Foto: Milena Đorđević
"Novinari koji rade za određene medije imaju agendu i to nije tako samo u Srbiji, već svuda u svetu. I ta priča o slobodnom novinarstvu, to je 'mačku o rep', to ne postoji, pa ni na Zapadu. Ako pričamo o kraju novinarstva, to su sad društvene mreže, to je sad 'klikbajt', drugačije se sve računa i broji. Problem sa portalima je to što se vesti na portalima čitaju besplatno, to je jedini medij koji je besplatan. Da biste dobili nešto besplatno, neko mora to da vam pruži, on mora da bude plaćen odnegde, mora da dobije platu, mora da zaradi, a to se onda svede na broj klikova", kaže Grujić.
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
09:30
PROZORI BALKANA ( R )
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
10:00
STAV DANA ( R )
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
AVANTURA BALKAN
Krenite sa nama u avanturu sa Dušanom Radenkovićem, u trku u kojoj nema stajanja ni kompromisa!Trka traje bez prestanka i predaha kroz ceo serijal, sa više od 70 najrazličitijih lokacija. Lokacije su najlepša i najatraktivnija mesta u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji, Hrvatskoj i Sloveniji.
specijal
12:00
PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Roditelji učenika Pete beogradske gimnazije podneće u petak, 20. juna, u devet časova zahtev Ministarstvu prosvete da se školska godina za ovu ustanovu završi najkasnije do 27. juna, zbog ekstremnih vrućina i neadekvatnih uslova rada.
Ujedinjeni beogradski zborovi i studenti pozvali su građane da im se pridruže u protestnoj šetnji do zgrade Republičke izborne komisije (RIK) u subotu, 21. juna.
Studenti će moći da polažu ispite i van zgrada fakulteta, što profesor Fakulteta političkih nauka (FPN) Milan Petričković smatra iracionalnom odlukom, a i dekan Fizičkog fakulteta Voja Radovanović je saglasan da bi najbolje bilo kada bi ispiti bili održavani u matičnoj zgradi.
Sekretarijat za javni prevoz saopštio je da počinje primena letnjeg reda vožnje u javnom gradskom prevozu. Tokom primene letnjeg reda vožnje na gradskim linijama radnim danima će saobraćati 1.325 vozila, subotom 926, a nedeljom 873 vozila.
Slavica Đurić Sedlarević sanjala je da postane advokat, po profesiji je ekonomista, a po vokaciji pisac. Njen prvi roman "Rođena pre nego začeta" istinita je priča o dvema ženama, jednoj koja rađa i poklanja dete drugoj koja ne može da ima svoje. To dete je sagovornica portala Newsmax Balkans.
Nakon svežeg jutra, u Srbiji će tokom dana biti pretežno sunčano i toplo, s vetrom slabim i umerenim, a u planinskim predelima kratkotrajno i jakim, severnim, dok će najniža temperatura biti od devet do 15 stepeni, a najviša od 24 do 29 stepeni, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
U Jakovu, u beogradskoj opštini Surčin, došlo je do svađe i fizičkog sukoba dvojice muškaraca, a u incidentu su obojica zadobili povrede, saznaje Tanjug.
Rukovodim se interesima naroda i države, a interes nije da sada imamo izbore, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić i dodao da će se na izbore ići u decembru 2026. godine, kada sve bude spremno za Ekspo, jer ne želi da se država sramoti.
Četiri beogradska fakulteta imaju velika dugovanja za plaćanje komunalnih obaveza, a zbog neizmirenih dugova prete im sankcije, pa i zatvaranje. Prema izmenjenom Zakonu, država izmiruje te obaveze u celosti, ali kasni sa tim.
U cilju efikasnije podrške građanima i lakšeg ostvarivanja prava utvrđenih novim Zakonom o Alimentacionom fondu, Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju uspostavilo je Kontakt centar, koji je danas počeo sa radom.
Parovi i pojedinci suočeni sa genetskim rizicima i nasleđenim bolestima koje onemogućavaju da postanu roditelji znaju šta je Pi-Dži testiranje, nekada jedini način da dobiju zdravo dete. Test koji otkriva genetske defekte koje nasleđuje dete od roditelja je skup, a prave informacije nekada izostaju.
Komentari (0)