(VIDEO) Univerzitetski profesori o mogućoj blokadi računa četiri fakulteta: "Država mora da nađe način da reši dugove"
Četiri beogradska fakulteta imaju velika dugovanja za plaćanje komunalnih obaveza, a zbog neizmirenih dugova prete im sankcije, pa i zatvaranje. Prema izmenjenom Zakonu, država izmiruje te obaveze u celosti, ali kasni sa tim.
Najugroženiji po ovom pitanju su, kako je nedavno upozorio rektor Beogradskog univerziteta Vladan Đokić, Hemijski, Farmaceutski, Mašinski i Stomatološki fakultet, koji imaju velika dugovanja, a najveći deo odnosi se na neplaćene račune za struju i grejanje.
O ovoj temi se u Stavu dana diskutovalo sa fakultetskim profesorima Vladimirom Vuletićem i Vladimirom Obradovićem.
"To je lažna tema, nametnuta, da bi se skrenula pažnja sa pravih tema, a to su studentski protesti i studentski zahtevi. To je, dakle, dug koji država, od naših para i naših poreza, nije prebacila fakultetima, pa onda fakulteti ne mogu taj novac da prebace elektroprivredi, toplanama ili kome već treba. Pritom, ako govorimo o dugu, npr. Hemijskog fakulteta, on je oko 25 miliona dinara, kako je navedeno u medijima. Podsetiću vas da je to 15 minuta pojavljivanja Juseina Bolta. Dakle, tačno toliko, minimalno, košta 15 minuta slikanja Juseina Bolta sa predsednikom. To je sveukupni dug jednog fakulteta. Pa je li to toliko teško izmiriti? I ponavljam, to su budžetske pare koje mi plaćamo. Podsetiću još jednom, ukoliko bi se to desilo, a ja sam siguran da se to neće desiti, premijer i ministar prosvete bi bili zabeleženi u analima da su došli na vlast da ugase Univerzitet sa kog su došli", poručio je Obradović, profesor Fakulteta organizacionih nauka (FON).
Printscreen: Newsmax Balkans
Profesor Vuletić sa Filozofskog fakulteta kazao je da je saglasan sa tim da je reč o lažnoj temi.
"Slažem se da je to lažna tema, zato što mi posmatramo stvari, rekao bih, iz jednog ugla koji je nekako po inerciji prisutan, ali treba uvek imati u vidu da je zadatak države, ako želi zaista da štiti autonomiju univerziteta, da se bavi pitanjima budućnosti, stvaranju podmlatka i stručnog i naučnog. Imamo, manje-više, dominaciju državnih univerziteta. Ako državni univerziteti nisu u stanju da obezbede to što se od njih očekuje, na šta su se na kraju krajeva i po zakonu obavezali, onda bi država morala da nađe neka alternativna rešenja. Po zakonu su dekani ti koji su odgovorni i za zakonitost rada fakulteta, ali i za obezbeđivanje svega ovoga o čemu govorim. Lično mislim da to nije dobro", kategoričan je Vuletić.
"Država se bavila problemom blokada"
Država je, podsetimo, izmenila Zakon i preuzela obavezu na sebe, pa je trebalo još u aprilu da prebaci novac za struju, grejanje i vodu, namenjen svim državnim preduzećima za dug iz prve polovine godine, ali to nije uradila.
"Država se do sada, po mom uverenju, bavila problemom koji nije njen, a to su blokade. To je ono što meni nije zapravo od početka jasno. Ono čime država treba da se bavi je kako da se obezbedi za budućnost, da društvo ima adekvatan naučni i stručni podmladak. Po mom mišljenju, državni univerziteti su, uz sve zamerke koje bih imao, najbolji način, ali nisu jedini", smatra Vuletić.
Printscreen: Newsmax Balkans
Deluje neverovatno da su fakulteti, kao eminentne institucije Beogradskog univerziteta osuđeni na to da im, u slučaju neizmirenja obaveza, izvršitelji blokiraju račune. Obradović je prokomentarisao šta bi blokada računa značila za jedan fakultet.
"Ovde se jasno radi o nameri da se državno obrazovanje uništi i tu nema nikakve tajne. To je počelo i pre pada nadstrešnice, pre studentskih blokada, puštanjem u proceduru zakona koji je trebao mimo domaćih akreditacionih pravila da da stranim fakultetima pravo da ovde izvode nastavu. To je značilo da bi ti fakulteti radili mimo bilo kakve kontrole, a na to se još predlagalo da im se daju sredstva iz budžeta. Dakle, tu je već bila jasna namera da se uništi visoko obrazovanje ovako kakvo imamo u Srbiji. Uništiti tako nešto nema nikakvog smisla, sem ako imate zadnju nameru", ukazao je profesor FON.
Sednica Senata Univerziteta u Beogradu predviđena je za 25. jun, a na njoj bi trebalo i da se razmatra predlog da nova školska 2025/26. godina počne 1. novembra, a da se postojeća završi 31. oktobra, saznaje FoNet.
Onlajn nastava počela je u ponedeljak na Fakultetu političkih nauka, u uslovima kada su studenti u blokadi proglasili potpunu blokadu. Studenti su i za i protiv ovakve odluke, dok prodekan za nastavu ističe da je reč o iznuđenom rešenju kako bi se akademska godina spasla.
On je podsetio i na to kako srpsko društvo funkcioniše u sistemu plaćanja poreza.
"Društvo funkcioniše tako što svakog meseca svi plaćamo porez. Taj porez ide u budžet, iz tog budžeta se plaćaju vrtići, škole, fakulteti, zdravstvo, itd. Ne može vlada da donese odluku 'mi ćemo sad taj novac koji treba da ide fakultetima, da prebacimo za Bolta, da prebacimo za Ekspo, da prebacimo za druge projekte, a vama zdravstveni radnici nema, vama profesorima nema'. Ne može to tako", naveo je Obradović.
Vuletić veruje da je problem u zakonu koji se, kako ističe, ne poštuje.
"Problem jeste u tome što se zakon ne poštuje, jer da se poštuje, onda ne bismo imali situaciju da se prostor fakulteta koristi za svrhe za koje nije namenjen i tome slično. Činjenica jeste da se zakoni ne poštuju i da se sada preko toga na ovaj ili onaj način traže nekakva politička rešenja. Iz ovoga svi moramo za budućnost da izvučemo pouku. Jer, znate, vlasti se menjaju, ali određeni problemi koji su važni za budućnost društva ostaju", kaže profesor sociologije na Filozofskom fakultetu.
Gostovanje profesora u Stavu dana pogledajte u videu:
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-MUZIČKA ŽELJA
Generacije Jugoslovena rasle su uz čuvene muzičke hitove koji su dolazili sa Zapada. Jednini način da saznaju šta je moderno u svetu mogli su slušanjem radija ili odlascima u diskoteke. Istorija uživanja u pop i rok muzici bila je istorija jugoslovenskih disk džokeja koji su birali i puštali muziku. U novoj epizoda « Dekada » o puštanju muzike, za sve one koji su želeli da budu u trendu, govore najpoznatiji disk džokeji koji su obeležili noćni život poslednjih pola veka u Beogradu i Srbiji.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu rasvetlili su 24 krivična dela, 23 krađe i jednu tešku krađu i uhapsili osumnjičenog E. Š. (18) iz ovog grada.
U utorak 11. novembra obeležava se Dan primirja u Prvom svetskom ratu, zbog čega škole, vrtići, državne ustanove i banke neće raditi. Prodavnice, pijace, apoteke, pošte, pekare i drugi objekti radiće po izmenjenom režimu.
U Srbiji i svetu Dan primirja obeležava se u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom. Time je okončan Prvi svetski rat, najrazorniji sukob koji je svet dotad video.
Od odlaska Kristofera Hila sa mesta ambasadora SAD u Beogradu prošlo je tačno deset meseci, nakon što je 10. januara prestao njegov mandat. Funkciju ambasadora trenutno obavlja otpravnik poslova, što otvara pitanje dokle će u tom statusu najveća zapadna sila biti diplomatski predstavljena u Srbiji.
Srbija je odnela najveće pobede u svojoj istoriji, međutim, za velike sile svako ko ne osvoji Beč ili Berlin nije ništa pomogao. Srbija se odbranila. Ona je neizabrana saveznica, izjavio je istoričar Čedomir Antić u emisiji Stav dana govoreći o Danu primirja u Prvom svetskom ratu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da se prostor na kome se nalazi zgrada Generalštaba ne prodaje, već će, kako kaže, biti dat u zakup na 99 godine, dodajući da će investicija na tom prostoru iznositi najmanje 650 miliona evra.
Petar Perunović Perun bio je guslar koji je svojom pesmom podizao elan srskoj vojsci u Prvom svetskom ratu. Perun je na bojištu šest puta ranjen, prešao je Albansku golgotu, a potom je iz Amerike doveo više od 10.000 dobrovoljaca. Za svoje zasluge višestruko je odlikovan.
Beogradski zoološki vrt dobio je nove stanovnike – dve bebe hijene koje već osvajaju srca posetilaca. Mladunci, stari oko dva meseca, primili su prve vakcine i sada su spremni za prilagođavanje životu u zoološkom vrtu.
Uprava za veterinu obavestila je javnost da se u medijima i na društvenim mrežama sve češće pojavljuju netačni i pojednostavljeni navodi u vezi sa upotrebom antibiotika, aditiva i hormona u mesu i proizvodima životinjskog porekla.
Kada je u 24. godini doživeo saobraćajni udes, Vladan Petković iz Čačka počeo je sasvim novi život, kao osoba sa invaliditetom. Kako je istakao za Newsmax Balkans, tada je trebalo početi nešto novo, što dotad nije znao, sa teškim uslovima i telesnim oštećenjima.
Kad je potpisano Primirje jedanaestog dana, jedanaestog meseca u 11 časova 1918. godine između centralnih i sila Antante, Srbi su u očima pobednika bili simbol žrtve, slobode i patriotizma.
Komentari (0)