(VIDEO) Univerzitetski profesori o mogućoj blokadi računa četiri fakulteta: "Država mora da nađe način da reši dugove"
Četiri beogradska fakulteta imaju velika dugovanja za plaćanje komunalnih obaveza, a zbog neizmirenih dugova prete im sankcije, pa i zatvaranje. Prema izmenjenom Zakonu, država izmiruje te obaveze u celosti, ali kasni sa tim.
Najugroženiji po ovom pitanju su, kako je nedavno upozorio rektor Beogradskog univerziteta Vladan Đokić, Hemijski, Farmaceutski, Mašinski i Stomatološki fakultet, koji imaju velika dugovanja, a najveći deo odnosi se na neplaćene račune za struju i grejanje.
O ovoj temi se u Stavu dana diskutovalo sa fakultetskim profesorima Vladimirom Vuletićem i Vladimirom Obradovićem.
"To je lažna tema, nametnuta, da bi se skrenula pažnja sa pravih tema, a to su studentski protesti i studentski zahtevi. To je, dakle, dug koji država, od naših para i naših poreza, nije prebacila fakultetima, pa onda fakulteti ne mogu taj novac da prebace elektroprivredi, toplanama ili kome već treba. Pritom, ako govorimo o dugu, npr. Hemijskog fakulteta, on je oko 25 miliona dinara, kako je navedeno u medijima. Podsetiću vas da je to 15 minuta pojavljivanja Juseina Bolta. Dakle, tačno toliko, minimalno, košta 15 minuta slikanja Juseina Bolta sa predsednikom. To je sveukupni dug jednog fakulteta. Pa je li to toliko teško izmiriti? I ponavljam, to su budžetske pare koje mi plaćamo. Podsetiću još jednom, ukoliko bi se to desilo, a ja sam siguran da se to neće desiti, premijer i ministar prosvete bi bili zabeleženi u analima da su došli na vlast da ugase Univerzitet sa kog su došli", poručio je Obradović, profesor Fakulteta organizacionih nauka (FON).
Printscreen: Newsmax Balkans
Profesor Vuletić sa Filozofskog fakulteta kazao je da je saglasan sa tim da je reč o lažnoj temi.
"Slažem se da je to lažna tema, zato što mi posmatramo stvari, rekao bih, iz jednog ugla koji je nekako po inerciji prisutan, ali treba uvek imati u vidu da je zadatak države, ako želi zaista da štiti autonomiju univerziteta, da se bavi pitanjima budućnosti, stvaranju podmlatka i stručnog i naučnog. Imamo, manje-više, dominaciju državnih univerziteta. Ako državni univerziteti nisu u stanju da obezbede to što se od njih očekuje, na šta su se na kraju krajeva i po zakonu obavezali, onda bi država morala da nađe neka alternativna rešenja. Po zakonu su dekani ti koji su odgovorni i za zakonitost rada fakulteta, ali i za obezbeđivanje svega ovoga o čemu govorim. Lično mislim da to nije dobro", kategoričan je Vuletić.
"Država se bavila problemom blokada"
Država je, podsetimo, izmenila Zakon i preuzela obavezu na sebe, pa je trebalo još u aprilu da prebaci novac za struju, grejanje i vodu, namenjen svim državnim preduzećima za dug iz prve polovine godine, ali to nije uradila.
"Država se do sada, po mom uverenju, bavila problemom koji nije njen, a to su blokade. To je ono što meni nije zapravo od početka jasno. Ono čime država treba da se bavi je kako da se obezbedi za budućnost, da društvo ima adekvatan naučni i stručni podmladak. Po mom mišljenju, državni univerziteti su, uz sve zamerke koje bih imao, najbolji način, ali nisu jedini", smatra Vuletić.
Printscreen: Newsmax Balkans
Deluje neverovatno da su fakulteti, kao eminentne institucije Beogradskog univerziteta osuđeni na to da im, u slučaju neizmirenja obaveza, izvršitelji blokiraju račune. Obradović je prokomentarisao šta bi blokada računa značila za jedan fakultet.
"Ovde se jasno radi o nameri da se državno obrazovanje uništi i tu nema nikakve tajne. To je počelo i pre pada nadstrešnice, pre studentskih blokada, puštanjem u proceduru zakona koji je trebao mimo domaćih akreditacionih pravila da da stranim fakultetima pravo da ovde izvode nastavu. To je značilo da bi ti fakulteti radili mimo bilo kakve kontrole, a na to se još predlagalo da im se daju sredstva iz budžeta. Dakle, tu je već bila jasna namera da se uništi visoko obrazovanje ovako kakvo imamo u Srbiji. Uništiti tako nešto nema nikakvog smisla, sem ako imate zadnju nameru", ukazao je profesor FON.
Sednica Senata Univerziteta u Beogradu predviđena je za 25. jun, a na njoj bi trebalo i da se razmatra predlog da nova školska 2025/26. godina počne 1. novembra, a da se postojeća završi 31. oktobra, saznaje FoNet.
Onlajn nastava počela je u ponedeljak na Fakultetu političkih nauka, u uslovima kada su studenti u blokadi proglasili potpunu blokadu. Studenti su i za i protiv ovakve odluke, dok prodekan za nastavu ističe da je reč o iznuđenom rešenju kako bi se akademska godina spasla.
On je podsetio i na to kako srpsko društvo funkcioniše u sistemu plaćanja poreza.
"Društvo funkcioniše tako što svakog meseca svi plaćamo porez. Taj porez ide u budžet, iz tog budžeta se plaćaju vrtići, škole, fakulteti, zdravstvo, itd. Ne može vlada da donese odluku 'mi ćemo sad taj novac koji treba da ide fakultetima, da prebacimo za Bolta, da prebacimo za Ekspo, da prebacimo za druge projekte, a vama zdravstveni radnici nema, vama profesorima nema'. Ne može to tako", naveo je Obradović.
Vuletić veruje da je problem u zakonu koji se, kako ističe, ne poštuje.
"Problem jeste u tome što se zakon ne poštuje, jer da se poštuje, onda ne bismo imali situaciju da se prostor fakulteta koristi za svrhe za koje nije namenjen i tome slično. Činjenica jeste da se zakoni ne poštuju i da se sada preko toga na ovaj ili onaj način traže nekakva politička rešenja. Iz ovoga svi moramo za budućnost da izvučemo pouku. Jer, znate, vlasti se menjaju, ali određeni problemi koji su važni za budućnost društva ostaju", kaže profesor sociologije na Filozofskom fakultetu.
Gostovanje profesora u Stavu dana pogledajte u videu:
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Koliko mentalne i fizičke snage je potrebno da bi se oborio Ginisov rekord? Gde su granice ljudske izdržljivosti? Da li se disciplina i mentalna snaga u sportu vežba od najranijeg uzrasta? Za emisiju „Tražim reč govore, četvorostruki Ginisov rekorder Uroš Ašković, trener Stefan Markuljević i specijalista sportske medicine prof. dr Goran Vasić.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Šta se događa u Iranu nakon ubistva ajatolaha Ali Hamneija? Kakve bi geopolitičke posledice rat koji su pokrenule Sjedinjene Američke Države i Izrael mogao imati na čitav Bliski istok? Odgovore tražimo od nekadašnjeg ambasadora Srbije u Egiptu Radojka Bogojevića.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Odžacima uhapsili su S. K. (70) iz ovog mesta, zbog sumnje da je nožem izbo dve žene, a jednu od njih polio benzinom.
Iran je pokrenuo novi talas raketnih napada na američku bazu Al Udeid u Kataru, kamp Arifdžan u Kuvajtu i Harir u Iraku. Četiri osobe povređene su nakon što su dva drona pala u blizini aerodroma u Dubaiju.
Neumoljivi iranski napadi na brodski saobraćaj i energetsku infrastrukturu podigli su cenu nafte iznad 100 dolara po barelu u četvrtak, dok američke i izraelske snaga gađaju Islamsku Republiku bez ikakvih znakova da će kraj rata doći.
Navršavaju se 23 godine od ubistva premijera Zorana Đinđića. Njegovi saradnici ubistvo lidera ocenjuju kao trajno izmeštanje Srbije sa reformskog koloseka. Tadašnji naslednik na čelu Vlade Zoran Živković priseća se za Newsmax Balkans prijateljstva, angažovanja i nasilnog okončanja života Đinđića.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Službe za kriminalističko-obaveštajni rad, u saradnji sa Upravom granične policije, uhapsili su V. Ć. (36) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je opozicija favorit u pojedinim sredinama zapadne Srbije, Kuli i Boru pred lokalne izbore 29. marta, dodajući da postoji mogućnost da predsednički i parlamentarni budu razdvojeni.
Zoran Đinđić bio je doktor filozofije i vizionarski premijer koji je verovao u evropsku Srbiju. Potpredsednik u Đinđićevoj vladi Žarko Korać ističe da je u narod verovao više od nacionalista, dok ga nekadašnji šef kabineta Siniša Nikolić naziva "srpskim Če Gevarom".
Dvojici mladića A. M. (20 ) i M. R. (20) određeno je zadržavanje u trajanju od 48 sati zbog sumnje da su pod prinudom naterali N. N. (41) da uđe u njihov automobil i snimi video-zapis, sa tekstom koji su unapred pripremili, saopštilo je Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu.
Više od devet tona neprijavljene nafte otkriveno je u tankovima jednog broda tokom ulazne kontrole na graničnom prelazu Veliko Gradište, saopšteno je iz Uprave carina.
Komentari (0)