(VIDEO) Univerzitetski profesori o mogućoj blokadi računa četiri fakulteta: "Država mora da nađe način da reši dugove"
Četiri beogradska fakulteta imaju velika dugovanja za plaćanje komunalnih obaveza, a zbog neizmirenih dugova prete im sankcije, pa i zatvaranje. Prema izmenjenom Zakonu, država izmiruje te obaveze u celosti, ali kasni sa tim.
Najugroženiji po ovom pitanju su, kako je nedavno upozorio rektor Beogradskog univerziteta Vladan Đokić, Hemijski, Farmaceutski, Mašinski i Stomatološki fakultet, koji imaju velika dugovanja, a najveći deo odnosi se na neplaćene račune za struju i grejanje.
O ovoj temi se u Stavu dana diskutovalo sa fakultetskim profesorima Vladimirom Vuletićem i Vladimirom Obradovićem.
"To je lažna tema, nametnuta, da bi se skrenula pažnja sa pravih tema, a to su studentski protesti i studentski zahtevi. To je, dakle, dug koji država, od naših para i naših poreza, nije prebacila fakultetima, pa onda fakulteti ne mogu taj novac da prebace elektroprivredi, toplanama ili kome već treba. Pritom, ako govorimo o dugu, npr. Hemijskog fakulteta, on je oko 25 miliona dinara, kako je navedeno u medijima. Podsetiću vas da je to 15 minuta pojavljivanja Juseina Bolta. Dakle, tačno toliko, minimalno, košta 15 minuta slikanja Juseina Bolta sa predsednikom. To je sveukupni dug jednog fakulteta. Pa je li to toliko teško izmiriti? I ponavljam, to su budžetske pare koje mi plaćamo. Podsetiću još jednom, ukoliko bi se to desilo, a ja sam siguran da se to neće desiti, premijer i ministar prosvete bi bili zabeleženi u analima da su došli na vlast da ugase Univerzitet sa kog su došli", poručio je Obradović, profesor Fakulteta organizacionih nauka (FON).
Printscreen: Newsmax Balkans
Profesor Vuletić sa Filozofskog fakulteta kazao je da je saglasan sa tim da je reč o lažnoj temi.
"Slažem se da je to lažna tema, zato što mi posmatramo stvari, rekao bih, iz jednog ugla koji je nekako po inerciji prisutan, ali treba uvek imati u vidu da je zadatak države, ako želi zaista da štiti autonomiju univerziteta, da se bavi pitanjima budućnosti, stvaranju podmlatka i stručnog i naučnog. Imamo, manje-više, dominaciju državnih univerziteta. Ako državni univerziteti nisu u stanju da obezbede to što se od njih očekuje, na šta su se na kraju krajeva i po zakonu obavezali, onda bi država morala da nađe neka alternativna rešenja. Po zakonu su dekani ti koji su odgovorni i za zakonitost rada fakulteta, ali i za obezbeđivanje svega ovoga o čemu govorim. Lično mislim da to nije dobro", kategoričan je Vuletić.
"Država se bavila problemom blokada"
Država je, podsetimo, izmenila Zakon i preuzela obavezu na sebe, pa je trebalo još u aprilu da prebaci novac za struju, grejanje i vodu, namenjen svim državnim preduzećima za dug iz prve polovine godine, ali to nije uradila.
"Država se do sada, po mom uverenju, bavila problemom koji nije njen, a to su blokade. To je ono što meni nije zapravo od početka jasno. Ono čime država treba da se bavi je kako da se obezbedi za budućnost, da društvo ima adekvatan naučni i stručni podmladak. Po mom mišljenju, državni univerziteti su, uz sve zamerke koje bih imao, najbolji način, ali nisu jedini", smatra Vuletić.
Printscreen: Newsmax Balkans
Deluje neverovatno da su fakulteti, kao eminentne institucije Beogradskog univerziteta osuđeni na to da im, u slučaju neizmirenja obaveza, izvršitelji blokiraju račune. Obradović je prokomentarisao šta bi blokada računa značila za jedan fakultet.
"Ovde se jasno radi o nameri da se državno obrazovanje uništi i tu nema nikakve tajne. To je počelo i pre pada nadstrešnice, pre studentskih blokada, puštanjem u proceduru zakona koji je trebao mimo domaćih akreditacionih pravila da da stranim fakultetima pravo da ovde izvode nastavu. To je značilo da bi ti fakulteti radili mimo bilo kakve kontrole, a na to se još predlagalo da im se daju sredstva iz budžeta. Dakle, tu je već bila jasna namera da se uništi visoko obrazovanje ovako kakvo imamo u Srbiji. Uništiti tako nešto nema nikakvog smisla, sem ako imate zadnju nameru", ukazao je profesor FON.
Sednica Senata Univerziteta u Beogradu predviđena je za 25. jun, a na njoj bi trebalo i da se razmatra predlog da nova školska 2025/26. godina počne 1. novembra, a da se postojeća završi 31. oktobra, saznaje FoNet.
Onlajn nastava počela je u ponedeljak na Fakultetu političkih nauka, u uslovima kada su studenti u blokadi proglasili potpunu blokadu. Studenti su i za i protiv ovakve odluke, dok prodekan za nastavu ističe da je reč o iznuđenom rešenju kako bi se akademska godina spasla.
On je podsetio i na to kako srpsko društvo funkcioniše u sistemu plaćanja poreza.
"Društvo funkcioniše tako što svakog meseca svi plaćamo porez. Taj porez ide u budžet, iz tog budžeta se plaćaju vrtići, škole, fakulteti, zdravstvo, itd. Ne može vlada da donese odluku 'mi ćemo sad taj novac koji treba da ide fakultetima, da prebacimo za Bolta, da prebacimo za Ekspo, da prebacimo za druge projekte, a vama zdravstveni radnici nema, vama profesorima nema'. Ne može to tako", naveo je Obradović.
Vuletić veruje da je problem u zakonu koji se, kako ističe, ne poštuje.
"Problem jeste u tome što se zakon ne poštuje, jer da se poštuje, onda ne bismo imali situaciju da se prostor fakulteta koristi za svrhe za koje nije namenjen i tome slično. Činjenica jeste da se zakoni ne poštuju i da se sada preko toga na ovaj ili onaj način traže nekakva politička rešenja. Iz ovoga svi moramo za budućnost da izvučemo pouku. Jer, znate, vlasti se menjaju, ali određeni problemi koji su važni za budućnost društva ostaju", kaže profesor sociologije na Filozofskom fakultetu.
Gostovanje profesora u Stavu dana pogledajte u videu:
Koji izazovi čekaju mame po dolasku iz porodilišta i kako da budu spremne na promene koje ih očekuje? Koliko im je u tom trenutku potrebna stručna pomoć? Zašto je važna dobra komunikacija između porodice i patronažne sestre ? O ovim temama govorile su gošće emisije „Tražim reč“ babica Marija Puletić, specijalista za dojenje Jelena Perić i osnivačica „Maminih priča“ Ivana Lukić. Svoja iskustva podelile su Mirjana Arsekić i Vanja Hadžić.
specijal
04:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZAVEŠTANJE-TOMAS MASARIK ( R )
Tomaš Masarik, političar, filozof, sociolog i novinar, bio je prvi predsednik Čehoslovačke i pravi heroj Češke Republike. Napadao je austrougarski savez sa Nemačkom, kao i njenu imperijalističku politiku na Balkanu. Branio je prava Srba i Hrvata, naročito u vreme aneksije Bosne i Hercegovine 1909. godine. Zahvaljujući Masariku, car Franc Jozef bio je primoran da oslobodi Srbe optužene za veleizdaju Habzburške monarhije, u montiranom Zagrebačkom procesu u kom su se čule i opasne optužbe na račun Kraljevine Srbije. Dodeljen mu je Kraljevski orden Karađorđeve zvezde. Šumadijski seljak, Jeremija Nedić, 1910. godine, nakon samo jednog razgovora, postao je pobratim Tomaša Masarika i doživotno je u ovoj državi priman uz najveće počasti.
dokumentarni
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS ( R )
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
07:00
SINTEZA (R)
Studenti treba da proglase pobedu i dozvole fakultetima da dišu. Opozicija mora da se urazumi, a vlast i Ustav da se menjaju, izjavio je istoričar i profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić. Komentarišući aktuelne višemesečne proteste u Srbiji, gost Sinteze je istakao da se u zemlji dešava bunt koji je počeo od anarhističkog modela, a postao je svestudentski. "Studenti govore da je plenum početak i kraj, a da oni pojedinačno nisu dovoljno važni da bi rekli svoje ime i prezime. I devedesetih i sada vodimo borbu oko vrednosti. Lepo je što je jedna generacija našla uzvišeni cilj. Nažalost, istorija često pokazuje da uzvišeni ciljevi dovedu do kontraefekta", naveo je Antić. Gost Sinteze je istakao da ovde nije reč o borbi demokratske protiv autoritarne Srbije. "Ne bori se demokratska Srbija protiv autoritarne Srbije, već se totalitarna Srbija bori protiv autoritarne Srbije. Studenti su uveli blokade, a nisu nikog pitali", istakao je Antić. Antić je naveo da bi bilo dobro da studenti što pre proglase pobedu. "To što predsednik govori da kontrarevolucija nije dobro. SNS rizikuje da sve izgubi. Bilo bi dobro da naredene godine imamo demokratske izbore", zaključio je gost.
Maloletni M. M. (17) preminuo je u Opštoj bolnici Novi Pazar od posledica ubodnih rana zadobijenih tokom masovne tuče ispred kafića "Jazzva" u Ulici Stevana Nemanje u Novom Pazaru, prenose lokalni mediji.
Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno je osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja dužnosti predsednika Republike Srpske zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, saznaje Newsmax Balkans.
Skupština grada Novog Sada usvojila je inicijativu gradonačelnika Žarka Mićina da se podigne spomenik stradalima u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u tom gradu. Tokom sednice su ispred Skupštine Novog Sada bili okupljeni građani koji protestuju zbog toga, a skup je protekao bez incidenata.
Siromaštvo u Srbiji i dalje pogađa veliki deo stanovništva. Zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da gotovo svaki peti građanin živi ispod granice siromaštva, sa manje od 35.606 dinara mesečno, ukoliko živi sam.
Evropska komisija (EK) najavila je da će u ovoj godini da pokrene novu Studiju o ukidanju odluke o polugodišnjem pomeranju sata, nakon što je jedna država članica formalno zatražila dodatnu analizu tog pitanja, objavio je evropski komesar za transport Apostolos Cicikostas.
Devetorica od deset uhapšenih nakon nereda sa policijom ispred Državnog univerziteta u Novom Pazaru (DUNP) pušteni su ih pritvora da se brane sa slobode, saznaje RTV Novi Pazar u Osnovnom sudu Novi Pazar.
Povodom devet meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, kada je stradalo 16 osoba, a jedna je teško povređena, u gradovima Srbije održavaju se komemorativni skupovi i šetnje.
Nastavnicima koji rade u osnovnim i srednjim školama od 1. oktobra sledi vanredno povećanje koeficijenata za obračun i isplatu zarada u iznosu od pet odsto, na osnovu dogovora sa Vladom postignutog početkom ove godine. Ipak, i sa ovim povećanjem, zarade će i dalje biti ispod republičkog proseka.
U noći između četvrtka i petka iz Opšte bolnice u Subotici nestala je računarska oprema, među kojom su se našli eksterni hard diskovi i RAM memorije - baze podataka iz domena poslovanja bolnice. Iznos materijalne štete još nije utvrđen, a lični podaci pacijenta nisu ugroženi, ističu iz bolnice.
Iako je nezaposlenost među mladima u opadanju, izazovi na tržištu rada ostaju brojni. Prema podacima Eurostata, stopa nezaposlenosti mladih u Srbiji u 2024. iznosila je oko 23 odsto – iako niža nego prethodnih godina, i dalje je znatno iznad evropskog proseka.
Pripadnici Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Uprave za tehniku MUP Srbije upozoravaju građane da je identifikovana fišing prevara koja se distribuira preko SMS poruka o navodno izrečenim kaznama za prekoračenje brzine.
Komentari (0)