Cilj je da se građani zaštite od zloupotrebe tehnologije i obezbedi transparentnost i bezbednost sistema, a stručnjaci upozoravaju da će primena ovakvih regulativa biti sve samo ne jednostavna i da će institucijama trebati vreme, znanje i resursa da ih uopšte razumeju.
"Evropska unija usvojila je prvi zakon na svetu koji sistematski reguliše upotrebu veštačke inteligencije. Akt o AI stupio je na snagu i donosi pravila koja bi trebalo da zaštite građane, ali i da usmere razvoj ove tehnologije u bezbednom pravcu", izjavio je Zoran Živković.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Mislim da je to sveobuhvatan dokument koji je jako teško i pratiti, tako da mislim da će biti dosta problema u samoj implementaciji dokumenta. To sa druge strane ne znači da neka vrsta te regulative neće postojati, tako da kompanije koje se bave razvijanjem veštačke inteligencije i njenim korišćenjem za neke poslovne poduhvate, će morati u nekom trenutku isto malo više da investiraju u te neke bočne pozicije koje će se baviti tom nekom regultivom", nadovezao se Aleksandar Linc Đorđević.
Zakon deli sisteme veštačke inteligencije prema nivou rizika, od onih koji su potpuno zabranjeni, kao što je nadzor lica u realnom vremenu, do onih koji moraju biti pod strogim nadzorom i jasno objašnjeni korisnicima. Ukratko, cilj ograničenja je da zaštite ljude od moguće zloupotrebe. Pravila se prilagođavaju u zavisnosti od toga u kojoj oblasti se AI koristi.
"Evropska unija je vrlo stroga po pitanju upotrebe podataka koji se prikupljaju preko interneta, a gde je zastupljena veštačka inteligencija. To je iz razloga što je moć veštačke inteligencije da sakluplja ogromnu količinu podataka nemerljiva", rekao je Živković.
Švedski premijer Ulf Kristerson našao se na udaru javnosti nakon što je priznao da redovno koristi alate veštačke inteligencije (AI) kao "drugo mišljenje" u obavljanju svojih dužnosti.
Kada je sada već davne 1985. godine predstavljen softver pod imenom AARON, kojeg je bio razvio britanski slikar Harold Koen, niko nije na to obraćao posebnu pažnju, ni u medijima, ni u javnosti.
Kompanija za razvoj veštačke inteligencije Open AI predstavila je novu funkciju u okviru svog alata ChatGPT nazvanu "režim učenja" (Study Mode) kako bi, pomogla učenicima da razvijaju sopstvene veštine kritičkog mišljenja umesto da samo dobijaju gotove odgovore.
Posebno su na meti AI alati koji mogu uticati na prava građana, poput onih u zapošljavanju, kreditiranju ili obrazovanju.
"Opasnost leži u činjenici da veštačka inteligencija u suštini radi na principu statistike i proračuna, znači uz tu veliku količinu podataka ona uz pomoć algoritama pokušava da pronađe najbolji odgovor, pri čemu same pojmove ne razume", dodao je sagovornik Živković.
Stručnjaci upozoravaju da će primena ovakvih regulativa biti sve samo ne jednostavna i da će institucijama trebati vreme, znanje i resursa da ih uopšte razumeju, a tek potom i da ih primene.
"Mislim da je to neka vrsta birokratske stvari, znači treba da zaštitimo tih nekih 10-15 odsto stvari koje zaista jesu potencijalno opasne za razmoj čovečanstva, međutim, sve ostalo je zaista preterivanje", rekao je Linc Đorđević.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Oni koji koriste veštačku inteligenciju na način na koji zakon trenutno zabranjuje, oni će biti pogođeni. Mi ćemo to osetiti možda i kroz smanjeni pritisak reklame i na fejk vesti", nadovezao se Živković.
Prva pravila stupaju na snagu već za šest meseci, dok se puna primena očekuje od avgusta 2026. Sve članice EU moraće da formiraju nadzorna tela, a sprovođenje će pratiti nova evropska Kancelarija za AI. Stručnjaci veruju da će zakon još evoluirati jer, kako kažu, EU možda nije prva u inovacijama, ali jeste u regulacijama.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Ahondroplazija – reč koju mnogi ne znaju, ali koju neka deca žive svakog dana. Kako izgleda detinjstvo kada te svet gleda „odozgo“? Šta roditelji, učitelji i društvo mogu da nauče o istinskoj inkluziji?
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Slučaj iz Tuzle, u kojem su dve devojčice iz doma za nezbrinutu decu seksualno eksploatisane od strane ljudi iz sistema, otvorio je bolno pitanje: koliko su deca zaista bezbedna u društvu koje sve češće zaboravlja na granice? Ko štiti decu, kakva su njihova prava, i gde su granice odgovornosti sistema, ali i svakog od nas? U Sintezi govori Nevena Vučkovič Šahović iz Centra za prava deteta.
Prema poslednjim zvaničnim informacijama, ukupno 12 osoba je smrtno stradalo u požaru koji je u utorak zahvatio deo zgrade Doma penzionera u Tuzli, dok je 35 osoba zatražilo lekarsku pomoć u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli.
Saobraćaj na uglu Takovske ulice i Bulevara kralja Aleksandra je blokiran, pošto su se građani okupili da pruže podršku Dijani Hrki, koja od nedelje štrajkuje glađu. Istovremeno, na prostoru ispred Skupštine Srbije dočekani su Srbi koji su pešačili sa Kosova i Metohije.
Naplatna rampa "Preljina" kojom se uključivalo i isključivalo na auto-put "Miloš Veliki" od osam časova nije u funkciji i neće biti sve do 20. decembra.
Vršilac dužnosti direktora Pete beogradske gimnazije Danka Nešović izjavila je da ta škola mora da se odblokira, a dalje će sve ići svojim tokom, uključujući i raspisivanje konkursa za izbor novog direktora.
Više javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je da je Miša Bačulov saslušan zbog postojanja osnova sumnje da je 2. novembra tokom hospitalizacije u Kliničkom centru Srbije, koristeći službeni mobilni telefon zaposlenih, koordinirao nasilje koje se odvijalo ispred Skupštine Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će Srbija nastaviti evropske reforme i da je evropski put strateški cilj zemlje, istovremeno ističući da je deo kritika iz izveštaja Evropske komisije njegovo lično iskustvo i odgovornost, a ne greška vlade.
U debati o sve dubljim podelama u društvu, Slavica Đukić Dejanović (SPS) poziva na dijalog i poverenje u državne institucije, dok Predrag Marsenić (Novi DSS) ocenjuje da je uzrok krize u govoru vlasti i da izlaz vidi u slobodnim i fer izborima.
Skupština Srbije nastavila je rad, a na početku sednice poslanici postavljaju pitanja predstavnicima Vlade kao i svakog utorka i četvrtka, kada je sednica u toku.
Policija u Leskovcu pronašla je, nakon intenzivnog rada, D. D. (43) iz Pečenjevca, osumnjičenog da je 2. novembra, u kući u tom mestu, usmrtio tridesetšestogodišnju ženu, a zatim se udaljio.
U mestu Klenak kod Rume uhapšen je muškarac iz Novog Pazara zbog sumnje da je izvršio krivično delo nedozvoljenog prometa akciznih proizvoda, saopštila je Poreska uprava.
Prema informacijama Uprave granične policije Srbije dobijenim u 5.15 časova, nema zadržavanja na putničkim terminalima, dok se teretna vozila na izlazu zadržavaju od sat vremena do najduže osam sati, i to na prelazu Batrovci, saopšteno je iz Auto-moto saveza Srbije.
Više javno Tužilaštvo saopštilo je da je policajac na dužnosti pucao u državljanku BiH, koja ga je, kako navode, prethodno napala nožem, te da će joj nakon operacije biti određen pritvor i da će je teretiti za pokušaj ubistva.
Komentari (0)