Cilj je da se građani zaštite od zloupotrebe tehnologije i obezbedi transparentnost i bezbednost sistema, a stručnjaci upozoravaju da će primena ovakvih regulativa biti sve samo ne jednostavna i da će institucijama trebati vreme, znanje i resursa da ih uopšte razumeju.
"Evropska unija usvojila je prvi zakon na svetu koji sistematski reguliše upotrebu veštačke inteligencije. Akt o AI stupio je na snagu i donosi pravila koja bi trebalo da zaštite građane, ali i da usmere razvoj ove tehnologije u bezbednom pravcu", izjavio je Zoran Živković.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Mislim da je to sveobuhvatan dokument koji je jako teško i pratiti, tako da mislim da će biti dosta problema u samoj implementaciji dokumenta. To sa druge strane ne znači da neka vrsta te regulative neće postojati, tako da kompanije koje se bave razvijanjem veštačke inteligencije i njenim korišćenjem za neke poslovne poduhvate, će morati u nekom trenutku isto malo više da investiraju u te neke bočne pozicije koje će se baviti tom nekom regultivom", nadovezao se Aleksandar Linc Đorđević.
Zakon deli sisteme veštačke inteligencije prema nivou rizika, od onih koji su potpuno zabranjeni, kao što je nadzor lica u realnom vremenu, do onih koji moraju biti pod strogim nadzorom i jasno objašnjeni korisnicima. Ukratko, cilj ograničenja je da zaštite ljude od moguće zloupotrebe. Pravila se prilagođavaju u zavisnosti od toga u kojoj oblasti se AI koristi.
"Evropska unija je vrlo stroga po pitanju upotrebe podataka koji se prikupljaju preko interneta, a gde je zastupljena veštačka inteligencija. To je iz razloga što je moć veštačke inteligencije da sakluplja ogromnu količinu podataka nemerljiva", rekao je Živković.
Švedski premijer Ulf Kristerson našao se na udaru javnosti nakon što je priznao da redovno koristi alate veštačke inteligencije (AI) kao "drugo mišljenje" u obavljanju svojih dužnosti.
Kada je sada već davne 1985. godine predstavljen softver pod imenom AARON, kojeg je bio razvio britanski slikar Harold Koen, niko nije na to obraćao posebnu pažnju, ni u medijima, ni u javnosti.
Kompanija za razvoj veštačke inteligencije Open AI predstavila je novu funkciju u okviru svog alata ChatGPT nazvanu "režim učenja" (Study Mode) kako bi, pomogla učenicima da razvijaju sopstvene veštine kritičkog mišljenja umesto da samo dobijaju gotove odgovore.
Posebno su na meti AI alati koji mogu uticati na prava građana, poput onih u zapošljavanju, kreditiranju ili obrazovanju.
"Opasnost leži u činjenici da veštačka inteligencija u suštini radi na principu statistike i proračuna, znači uz tu veliku količinu podataka ona uz pomoć algoritama pokušava da pronađe najbolji odgovor, pri čemu same pojmove ne razume", dodao je sagovornik Živković.
Stručnjaci upozoravaju da će primena ovakvih regulativa biti sve samo ne jednostavna i da će institucijama trebati vreme, znanje i resursa da ih uopšte razumeju, a tek potom i da ih primene.
"Mislim da je to neka vrsta birokratske stvari, znači treba da zaštitimo tih nekih 10-15 odsto stvari koje zaista jesu potencijalno opasne za razmoj čovečanstva, međutim, sve ostalo je zaista preterivanje", rekao je Linc Đorđević.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Oni koji koriste veštačku inteligenciju na način na koji zakon trenutno zabranjuje, oni će biti pogođeni. Mi ćemo to osetiti možda i kroz smanjeni pritisak reklame i na fejk vesti", nadovezao se Živković.
Prva pravila stupaju na snagu već za šest meseci, dok se puna primena očekuje od avgusta 2026. Sve članice EU moraće da formiraju nadzorna tela, a sprovođenje će pratiti nova evropska Kancelarija za AI. Stručnjaci veruju da će zakon još evoluirati jer, kako kažu, EU možda nije prva u inovacijama, ali jeste u regulacijama.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PERSPEKTIVA (R)
U uslovima kada nadolazi globalna kriza zbog dešavanja na Bliskom Istoku, države našeg regiona moraju zajednički delovati kako bi se zaštitile od negativnih posledica iste. Kako i u kom obliku ova saradnja može da pokaže pozitivne rezultate analizira Kiril Minoski, finansijski ekspert iz Skoplja.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Šta je danas dualno obrazovanje, po čemu se ono razlikuje od klasičnog obrazovnog modela? Ko kontroliše kvalitet prakse u kompanijama? Da li ovaj model garantuje lakše zapošljavanje mladih? Za emisiju „Tražim reč“ govore, direktorka Kancelarije za dualno obrazovanje dr Gabrijela Grujić, direktorka Tehničke škole GSP Marija Vučinić i direktorka Politehničke škola za nove tehnologije Dušica Jovanović.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
Na mostu preko reke Dunav između Kovina i Smedereva došlo je do teške saobraćajne nesreće u kojoj je jedna osoba stradala, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Smederevskoj Palanci, u saradnji sa Osnovnim javnim tužilaštvom u Velikoj Plani, brzim operativnim radom rasvetlili su prijavljeni napad u mestu Ratari kod Smederevske Palanke.
Novinar magazina Revolt Lazar Dinić, koji je pretučen u Boru gde je pratio lokalne izbore, ima kontuziono žarište na malom mozgu, izjavio je za portal Newsmax Balkans advokat Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) Veljko Milić.
Izborna komisija užičke gradske opštine Sevojno objavila je preliminarne rezultate izbora, prema kojima je lista "Aleksandar Vučić - Sevojno, naša porodica" osvojila 2.108 glasova (49,60 odsto), dok je lista "Ujedinjeni - Sevojno" dobila poverenje 1.906 birača (44,85 odsto).
Preduzeće "Putevi Srbije" najavilo je da će od deset časova do 2. aprila do 17 časova biti izvođeni radovi na deonici petlja Lučani - petlja Pakovraće u levoj cevi tunela Laz, u smeru ka Čačku.
Više objekata vodovodnog sistema u beogradskim naseljima Barajevo i Čukarica neće imati vodu od osam do 13 časova zbog radova Elektrodistribucije Srbije i najavljenih prekida u snabdevanju električnom energijom.
Tragični ishodi porođaja uvek su traumatični za društvo. Nekoliko slučajeva otvorilo je pitanje akušerskog nasilja, odnosno lošeg tretmana prema trudnicama i porodiljama.
U Srbiji će u većini mesta biti pretežno oblačno i hladno, ponegde sa slabim padavinama - slabom ili sipećom kišom u nizijama i sa slabim snegom u brdsko-planinskim predelima.
Velika izlaznost pokazuje da se Srbija razvija u dobrom pravcu kada je u pitanju odnos prema demokratiji. Vladajućoj stranci bilo važno da pobedi "po mogućstvu 10:0", a studentski pokret je bolje prošao tamo gde je izašao bez opozicije, izjavio je advokat i predsednik Narodne partije Vladimir Gajić.
Komentari (0)