Cilj je da se građani zaštite od zloupotrebe tehnologije i obezbedi transparentnost i bezbednost sistema, a stručnjaci upozoravaju da će primena ovakvih regulativa biti sve samo ne jednostavna i da će institucijama trebati vreme, znanje i resursa da ih uopšte razumeju.
"Evropska unija usvojila je prvi zakon na svetu koji sistematski reguliše upotrebu veštačke inteligencije. Akt o AI stupio je na snagu i donosi pravila koja bi trebalo da zaštite građane, ali i da usmere razvoj ove tehnologije u bezbednom pravcu", izjavio je Zoran Živković.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Mislim da je to sveobuhvatan dokument koji je jako teško i pratiti, tako da mislim da će biti dosta problema u samoj implementaciji dokumenta. To sa druge strane ne znači da neka vrsta te regulative neće postojati, tako da kompanije koje se bave razvijanjem veštačke inteligencije i njenim korišćenjem za neke poslovne poduhvate, će morati u nekom trenutku isto malo više da investiraju u te neke bočne pozicije koje će se baviti tom nekom regultivom", nadovezao se Aleksandar Linc Đorđević.
Zakon deli sisteme veštačke inteligencije prema nivou rizika, od onih koji su potpuno zabranjeni, kao što je nadzor lica u realnom vremenu, do onih koji moraju biti pod strogim nadzorom i jasno objašnjeni korisnicima. Ukratko, cilj ograničenja je da zaštite ljude od moguće zloupotrebe. Pravila se prilagođavaju u zavisnosti od toga u kojoj oblasti se AI koristi.
"Evropska unija je vrlo stroga po pitanju upotrebe podataka koji se prikupljaju preko interneta, a gde je zastupljena veštačka inteligencija. To je iz razloga što je moć veštačke inteligencije da sakluplja ogromnu količinu podataka nemerljiva", rekao je Živković.
Švedski premijer Ulf Kristerson našao se na udaru javnosti nakon što je priznao da redovno koristi alate veštačke inteligencije (AI) kao "drugo mišljenje" u obavljanju svojih dužnosti.
Kada je sada već davne 1985. godine predstavljen softver pod imenom AARON, kojeg je bio razvio britanski slikar Harold Koen, niko nije na to obraćao posebnu pažnju, ni u medijima, ni u javnosti.
Kompanija za razvoj veštačke inteligencije Open AI predstavila je novu funkciju u okviru svog alata ChatGPT nazvanu "režim učenja" (Study Mode) kako bi, pomogla učenicima da razvijaju sopstvene veštine kritičkog mišljenja umesto da samo dobijaju gotove odgovore.
Posebno su na meti AI alati koji mogu uticati na prava građana, poput onih u zapošljavanju, kreditiranju ili obrazovanju.
"Opasnost leži u činjenici da veštačka inteligencija u suštini radi na principu statistike i proračuna, znači uz tu veliku količinu podataka ona uz pomoć algoritama pokušava da pronađe najbolji odgovor, pri čemu same pojmove ne razume", dodao je sagovornik Živković.
Stručnjaci upozoravaju da će primena ovakvih regulativa biti sve samo ne jednostavna i da će institucijama trebati vreme, znanje i resursa da ih uopšte razumeju, a tek potom i da ih primene.
"Mislim da je to neka vrsta birokratske stvari, znači treba da zaštitimo tih nekih 10-15 odsto stvari koje zaista jesu potencijalno opasne za razmoj čovečanstva, međutim, sve ostalo je zaista preterivanje", rekao je Linc Đorđević.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Oni koji koriste veštačku inteligenciju na način na koji zakon trenutno zabranjuje, oni će biti pogođeni. Mi ćemo to osetiti možda i kroz smanjeni pritisak reklame i na fejk vesti", nadovezao se Živković.
Prva pravila stupaju na snagu već za šest meseci, dok se puna primena očekuje od avgusta 2026. Sve članice EU moraće da formiraju nadzorna tela, a sprovođenje će pratiti nova evropska Kancelarija za AI. Stručnjaci veruju da će zakon još evoluirati jer, kako kažu, EU možda nije prva u inovacijama, ali jeste u regulacijama.
Koliko je realno očekivati da „Koalicija voljnih“ promeni tok rata u Ukrajini i da li EU ima kapacitet da preuzme odgovorniju i odlučniju ulogu? Da li još nekoj evropskoj državi preti opasnost da bude napadnuta od strane Rusije? Odgovore tražimo od dr Marka Savkovića iz ISAK fonda.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA ( R )
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
1. Mesec dana od američke blokade NIS-a. Gde smo sada i da li su stvari ispale tako ''crne'' kako se prognoziralo? 2. Dok traje jesenje skupštinsko zasedanje, društveno-politički akcenat je na dešavanju ispred parlamenta. Zašto je protest podrške vlasti pomeren za naredni vikend? 3. Koliko poznajemo druge vere i kulture? Šta je društveno primereno, a šta neprimereno u međusobnim kontaktima i kako prevazići barijere?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
Naplatna rampa "Preljina" kojom se uključivalo i isključivalo na auto-put "Miloš Veliki" od osam časova nije u funkciji i neće biti sve do 20. decembra.
Prema poslednjim zvaničnim informacijama, ukupno 12 osoba je smrtno stradalo u požaru koji je u utorak zahvatio deo zgrade Doma penzionera u Tuzli, dok je 35 osoba zatražilo lekarsku pomoć u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli.
Saobraćaj na uglu Takovske ulice i Bulevara kralja Aleksandra je blokiran, pošto su se građani okupili da pruže podršku Dijani Hrki, koja od nedelje štrajkuje glađu. Istovremeno, na prostoru ispred Skupštine Srbije dočekani su Srbi koji su pešačili sa Kosova i Metohije.
Sistem za hitno obaveštavanje javnosti u slučajevima nestanka dece, "Pronađi me", nakon dve godine postojanja u Srbiji upotrebljen je do sada tri puta. Očekuje se njegovo poboljšanje, ali da bi buduće potrage za nestalim licima bile još efikasnije, potrebno ga je dodatno unaprediti.
Dvojica muškaraca ubijena su u selu Golubac kod Mališeva, saopštila je Kosovska policija. Kako navode, osumnjičeni za dvostruko ubistvo je iz Glogovca i on je zet ubijenih, a policija i dalje traga za njim.
Karavan zdravlja, akcija koju sprovodi Ministarstvo zdravlja u saradnji sa Institutom za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" i lokalnim zdravstvenim centrima, obišao je više od 50 gradova i opština. Na njegovoj mapi našli su se tokom dana Trstenik i Vrnjačka Banja.
Srbija između Istoka i Zapada, između obećanja i pritisaka. Iz Pekinga stižu krediti, Brisel šalje uslove, Moskva energiju, a iz Vašingtona upozoravaju. Sagovornici Newsmax Balkans saglasni su da je sve manje prostora za manevrisanje, i da bi uskoro moglo da dođe do toga da se bira strana.
Koliko vere, snage i ljubavi stane u korake od Beograda do Hilandara? Kako izgleda kada se humanost meri kilometrima? Šta pokreće ljude u misije dobrote?
U društvu koje se i dalje suočava sa posledicama najtežih tragedija, priče roditelja koji su izgubili decu ostaju bolne, ali duboko važne za razumevanje onoga kroz šta prolaze. Među njima je i Anđelko Aćimović, otac Angeline, jedne od žrtava masovnog ubistva u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar".
Ministarstvo prosvete uputilo je dopis direktorima gimnazija u Beogradu u kome ukazuje na zakonske obaveze povodom ostvarivanja redovnog procesa obrazovno-vaspitnog rada u srednjim školama.
U Specijalnom sudu u Beogradu je odloženo suđenje pripadnicima grupe Veljka Belivuka, optuženim za sedam ubistava, trgovinu drogom, držanje i nošenje oružja, otmice i silovanje, jer je većina optuženih rekla da nisu sposobni da prate suđenje.
Komentari (0)