Na to koliko je problem ozbiljan i složen ukazali su gosti emisije Tražim reč na televiziji Newsmax Balkans. U razgovoru su učestvovali Nenad Simić iz rukovodilac Kancelarije za koordinaciju aktivnosti u borbi protiv trgovine ljudima Ministarstva unutrašnjih poslova, Maja Jovanović iz Biroa za borbu protiv trgovine ljudima, bivši načelnik Odeljenja za visokotehnološki kriminal Saša Živanović, dok su se putem video-linka uključili klinički psiholog iz Bora Marija Šutulović, spasilac Gorske službe spasavanja iz Valjeva Stefan Drakulić, kao i bivši zamenik načelnika PU Niš Goran Barun.
Govoreći o tome ko može postati žrtva trgovine ljudima, Simić je naglasio da "svako može biti žrtva trgovine ljudima, međutim postoje kategorije koje su pod većim rizikom, poput dece, žena, migranata, Roma, socijalno ugroženih i osoba sa invaliditetom".
On je dodao da je neophodno podizati svest jer mnogi slučajevi ostaju deo takozvane tamne brojke kriminala, budući da u trenutku kada se dogode često nisu prepoznati.
Kako je istakao, u borbi protiv trgovine ljudima nisu angažovani samo policija i tužilaštvo, već i obrazovni, zdravstveni i socijalni sistem, kao i inspekcije rada, koje moraju biti edukovane da prepoznaju potencijalne žrtve.
Virtuelno vrbovanje
Upravo ulogu digitalnog prostora naglasio je Živanović, podsećajući da internet mreža sa više od 5,5 milijardi korisnika trgovcima ljudima pruža anonimnost i efikasnost.
"Oni internet koriste ne samo za vrbovanje već i za kontrolu žrtava, a mnoge od njih u početku nisu ni svesne da su uopšte žrtve", rekao je Živanović, dodajući da je stalna trka u tehnologijama između kriminalaca i istražnih organa nezaobilazna u savremenom dobu.
U Srbiji su gotovo svakodnevni slučajevi nestalih osoba, a nažalost, nije retkost da porodice danima, pa i godinama čekaju na bilo kakvu informaciju o svojim bližnjima. Takođe, svedoci smo brojnih nestanaka koji nikada nisu rešeni.
Na internetu se svake dve sekunde pojavi novi materijal koji prikazuje seksualno zlostavljanje deteta, pa borba protiv ovakvih zločina postaje trka sa vremenom i tehnologijom.
Cassie Ventura, pjevačica i bivša partnerica muzičkog mogula Seana "Diddyja" Combsa, u potresnom svjedočenju na suđenju u New Yorku iznijela je optužbe koje su potresle javnost, ali i otvorile pitanja o zlostavljanju u vezama gdje moć i slava zamagljuju istinu.
Na prevenciju je posebno ukazala Jovanović, istakavši da decu treba naučiti kako da se sama zaštite, jer roditelji ne mogu uvek da budu prisutni.
"Virtuelno vrbovanje se svakodnevno razvija, a gejming prostor postaje sve prisutniji teren, gde deca dele adrese i intimne podatke", upozorila je ona.
Simić je naglasio da žrtva mora imati poverenje u institucije i da je ključno pružiti pomoć, podršku i zaštitu.
"To je najvažnija stvar, a upravo to je posao Centra za zaštitu žrtava trgovine ljudima. Sistem reaguje čim se prijavi sumnja da je neko žrtva", rekao je on.
Problem je dodatno osvetlio i Živanović, podsećajući da je jedan od kvalifikovanih oblika trgovine ljudima i pornografija.
Pomoć žrtvama
Organizacija ASTRA više od dve decenije pruža pomoć žrtvama trgovine ljudima i radi na prevenciji i edukaciji.
U razgovoru sa Tijanom Škodrić za emisiju Tražim reč, Marija Vukašinović iz ASTRE istakla je da pružaju podršku i onima koji su već preživeli eksploataciju i onima koji su u riziku.
"Nakon inicijalnog kontakta, bilo preko SOS linije ili institucija, sastajemo se sa žrtvom i pravimo plan podrške u saradnji sa drugim službama", navela je ona.
Kako kaže, žrtve najviše cene to što ih prate kroz institucije i pomažu im u ostvarivanju prava. Samo tokom 2024. godine identifikovane su 72 žrtve, a Vukašinović naglašava da je stvarni broj i do pet puta veći.
SOS linija ASTRE za žrtve i potencijalne žrtve trgovine ljudima je 011/785 0000.
Više o tome šta je rekla Marija Vukašinović možete pogledati OVDE.
Problem prinudnih brakova
Na problem prinudnih brakova skrenula je pažnju Jovanović, istakavši da "nijedan običaj ne može biti iznad zakona". Ona je upozorila da kriminalne grupe, ali i pojedinci, prate objave mladih na društvenim mrežama i koriste njihove slabosti da bi ih vrbovali.
Potrebno je, naglašava Simić, osnažiti građane da prijavljuju slučajeve, jer trgovina ljudima spada u organizovani kriminal i samo osuda izvršilaca zatvara krug.
Na specifičnosti u Nišu ukazao je Goran Barun, navodeći da je tamo trgovina ljudima često bila povezana sa romskom populacijom, zbog siromaštva i slabe edukacije, što je dovodilo do prosjačenja, prostitucije i ugovorenih brakova. On je podsetio da svaka lokalna zajednica ima svoje specifičnosti i da građani moraju da prepoznaju indikatore koji ukazuju da je neko u riziku.
"Bezbednost nije opcionalna, ona je obavezna. Mora se ulagati, edukovati i graditi poverenje", naglasio je Živanović, dodajući da mnogi zatvaraju oči pred kriminalom, iz straha ili nezainteresovanosti.
Podsetio je da zakon omogućava anonimno ili pseudonimno prijavljivanje, što građanima daje dodatnu sigurnost. Zato je dao i predlog da bi u škole trebalo uvesti predmet o bezbednosti koji bi predavali pripadnici MUP-a. Na taj način bi se deca od najranijeg uzrasta učila kako da budu bezbedna, ali bi se i gradilo poverenje u institucije.
Traume žrtava doživotne
Govoreći o ulozi roditelja, Simić je dodao da i dalje postoji pogrešna praksa zastrašivanja dece policijom. "To nije ispravan način, prijavljivanje mora biti deo bezbednosne kulture", rekao je on.
Jovanović je upozorila da su traume žrtava trgovine ljudima doživotne i da je stalan rad sa psihologom ključan za njihov oporavak. "Trgovina i eksploatacija dece nije ništa drugo do organizovana pedofilija", naglasila je ona, dodajući da svako ko zna za nasilje, a ne prijavi ga, postaje saučesnik.
O velikoj odgovornosti medija govorio je Simić, navodeći da neetičko izveštavanje može naneti štetu i žrtvama i istragama. Živanović je dodao da senzacionalizam često prelazi granice i podsetio da bi do završetka istrage mediji trebalo da objavljuju samo inicijale i kvalifikaciju dela, bez detalja koji otežavaju rad policije.
Čitavu emisiju možete pogledati na sledećem linku:
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Šta se događa u Iranu nakon ubistva ajatolaha Ali Hamneija? Kakve bi geopolitičke posledice rat koji su pokrenule Sjedinjene Američke Države i Izrael mogao imati na čitav Bliski istok? Odgovore tražimo od nekadašnjeg ambasadora Srbije u Egiptu Radojka Bogojevića.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Iran je pokrenuo novi talas raketnih napada na američku bazu Al Udeid u Kataru, kamp Arifdžan u Kuvajtu i Harir u Iraku. Četiri osobe povređene su nakon što su dva drona pala u blizini aerodroma u Dubaiju.
Navršavaju se 23 godine od ubistva premijera Zorana Đinđića. Njegovi saradnici ubistvo lidera ocenjuju kao trajno izmeštanje Srbije sa reformskog koloseka. Tadašnji naslednik na čelu Vlade Zoran Živković priseća se za Newsmax Balkans prijateljstva, angažovanja i nasilnog okončanja života Đinđića.
Neumoljivi iranski napadi na brodski saobraćaj i energetsku infrastrukturu podigli su cenu nafte iznad 100 dolara po barelu u četvrtak, dok američke i izraelske snaga gađaju Islamsku Republiku bez ikakvih znakova da će kraj rata doći.
Zoran Đinđić bio je doktor filozofije i vizionarski premijer koji je verovao u evropsku Srbiju. Potpredsednik u Đinđićevoj vladi Žarko Korać ističe da je u narod verovao više od nacionalista, dok ga nekadašnji šef kabineta Siniša Nikolić naziva "srpskim Če Gevarom".
Dvojici mladića A. M. (20 ) i M. R. (20) određeno je zadržavanje u trajanju od 48 sati zbog sumnje da su pod prinudom naterali N. N. (41) da uđe u njihov automobil i snimi video-zapis, sa tekstom koji su unapred pripremili, saopštilo je Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu.
Više od devet tona neprijavljene nafte otkriveno je u tankovima jednog broda tokom ulazne kontrole na graničnom prelazu Veliko Gradište, saopšteno je iz Uprave carina.
U dva dana u Beogradu zabeležena su tri napada pasa na ljude, što je ponovo pokrenulo pitanje odgovornosti. Da li je problem u vlasnicima, zakonu ili njegovoj primeni? Duško Jovanović iz Kinološkog saveza Srbije ističe da do napada dolazi zbog nerazumevanja ponašanja pasa.
Viši sud u Novom Sadu je izrekao meru bezbednosti obaveznog lečenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi M. K. (22), optuženom da je u februaru prošle godine na svirep način lišio života majku.
Gorskom Matoviću, osumnjičenom za napad na studente je ukinut pritvor, a određena mu je mera zabrane napuštanja stana uz primenu elektronskog nadzora, odnosno kućni pritvor. Uz to, izrečena mu je i zabrana korišćenja telefona i interneta, kao i zabrana primanja drugih lica u stan, navodi Viši sud.
Komentari (0)