(VIDEO) Najčešće žrtve trgovine ljudima su žene i deca, a mnogi ostaju nevidljivi - edukacija i poverenje ključ zaštite

Trgovina ljudima je jedna od najvećih i najprofitabilnijih kriminalnih aktivnosti današnjice.

20.08.2025. 21:06

(VIDEO) Najčešće žrtve trgovine ljudima su žene i deca, a mnogi ostaju nevidljivi - edukacija i poverenje ključ zaštite

Na to koliko je problem ozbiljan i složen ukazali su gosti emisije Tražim reč na televiziji Newsmax Balkans. U razgovoru su učestvovali Nenad Simić iz rukovodilac Kancelarije za koordinaciju aktivnosti u borbi protiv trgovine ljudima Ministarstva unutrašnjih poslova, Maja Jovanović iz Biroa za borbu protiv trgovine ljudima, bivši načelnik Odeljenja za visokotehnološki kriminal Saša Živanović, dok su se putem video-linka uključili klinički psiholog iz Bora Marija Šutulović, spasilac Gorske službe spasavanja iz Valjeva Stefan Drakulić, kao i bivši zamenik načelnika PU Niš Goran Barun.

Govoreći o tome ko može postati žrtva trgovine ljudima, Simić je naglasio da "svako može biti žrtva trgovine ljudima, međutim postoje kategorije koje su pod većim rizikom, poput dece, žena, migranata, Roma, socijalno ugroženih i osoba sa invaliditetom".

On je dodao da je neophodno podizati svest jer mnogi slučajevi ostaju deo takozvane tamne brojke kriminala, budući da u trenutku kada se dogode često nisu prepoznati.

Kako je istakao, u borbi protiv trgovine ljudima nisu angažovani samo policija i tužilaštvo, već i obrazovni, zdravstveni i socijalni sistem, kao i inspekcije rada, koje moraju biti edukovane da prepoznaju potencijalne žrtve.

Virtuelno vrbovanje

Upravo ulogu digitalnog prostora naglasio je Živanović, podsećajući da internet mreža sa više od 5,5 milijardi korisnika trgovcima ljudima pruža anonimnost i efikasnost.

"Oni internet koriste ne samo za vrbovanje već i za kontrolu žrtava, a mnoge od njih u početku nisu ni svesne da su uopšte žrtve", rekao je Živanović, dodajući da je stalna trka u tehnologijama između kriminalaca i istražnih organa nezaobilazna u savremenom dobu.

Na prevenciju je posebno ukazala Jovanović, istakavši da decu treba naučiti kako da se sama zaštite, jer roditelji ne mogu uvek da budu prisutni.

"Virtuelno vrbovanje se svakodnevno razvija, a gejming prostor postaje sve prisutniji teren, gde deca dele adrese i intimne podatke", upozorila je ona.

Simić je naglasio da žrtva mora imati poverenje u institucije i da je ključno pružiti pomoć, podršku i zaštitu.

"To je najvažnija stvar, a upravo to je posao Centra za zaštitu žrtava trgovine ljudima. Sistem reaguje čim se prijavi sumnja da je neko žrtva", rekao je on.

Problem je dodatno osvetlio i Živanović, podsećajući da je jedan od kvalifikovanih oblika trgovine ljudima i pornografija. 

Pomoć žrtvama

Organizacija ASTRA više od dve decenije pruža pomoć žrtvama trgovine ljudima i radi na prevenciji i edukaciji.

U razgovoru sa Tijanom Škodrić za emisiju Tražim reč, Marija Vukašinović iz ASTRE istakla je da pružaju podršku i onima koji su već preživeli eksploataciju i onima koji su u riziku.

"Nakon inicijalnog kontakta, bilo preko SOS linije ili institucija, sastajemo se sa žrtvom i pravimo plan podrške u saradnji sa drugim službama", navela je ona.

Kako kaže, žrtve najviše cene to što ih prate kroz institucije i pomažu im u ostvarivanju prava. Samo tokom 2024. godine identifikovane su 72 žrtve, a Vukašinović naglašava da je stvarni broj i do pet puta veći.

SOS linija ASTRE za žrtve i potencijalne žrtve trgovine ljudima je 011/785 0000.

Više o tome šta je rekla Marija Vukašinović možete pogledati OVDE.

Problem prinudnih brakova

Na problem prinudnih brakova skrenula je pažnju Jovanović, istakavši da "nijedan običaj ne može biti iznad zakona". Ona je upozorila da kriminalne grupe, ali i pojedinci, prate objave mladih na društvenim mrežama i koriste njihove slabosti da bi ih vrbovali.

Potrebno je, naglašava Simić, osnažiti građane da prijavljuju slučajeve, jer trgovina ljudima spada u organizovani kriminal i samo osuda izvršilaca zatvara krug.

Na specifičnosti u Nišu ukazao je Goran Barun, navodeći da je tamo trgovina ljudima često bila povezana sa romskom populacijom, zbog siromaštva i slabe edukacije, što je dovodilo do prosjačenja, prostitucije i ugovorenih brakova. On je podsetio da svaka lokalna zajednica ima svoje specifičnosti i da građani moraju da prepoznaju indikatore koji ukazuju da je neko u riziku.

"Bezbednost nije opcionalna, ona je obavezna. Mora se ulagati, edukovati i graditi poverenje", naglasio je Živanović, dodajući da mnogi zatvaraju oči pred kriminalom, iz straha ili nezainteresovanosti.

Podsetio je da zakon omogućava anonimno ili pseudonimno prijavljivanje, što građanima daje dodatnu sigurnost. Zato je dao i predlog da bi u škole trebalo uvesti predmet o bezbednosti koji bi predavali pripadnici MUP-a. Na taj način bi se deca od najranijeg uzrasta učila kako da budu bezbedna, ali bi se i gradilo poverenje u institucije.

Traume žrtava doživotne

Govoreći o ulozi roditelja, Simić je dodao da i dalje postoji pogrešna praksa zastrašivanja dece policijom. "To nije ispravan način, prijavljivanje mora biti deo bezbednosne kulture", rekao je on.

Jovanović je upozorila da su traume žrtava trgovine ljudima doživotne i da je stalan rad sa psihologom ključan za njihov oporavak. "Trgovina i eksploatacija dece nije ništa drugo do organizovana pedofilija", naglasila je ona, dodajući da svako ko zna za nasilje, a ne prijavi ga, postaje saučesnik.

O velikoj odgovornosti medija govorio je Simić, navodeći da neetičko izveštavanje može naneti štetu i žrtvama i istragama. Živanović je dodao da senzacionalizam često prelazi granice i podsetio da bi do završetka istrage mediji trebalo da objavljuju samo inicijale i kvalifikaciju dela, bez detalja koji otežavaju rad policije.

Čitavu emisiju možete pogledati na sledećem linku: 

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)