Na to koliko je problem ozbiljan i složen ukazali su gosti emisije Tražim reč na televiziji Newsmax Balkans. U razgovoru su učestvovali Nenad Simić iz rukovodilac Kancelarije za koordinaciju aktivnosti u borbi protiv trgovine ljudima Ministarstva unutrašnjih poslova, Maja Jovanović iz Biroa za borbu protiv trgovine ljudima, bivši načelnik Odeljenja za visokotehnološki kriminal Saša Živanović, dok su se putem video-linka uključili klinički psiholog iz Bora Marija Šutulović, spasilac Gorske službe spasavanja iz Valjeva Stefan Drakulić, kao i bivši zamenik načelnika PU Niš Goran Barun.
Govoreći o tome ko može postati žrtva trgovine ljudima, Simić je naglasio da "svako može biti žrtva trgovine ljudima, međutim postoje kategorije koje su pod većim rizikom, poput dece, žena, migranata, Roma, socijalno ugroženih i osoba sa invaliditetom".
On je dodao da je neophodno podizati svest jer mnogi slučajevi ostaju deo takozvane tamne brojke kriminala, budući da u trenutku kada se dogode često nisu prepoznati.
Kako je istakao, u borbi protiv trgovine ljudima nisu angažovani samo policija i tužilaštvo, već i obrazovni, zdravstveni i socijalni sistem, kao i inspekcije rada, koje moraju biti edukovane da prepoznaju potencijalne žrtve.
Virtuelno vrbovanje
Upravo ulogu digitalnog prostora naglasio je Živanović, podsećajući da internet mreža sa više od 5,5 milijardi korisnika trgovcima ljudima pruža anonimnost i efikasnost.
"Oni internet koriste ne samo za vrbovanje već i za kontrolu žrtava, a mnoge od njih u početku nisu ni svesne da su uopšte žrtve", rekao je Živanović, dodajući da je stalna trka u tehnologijama između kriminalaca i istražnih organa nezaobilazna u savremenom dobu.
U Srbiji su gotovo svakodnevni slučajevi nestalih osoba, a nažalost, nije retkost da porodice danima, pa i godinama čekaju na bilo kakvu informaciju o svojim bližnjima. Takođe, svedoci smo brojnih nestanaka koji nikada nisu rešeni.
Na internetu se svake dve sekunde pojavi novi materijal koji prikazuje seksualno zlostavljanje deteta, pa borba protiv ovakvih zločina postaje trka sa vremenom i tehnologijom.
Cassie Ventura, pjevačica i bivša partnerica muzičkog mogula Seana "Diddyja" Combsa, u potresnom svjedočenju na suđenju u New Yorku iznijela je optužbe koje su potresle javnost, ali i otvorile pitanja o zlostavljanju u vezama gdje moć i slava zamagljuju istinu.
Na prevenciju je posebno ukazala Jovanović, istakavši da decu treba naučiti kako da se sama zaštite, jer roditelji ne mogu uvek da budu prisutni.
"Virtuelno vrbovanje se svakodnevno razvija, a gejming prostor postaje sve prisutniji teren, gde deca dele adrese i intimne podatke", upozorila je ona.
Simić je naglasio da žrtva mora imati poverenje u institucije i da je ključno pružiti pomoć, podršku i zaštitu.
"To je najvažnija stvar, a upravo to je posao Centra za zaštitu žrtava trgovine ljudima. Sistem reaguje čim se prijavi sumnja da je neko žrtva", rekao je on.
Problem je dodatno osvetlio i Živanović, podsećajući da je jedan od kvalifikovanih oblika trgovine ljudima i pornografija.
Pomoć žrtvama
Organizacija ASTRA više od dve decenije pruža pomoć žrtvama trgovine ljudima i radi na prevenciji i edukaciji.
U razgovoru sa Tijanom Škodrić za emisiju Tražim reč, Marija Vukašinović iz ASTRE istakla je da pružaju podršku i onima koji su već preživeli eksploataciju i onima koji su u riziku.
"Nakon inicijalnog kontakta, bilo preko SOS linije ili institucija, sastajemo se sa žrtvom i pravimo plan podrške u saradnji sa drugim službama", navela je ona.
Kako kaže, žrtve najviše cene to što ih prate kroz institucije i pomažu im u ostvarivanju prava. Samo tokom 2024. godine identifikovane su 72 žrtve, a Vukašinović naglašava da je stvarni broj i do pet puta veći.
SOS linija ASTRE za žrtve i potencijalne žrtve trgovine ljudima je 011/785 0000.
Više o tome šta je rekla Marija Vukašinović možete pogledati OVDE.
Problem prinudnih brakova
Na problem prinudnih brakova skrenula je pažnju Jovanović, istakavši da "nijedan običaj ne može biti iznad zakona". Ona je upozorila da kriminalne grupe, ali i pojedinci, prate objave mladih na društvenim mrežama i koriste njihove slabosti da bi ih vrbovali.
Potrebno je, naglašava Simić, osnažiti građane da prijavljuju slučajeve, jer trgovina ljudima spada u organizovani kriminal i samo osuda izvršilaca zatvara krug.
Na specifičnosti u Nišu ukazao je Goran Barun, navodeći da je tamo trgovina ljudima često bila povezana sa romskom populacijom, zbog siromaštva i slabe edukacije, što je dovodilo do prosjačenja, prostitucije i ugovorenih brakova. On je podsetio da svaka lokalna zajednica ima svoje specifičnosti i da građani moraju da prepoznaju indikatore koji ukazuju da je neko u riziku.
"Bezbednost nije opcionalna, ona je obavezna. Mora se ulagati, edukovati i graditi poverenje", naglasio je Živanović, dodajući da mnogi zatvaraju oči pred kriminalom, iz straha ili nezainteresovanosti.
Podsetio je da zakon omogućava anonimno ili pseudonimno prijavljivanje, što građanima daje dodatnu sigurnost. Zato je dao i predlog da bi u škole trebalo uvesti predmet o bezbednosti koji bi predavali pripadnici MUP-a. Na taj način bi se deca od najranijeg uzrasta učila kako da budu bezbedna, ali bi se i gradilo poverenje u institucije.
Traume žrtava doživotne
Govoreći o ulozi roditelja, Simić je dodao da i dalje postoji pogrešna praksa zastrašivanja dece policijom. "To nije ispravan način, prijavljivanje mora biti deo bezbednosne kulture", rekao je on.
Jovanović je upozorila da su traume žrtava trgovine ljudima doživotne i da je stalan rad sa psihologom ključan za njihov oporavak. "Trgovina i eksploatacija dece nije ništa drugo do organizovana pedofilija", naglasila je ona, dodajući da svako ko zna za nasilje, a ne prijavi ga, postaje saučesnik.
O velikoj odgovornosti medija govorio je Simić, navodeći da neetičko izveštavanje može naneti štetu i žrtvama i istragama. Živanović je dodao da senzacionalizam često prelazi granice i podsetio da bi do završetka istrage mediji trebalo da objavljuju samo inicijale i kvalifikaciju dela, bez detalja koji otežavaju rad policije.
Čitavu emisiju možete pogledati na sledećem linku:
Na Kosovu trenutno boravi nešto više od 4 i po hiljade pripadnika KFOR-a. Prištini je međutim i taj broj sporan, pa Kurti otvoreno traži podršku Zapada za njegovo povlačenje. Posle susreta sa predsednikom Francuske Makronom i uz očiglednu podršku Londona i Berlina, pitanje bezbednosne arhitekture regiona ponovo dolazi u fokus. Uporedo sa tim iz Brisela stižu najave o nastavku dijaloga Beograda i Prištine, što otvara dilemu – da li je reč o novoj fazi pregovora ili o potencijalno rizičnom bezbednosnom zaokretu? Ko će na kraju povući ključne poteze – lokalni lideri ili velike sile? Gosti Stava dana su politikolozi Ivan Miletić i Branimir Đokić.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Da li je danas lako nasmejati ljude ili je to veština koja pored talenta zahteva i mnogo hrabrosti? Koliko se humor promenio i gde je danas granica između duhovitog i neukusnog? Ako je smeh lek, zašto ga danas sve ređe koristimo? Za emisiju „Tražim reč“ govore, stend-ap komičari Nenad Šilja Stefanovski i Nikola Silić.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Da li smo zaista povezani ili samo umreženi? Zašto mladi, uprkos stalnoj komunikaciji, sve češće osećaju prazninu? Da li rad od kuće dodatno udaljava jedne od drugih? Odgovore o usamljenosti, poverenju i odnosima u savremenom društvu tražimo od psihološkinje Snežane Anđelić.
Građani, studenti i akademska zajednica okupili su se ispred Rektorata gde su blokirali ulicu ispred te zgrade u kojoj su pripadnici Uprave kriminalističke policije vršili pretres koji je trajao više sati. Protest je obeležilo nekoliko incidenata, ispred Rektorata i u blizini Trga republike.
Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić izjavio je da su Pripadnici kriminalističke policije ušli u Rektorat bez najave i da su prilikom pretresa zaplenili risivere i kompjutere, ali da, kako kaže, zaplenjeni resiveri ne sadrže relevantne informacije o smrti studentkinje.
Osmogodišnji Jakov pešačio je iz Kragujevca do Beograda kako bi podstakao prikupljanje pomoći za lečenje svoje sestre Janje (7). Jakovljeva majka Tamara Stojanović ispričala je za portal Newsmax Balkans kako je protekao njihov put, kako je Jakov sve doživeo i koliko novca su uspeli da prikupe.
Od danas su svi vozači kamiona obavezni da koriste TAG uređaj za elektronsku naplatu putarine. "Putevi Srbije" očekuju smanjenje gužve na naplatnim stanicama, samim tim i zaštitu životne sredine od štetnih gasova i što je najvažnije unapređenje bezbednosti.
Predsednica Narodne skupštine Srbije izjavila je da je predsednik Aleksandar Vučić najavio razgovore unutar SNS, ali i sa drugim strankama i političkim činiocima o predstojećim izborima i spoljnopolitičkom pravcu zemlje, koji bi trebalo da počnu narednih dana.
Ambasador Srbije u Grčkoj Nikola Nedeljković položio je venac na grob istaknutog grčkog kompozitora i velikog prijatelja srpskog naroda Mikisa Teodorakisa, u mestu Galatas, u blizini Hanje, na ostrvu Kritu, saopštila je ambasada Srbije u Grčkoj.
Dan nakon pretresa zgrade Rektorata, uprava Filozofskog fakulteta u Beogradu saopštila je da su pripadnici Uprave kriminalističke policije (UKP) u utorak, kako kažu, "neosnovano i bez pravnog utemeljenja držali njihove kolege zarobljene u prostorijama tog fakulteta" u Kapetan-Mišinom zdanju.
Osmogodišnji Jakov pešačio je iz Kragujevca do Beograda kako bi podstakao prikupljanje pomoći za lečenje svoje sestre Janje (7). Jakovljeva majka Tamara Stojanović ispričala je za portal Newsmax Balkans kako je protekao njihov put, kako je Jakov sve doživeo i koliko novca su uspeli da prikupe.
Biti stendap komičar danas možda deluje kao zabavan i lagan posao. Izađeš na binu, ispričaš nekoliko fora i ljudi se smeju. Međutim, realnost je daleko kompleksnija i često mnogo teža nego što publika može da pretpostavi.
Komentari (0)