(VIDEO) Šta donose izmene Krivičnog zakonika: Advokati upozoravaju na pravnu nesigurnost i potencijalne zloupotrebe

Izmene Krivičnog zakonika otvaraju brojna pitanja, te advokat Jugoslav Tintor za Newsmax Balkans upozorava na mogućnost zloupotreba i narušavanje pravne sigurnosti, dok Aleksandar Cvejić poručuje da su neke promene nužne, ali ne smeju biti brzo sprovedene.

Autor:

G. M.

18.09.2025. 11:14

(VIDEO) Šta donose izmene Krivičnog zakonika: Advokati upozoravaju na pravnu nesigurnost i potencijalne zloupotrebe

U toku je javna rasprava o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika koja će trajati do 1. oktobra, a koja obuhvata značajne izmene - od proširenja krivičnih dela, preko pooštravanja kazni, do uvođenja novih krivičnih normi.

Međutim, određene predložene promene izazvale su zabrinutost stručne javnosti. Advokati Jugoslav Tintor i Aleksandar Cvejić u razgovoru za "Otvori oči" upozoravaju da bi ovakve izmene mogle da naruše pravnu sigurnost građana i otvore vrata za zloupotrebe.

"Kao advokat, refleksno reagujem kada vidim da se snimak na kome je optuženi automatski tretira kao dokaz, bez preispitivanja načina na koji je pribavljen", kaže Tintor, komentarišući odredbu kojom se uvodi mogućnost korišćenja optičkih i tonskih zapisa kao dokaza, osim ako nisu pribavljeni krivičnim delom.

Foto: Milena ĐorđevićJugoslav Tintor

On upozorava da se na taj način stvara opasnost da se snimci pribavljeni bez sudskog naloga, npr. od strane tajnih službi, koriste u sudskim postupcima.

"To je opasno, jer sud može da tumači da, ako Zakonik kaže da je snimak dokaz, onda ne mora ni da se pita kako je do njega došlo. To otvara prostor za manipulacije i narušava osnovno načelo zakonitosti u krivičnom postupku", ističe Tintor.

Pored pitanja video-nadzora i nadzora komunikacija, bivši predsednik Advokatske komore Beograda se osvrće i na promene u vezi sa tzv. zlonamernim računarskim programima.

"Do sada je svaki program koji upada u sistem i uzima podatke bio tretiran kao krivično delo. Sada se, izmenom definicije, krivično delo odnosi samo na one viruse koji nanose štetu podacima, ne i na one koji ih 'samo' uzimaju", objašnjava Tintor i dodaje da se time otvara prostor za legalizaciju masovnog nadzora.

Foto: Milena ĐorđevićAleksandar Cvejić

S druge strane, advokat Aleksandar Cvejić ukazuje na preširok obim i tempo kojim se ove izmene uvode.

"Rasprava traje samo 20 dana, a predložene izmene praktično menjaju kompletan sistem. Nije reč o kozmetičkim intervencijama, već o dubinskim rezovima", ocenjuje Cvejić.

On ističe da zakonodavac vrlo često reaguje "ad hoc", menjajući zakone u zavisnosti od trenutnih događaja.

"Krivični zakoni se menjaju kada to zahtevaju političke potrebe, pa smo tako bili svedoci da su se menjali kada je bio slučaj Radomira Markovića, zbog Legije ili, sada, kada je reč o studentskim protestima i blokadama", napominje Cvejić.

Blokade kao krivično delo

Jedna od najkontroverznijih izmena odnosi se na član 290, koji blokadu saobraćajnica kvalifikuje kao krivično delo.

Do sada je to bio prekršaj, osim u slučaju da se blokadom ugrožavaju ljudi ili imovina. Predlogom izmena, svaka blokada postaje krivično delo, sa zaprećenom kaznom zatvora do godinu dana, bez obzira na posledice.

"Očigledno se ovom izmenom pokušava obeshrabriti protesti koji se organizuju na taj način", smatra Cvejić.

Na pitanje da li se time zadire u ustavno pravo na slobodu okupljanja, kaže da se ovim ne zabranjuje protest, ali se uvodi red.

Foto: Milena Đorđević

"Protest koji traje 10 meseci iz dana u dan, uz blokade ključnih saobraćajnica, postaje problem za funkcionisanje grada i države", dodaje advokat.

Tintor se, međutim, ne slaže sa ovim stavom u potpunosti.

"Krivično-pravna represija ne može da bude odgovor na političko nezadovoljstvo. Pitanje slobode okupljanja i slobode kretanja mora biti pažljivo izbalansirano, ali ne uz pomoć zatvorskih kazni", smatra Tintor.

Opasnosti preširokog tumačenja novih dela

Advokati ukazuju i na još dve sporne odredbe: iznuđivanje iskaza i objavljivanje sadržaja kojim se savetuje izvršenje krivičnog dela.

"Briše se teži oblik iznuđivanja iskaza, što praktično znači da policija može da koristi silu i pretnju, sve dok to ne preraste u 'teško nasilje'. To šalje opasnu poruku: možete primeniti nedozvoljena sredstva, ali nemojte preterati", upozorava Tintor.

Što se tiče objavljivanja saveta za izvršenje krivičnih dela, npr. putem društvenih mreža, Cvejić napominje da je ideja bila dobra, ali implementacija sporna.

"Ako vi napišete uputstvo kako da se napravi bomba - to jeste problem, ali ako neko lajkuje takvu objavu ili je samo pročita, to ne sme biti krivično delo. Mora se precizirati granica", uviđa Cvejić.

"Norme moraju biti jasne i precizne"

Obojica sagovornika saglasna su da izmena zakonodavstva ne sme biti reakcija na aktuelne događaje, već rezultat promišljene i sveobuhvatne pravne politike.

"Krivični zakonik mora da bude stabilan, jasan i predvidiv. Ne može se menjati svaki put kada se nešto dogodi u društvu", ukazuje advokat Cvejić, a Tintor nastavlja:

"Moramo se pitati ko nas štiti od onih koji bi trebalo da nas štite? Prava građana u sukobu sa državom zavise isključivo od jasnoće normi i zato ove izmene moraju biti temeljno preispitane.

Gostovanje advokata Tintora i Cvejića možete pogledati u videu:

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)