Kako nauku približiti mladima: "Da nas deca ne zamišljaju kao naučnike u belim mantilima sa tablom i nekim formulama"
U Srbiji nauka često deluje kao nešto apstraktno i daleko, u vidu formula, brojeva i laboratorijskih sprava. Vrednost nauke je daleko šira. Nauka je kulturni, društveni i ekonomski pokretač kao i sredstvo za rešavanje problema i oblikovanje budućnosti.
Međutim, pitanje koje se često postavlja jeste: koliko su mladi zainteresovani za nauku? I kako institucije kao što je Institut "Vinča" pokušavaju da približe nauku mladima?
Gosti nove epizode emisije Tražim bili su naučnici iz instituta "Vinča" - pomoćnik direktora za bezbednost dr Milica Ćurčić, dr Vesna Lazić iz centra za inovacije i projektni menadžment i dr Ivan Lazović iz Centra za ocenjivanje usaglašenosti i Centar operativa.
Jedan moćan način da se nauka približi mladima jeste kroz javne manifestacije.
Er Srbija je tokom septembra 2025. prevezla 480.507 putnika i realizovala ukupno 4.848 letova, što predstavlja rast u odnosu na isti mesec prethodne godine i potvrđuje nastavak pozitivnog trenda u redovnom saobraćaju.
U pojedinim planinskim predelima Srbije tokom noći pala je veća količina snega zbog čega su na pojedinim deonicama angažovane službe za čišćenje puteva. Sneg je, osim u saobraćaju, izazvao kolaps na električnoj mreži, a u četiri opštine uvedena je vanredna situacija.
Upravo takav događaj je Evropska noć istraživača i festival nauke i znanja, koja je u Srbiji održana 26. septembra 2025. godine, u 16 gradova, sa više od 200 aktivnosti i distribuiranim programima u više lokacija u Beogradu.
"Ove godine smo poželeli pravi festival nauke. Nismo želeli da to bude klasična pokazna veza u laboratoriji, nego smo zaista imali pravi festival, došlo nam je pet škola sa 200 đaka, odnosno četiri srednje škole. Ono što je bilo autentično za ovu godinu jeste što smo se odlučili da festival organizujemo napolju na jednoj odvojenoj platformi gde je bio ozbiljniji program i zaista su svi fenomenalno učestvovali", rekla je Milica Ćurčić iz Instituta Vinča.
Printscreen: Newsmax Balkans
Interesovanje mladih za nauku ne može se meriti samo kroz broj upisanih na prirodno‑matematičke fakultete, potrebno je uzeti u obzir koliko mladih oseti unutrašnju radoznalost da sazna više, koliko ima prostora da eksperimentiše, koliko ima prilike da sarađuje sa naučnicima i koliko su država i institucije spremne da podrže te inicijative.
"Ono što negde i jeste naš cilj u društvu jeste da se nauka približi mladima na pravi način, da ne budemo zamišljeni kao naučnici u belim mantilima koji su stalno u laboratoriji, sa tablom i nekim formulama koje se ne razumeju. Mi se stvarno trudimo da rešavamo probleme, društva i ljudi i da slušamo šta se sve oko nas dešava, a onda da razmišljamo kako bi to mogli da rešimo. Kroz festivale još više pokušavamo da se spustimo na nivo koji je deci razumljiv, da njima bude zanimljivo i da interaktivno radimo sa njima", objasnila je dr Lazić iz instituta "Vinča".
Printscreen: Newsmax Balkans
Institut Vinča je zapravo mali naučni grad u kom se nalazi 25 različitih laboratorija u kojima radi 400 doktora nauke i 150 doktoranata.
Dr Ivan Lazović iz Centra za ocenjivanje usaglašenosti i Centra operativa instituta "Vinča" nam je predstavio dva nova projekta na kojem trenutno rade.
"S obzirom na to da su slični projekti, realizujemo ih paralelno. Odnose se na jačanje kapaciteta pre svega ljudi, ideja je da se više raznih ustanova koje učestvuju na tim projektima ujedine, prenesu znanje mladim istraživačima ili bilo kome ko je zainteresovan da stekne novo znanje za oblast HBRN (jedinstvena civilna platforma u Srbiji, specijalizovana za detekciju, dekontaminaciju i obuku u oblasti hemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih pretnji). Ideja drugog projekta je da firme kojima takve stvari mogu biti interesantne, da pomognu nama istraživačima da naše ideje I proizvode plasiramo na tržište", rekao je dr Lazović.
Printscreen: Newsmax Balkans
Manifestacije poput Noći istraživača pokazuju da kada se nauka učini prisutnom, živom i interaktivnom, odaziv može biti značajan.
Institucije poput Vinče svojim primerom pokazuju da nije dovoljno raditi iza zatvorenih vrata već da nauka mora da "izađe napolje" i da se poveže sa mladima i sa društvom.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
special
21:00
SINTEZA (R)
Junakinja "Lajka", influenserka Mili dobija vrstu digitalne besmrtnosti jer pred kamerama izvrši samoubistvo i stiče pratioce. To je neka vrsta rituala. Mnogo toga vezanog za društvene mreže sadrži neku vrstu satanizma, izjavio je pisac i reditelj Srđan Dragojević, govoreći o svom novom romanu. Naučna fantastika je jedno od ogledala moderne civilizacije, prostor u kome se ljudi susreću sa vlastitim granicama i demonima, sa krizom svoje posebnosti i mogućim horizontima istorije. Ona dramatizuje čovekov strah od gubitka kontrole nad sopstvenim bitisanjem. Kada pisci naučne fantastike zamišljaju nove svetove i odnose, oni menjaju i naš svet i naše odnose.
specijal
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-TRUBA IZ GUČE
Zvuk trube je prepoznatljiv i jedinstven. Za mnoge koji slušaju džez taj zvuk je jedina prava muzička emocija. Dokumentarna emisija « Dekade » analizira fenomen trube i kako je on postao deo tradicionalnog identiteta Srbije. U Guči se održava festival na kome se truba svira na « srpski način », a o učenju tog instrumenta, iskustvima, uspesima i iskušenjima govore trubači svih generacija, od onih najstarijih do onih koji su još uvek tinejdžeri. Od trube koja se koristila u ratovima, preko prvih takmičenja u Guči u vreme SFRJ, do sviranja pop muzike na srpskoj trubi, sve te priče otkrivaju šta je stvorilo misterije oko tog instrumenta.
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Počinju prijave penzionera za besplatnu rehabilitaciju u banjama u Srbiji o trošku Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), a oglas će biti otvoren zaključno sa 28. januarom.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu uhapsilo je Č. Đ. zbog sumnje da je kao odgovorna osoba dva udruženja građana zloupotrebio svoj položaj i oštetio Grad Novi Sad, Vojvodinu i Srbiju za skoro 16 miliona dinara.
Istražni sudija Županijskog suda u Splitu odredio je kućni pritvor uz elektronski nadzor 80-godišnjaku koji je prošle sedmice uhvaćen s 11 paketića kokaina.
Niske temperature, sneg i poledica utiču i na automobile, a o tome u kakvom stanju treba da bude oprema vozila, kao i najčešćim greškama koje vozači prave tokom snežnih dana, za Newsmax Balkans govori auto-mehaničar Ivan Pečević.
Centralna izborna komisija (CIK) održala je treću sednicu u ovoj godini i donela odluku o ponovnom brojanju 914 biračkih mesta u svim opštinama na Kosovu.
Vatrogasno-spasilačke jedinice u Srbiji stalno su na terenu, reagujući na vremenske nepogode i tehničke intervencije, dok istovremeno traje prijem i obuka novih članova. Inspektor u Sektoru za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova Đorđe Radulović ističe da je situacija stabilna.
Na stubovima nadvožnjaka u Bulevaru oslobođenja na Autokomandi uočena su oštećenja, zbog čega je na teren izašla Inspekcija Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture. Oko oštećenih stubava postavljene zaštitne trake.
Predsednik Aleksandar Vučić razgovarao je telefonom sa predsednikom Evropskog saveta Antoniom Koštom i naveo da su razgovarali o evropskom putu Srbije kao i da su dogovorili zajednički angažman o važnim pitanjima od interesa za Beograd i Brisel.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Aleksandra O. (40) zbog sumnje da je 8. avgusta prošle godine u Zemunu, upotrebom sile prinudio oštećenu na obljubu.
U privremenom prenoćištu za beskućnike na Autokomandi redovni kapaciteti su puni, pa su pripremljeni i dodatni kreveti kako niko ne bi ostao na ulici tokom noći.
U Beogradu je tokom prve nedelje ove godine epidemipološkim nadzorom utvđeno 12.888 obolelih osoba od akutnih respiratornih infekcija (ARI), a od oboljenja sličnih gripu bilo je 676 obolelih, saopštio je Gradski zavod za javno zdravlje.
Samo u jednom danu, Hitna pomoć u Novom Sadu intervenisala je više od 30 puta zbog padova na ledu. Advokat Srđan Popović govorio je za Newsmax Balkans o tome ko snosi odgovornost za bezbednost javnih površina i kako građani mogu da zaštite svoja prava.
Komentari (0)