Sve više dece bez adekvatnog roditeljskog staranja u Vojvodini: Raste potreba za hraniteljima, a njihov broj se smanjuje
U Vojvodini je sve više dece i mladih bez adekvatnog roditeljskog staranja, koji imaju potrebu za porodičnim smeštajem, dok je broj hraniteljskih porodica u stalnom padu, jedan je od zaključaka godišnjeg sastanka radnika centara za socijalni rad iz Srednjobanatskog, Sremskog i Južnobačkog okruga.
Izvor: RTS
14.11.2025. 22:13
Foto: Envato
Kao uzrok navode nedovoljnu informisanost stanovništva, ali i predrasude koje postoje prema hraniteljstvu kao važnom i plemenitom pozivu.
Ukupan broj hraniteljskih porodica u sva tri okuruga je 649, dok postoji mnogo veći broj dece koja traže porodični smeštaj, piše RTS.
Više od 22.000 građana Crne Gore potpisalo je elektronsku peticiju kojom se traži povećanje dečijeg dodatka. Isti zahtev stiže i iz opozicionog Građanskog pokreta URA, čiji predlog da se dodatak poveća sa 30 na 60 evra nije dobio ni priliku da uđe u skupštinsku proceduru.
Advokatska komora Beograda (AKB) u subotu održava redovnu izbornu skupštinu za svoje najviše organe, u trenutku kada je struka mesecima podeljena oko načina upravljanja i ključnih odluka koje utiču na ugled profesije.
V. d. direktora Centra za porodični smeštaj i usvojenje Novi Sad Jelena Zorić istakla je da imaju 524 mališana i mladih na smeštaju i 320 hraniteljskih porodica.
"Sva deca budu zbrinuta, a deca koja ne budu zbrinuta u hraniteljskoj porodici, onda budu u prihvatilištu i tamo budu od šest meseci do godinu dana, dok se ne oslobodi hraniteljska porodica ili idu direktno na usvojenje", izjavila je Zorić.
"Postoje predrasude o hraniteljstvu"
Iskustvo je pokazalo da se lakše usvajaju deca mlađeg uzrasta, dok deca sa razvojnim poteškoćama, deca sa navršenih sedam godina i starija, teže pronađu novu porodicu, zbog čega u hraniteljskim porodicama često borave i do punoletstva.
Foto: Envato
"Ono što je nevidljivo i o čemu se malo priča je to da se hranitelji često vežu za decu i ona ne ostanu bez podrške, i mnoga deca i posle osamnaeste godine života, iako hranitelj nema obavezu, ako recimo ne studiraju, ostane u hraniteljskoj porodici", ukazala je Zorić.
Stručnjaci tvrde da su hranitelji njihova najvažnija podrška, ali da postoje predrasude o hraniteljstvu među građanstvom kako se deca koja se oduzimaju od siromašnih porodica dodeljuju ovim porodicama zbog novca, zato broj hranitelja konstatno opada.
Foto: Milena Đorđević
Direktorka centra za socijalni rad opštine Pećinci Zorica Mijailović, objašnjava da je važno dobiti što više hranitelja.
"Ljudi bi verovatno hteli da se bave hraniteljstvom, ali bi im trebala podrška. Smatram da bi trebalo dosta da poradimo na tome da dobijemo što više hranitelja promocijom, pričom, razgovopima, kroz udruženja. Postoje i institucije koje bi nama mogle da signiliziraju kako bismo to mogli raditi", ukazala je ona.
"Polako se urušava"
U opštini Inđija formirane su prve hraniteljske porodice tridesetih godna prošlog veka. Danas imaju 24 porodice koje su prihvatile 28-ro dece, ali je interesovanje sve manje.
Direktorka centra za socijalni rad u Inđiji Željka Godić Avramović navela je da se hraniteljstvo polako urušava.
"Celokupna situacija u procesu vaspitanja, obrazovanja, autoriteta porodice, gubitak autoriteta nastavnika, institucija, sve to doprinosi da i hraniteljstvo kao institucija se polagano urušava, ali mi se iskreno nadamo da ćemo uspeti da je održimo, i da ćemo doneti neke konstruktivne zajedničke zaključke, šta i kako da radimo sledeće godine, da poboljšamo i da ne dozvolimo da se porodični centar ugasi", istakla je ona.
U narednom periodu radiće, kako kažu, na strategiji promocije hraniteljstva, ali i jačanju institucionalne pomoći i materijalne podške hraniteljima, jer je u pitanju prihvatanje velike odgovornosti, zbog čega je neophodna saradnja svih nadležnih institucija i edukacija građanstva.
Kako žive osobe sa promenama koje utiču na njihov izgled? Šta je vitiligo i da li je nasledan? Kako vitiligo utiče na živote obolelih i da li je istina da je stres glavni okidač? Koje bolesti kože su i dalje među nama, iako se smatra da su odavno iskorenjene? Za emisiju „Tražim reč” govore dr Jasmina Kozarev, Milica Obrstar majka devojčice koja se bori sa vitiligom, Bojana Marković i Anđela Đurić koje „žive“ vitiligo i Slobodanka Mijatović osnivačica online zajednice “Hello Viti” - Vitiligo Srbija.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
Svi znamo one portrete koji liče na osobu po kojoj su rađeni, ali su… malo drugačiji. Crte lica su preuveličane, a na licu se oslikavaju i karakterne osobine. Da, danas snimamo proces kako nastaje karikatura i razgovaramo o tome koje su to veštine potrebne jednom dobrom karikaturisti, od oštrog oka do poznavanja psihologije. Potom, posećujemo vrhunskog majstora za izradu sečiva i gledamo kako nastaju sekire. Naš sagovornik je usavršio rad sa oštrim čelikom, kao i način spajanja oštrica sa drvetom i tako stvorio svoj prepoznatljiv stil, jednako korišćen kao ukras i kao lovačko oruđe. Od varničenja i pečenja u peći do brušenja i finih radova, gledamo kako od nule nastaje jedna ovakva sekira. Poslednji prilog u ovoj epizodi je nežnije i intelektualne prirode. Gledamo kako nastaju rokovnici, čija je ideja unikatnost i dizajn s dušom, što se ne može pronaći u tržnim centrima. Pažljiv odnos naše sagovornice prema papiru, kartonu i žici odiše pedantnošću i kao takav, buduće vlasnike ovih rokovnika čini organizovanijim i spremnijim za rad.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
U pucnjavi koja se u četvrtak uveče dogodila u naselju Sitnice u Međimurju, u Hrvatskoj, jedna od dve teško ranjene žene je, nažalost, preminula, dok se druga i dalje bori za život u bolnici. Osumnjičeni muškarac je još u begu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su B. B. (60) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je učinio krivično delo prikazivanje, pribavljanje i posedovanje pornografskog materijala i iskorišćavanje maloletnih lica za pornografiju.
Učenik šestog razreda napao je vršnjaka šrafcigerom u blizini Osnovne škole "Vojvoda Mišić" u Beogradu, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans u Ministarstvu unutrašnjih poslova.
Javno preduzeće "Putevi Srbije" najavli su višednevnu izmenu režima saobraćaja zbog radova na auto-putu E-70, od petlje Dobanovci do graničnog prelaza Batrovci sa Hrvatskom u oba smera.
Iako se zimska kratkodnevnica, najkraći dan u godini, očekuje 21. decembra, još početkom sledeće nedelje, u utorak i sredu, mrak će početi da pada već u 15 časova, 57 minuta i 17 sekundi, što znači da će tih dana građani imati najmanje raspoložive dnevne svetlosti tokom ove zime.
Policija je u Beogradu, postupajući po informacijama Nacionalnog biroa Interpola u Podgorici i Regionalnog centra bezbednosti Centar, nakon višemesečnog planiranja i koordiniranog postupanja, uhapsila V. U. (32) i I. T. (28), članove organizovane kriminalne iz Crne Gore.
Usvojene izmene Zakona o udžbenicima dobile su veliku pažnju javnosti. Aktuelnim izmenama uvode se pojmovi - udžbenik od nacionalnog značaja i udžbenik od posebnog značaja za nacionalne manjine.
Ministar pravde Nenad Vujić izjavio je da je uloga javnih beležnika u procesu sprečavanja pranja novca nezamenljiva, a da je i sama svrha javnog beležništva jačanje pravne sigurnosti.
Više od godinu dana nakon što je u padu nadstrešnice u Novom Sadu poginulo 16 osoba, predsednik skupštinskog Odbora za pravosuđe Uglješa Mrdić u intervjuu za "Stav nedelje" kaže da se dokazi koje je dostavio Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal uporno zataškavaju.
Aleksandar Radišić iz Čajetine, sportista je koji je, uprkos teškoj povredi kičme, uspeo da izradi novu sportsku karijeru, osvoji svetsko zlato u bacanju čunja i postane primer snage, upornosti i inkluzije za celu naciju.
Na raskrsnici Trga Nikole Pašića i Takovske ulice u Beogradu više nema šatora u kojem je boravila Dijana Hrka, majka mladića nastradalog u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, koja je štrajkovala glađu 15 dana.
Komentari (0)