Samouki drvorezbar sa Zlatara obogatio crkve i manastire svojim rukotvorinama: "Skulpture pravim iz glave, nemam nacrte"
Rukotvorine samoukog drvorezbara sa Zlatara nalaze se u mnogim crkvama i manastirima Zapadne Srbije, zoološkom vrtu u Beogradu i turističkim mestima širom zemlje. Jedan od njegovih najznačajnijih radova je sarkofag za veliku relikviju, ruku Svetog Save, koja se nalazi u Manastiru Mileševa.
Izvor: RTS
15.11.2025. 21:42
Printscreen: Newsmax Balkans
Golub Milanović, po struci auto-mehaničar, a po opredeljenju drvorezbar, mnoge crkve i manastire obogatio je svojim rukotvorinama.
Skoro u čitavoj eparhiji Mileševskoj nalaze se njegovi radovi, piše RTS.
"Ako se vodimo ruskim interesima, onda ćemo da alarmiramo sve medije, da okrivimo Zapad i SAD za sve nedaće koje nam se dešavaju. Ako budemo praktični, dobićemo dobru volju od američke kancelarije OFAC", izjavio je stručnjak za energetiku Miodrag Kapor.
Kada je u 24. godini doživeo saobraćajni udes, Vladan Petković iz Čačka počeo je sasvim novi život, kao osoba sa invaliditetom. Kako je istakao za Newsmax Balkans, tada je trebalo početi nešto novo, što dotad nije znao, sa teškim uslovima i telesnim oštećenjima.
Svoju brvnaru na planinskoj stazi Zlatara napravio je uz pomoć sina, a sve od drveta što se nalazi u dvorištu napravio je sam.
"Sve detalje ocrtam sam"
Najviše koristi topolu i čamovinu, jer se najlakše oblikuju, kao i orah, hrast i bukvu, jer su najotporniji. Ipak, posebno zadoljstvo mu predstvalja rad na specifičnim materijalima.
"Najneobičnije - drvo svetinja - je tisa. Postoji i neko drvo sa mora koje sam doneo, neki bor koji ima specifičan miris tamjana. Tako da mi je to stvarno bilo zadovoljstvo da radim", ističe Golub.
Printscreen: Newsmax Balkans
Čini se da je hobi odabrao Goluba, a ne on njega, jer sve je počelo sasvim slučajno iz želje da se upotpuni slobodno vreme.
"Imao sam radionicu i neku malu mašinu. Tako sam počeo nešto sitno da radim. Onda sam se opredelio. Skulpture koje radim, radim iz glave. Nemam nikakvih nacrta. Sve te detalje ocrtam sam", navodi drvorezbar Golub.
U drvetu koje je priroda obradila Golub već vidi oblik, a on mu, kako kaže, samo pomogne da to od njega i postane.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Zašto je sukob Srba i Albanaca oduvek deo šireg geopolitičkog okvira? Zbog čega se od Srednjeg veka do danas suštinski ništa nije promenilo u odnosu Albanaca prema Srbima i njihovoj državi? Da li su Tito komunisti isključivi krivci za stanje na Kosovo i Metohiji u drugoj polovini XX veka - odgovore tražimo od istoričara Momčila Pavlovića. Emisija „Sinteza“, u spektru Luke Mičete.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
STAV REGIONA
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
U nastavku borbe protiv korupcije, pripadnici MUP, UKP i Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Posebnog odeljenja Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, uhapsili su M. P. (54) zbog sumnje da je izvršio više krivičnih dela zloupotrebe položaja odgovornog lica.
Policija u Nišu uhapsila je vlasnika preduzetničke radnje u Nišu M. S. (31) zbog sumnje da je organizovao eksploataciju mineralnih sirovina peska i šljunka na obradivom poljoprivrednom zemljištu u priobalju reke Južne Morave kod Aleksinca.
Zvaničnici Evropske unije i zemalja članica više puta su u ove četiri godine slali poruke Beogradu da očekuju da Srbija uskladi svoju spoljnu politiku sa evropskom, misleći pri tom na rat u Ukrajini.
Javno tužilaštvo za organizovni kriminal saopštilo je da su uhapšena još dva pripadnika organizovane kriminalne grupe odgovorne za ubistva Ž. B. i M. S "iz koristoljublja i drugih niskih pobuda".
Na Beogradskom sajmu otvoren je 57. Međunarodni salon automobila "DDOR BG Car Show 09" i 18. Međunarodni sajam motocikala, kvadova, skutera i opreme Motopešn, na kojim je predstavljeno ukupno više od 280 izlagača.
Sednica Skupštine Grada Novog Sada počela je uz više od 40 tačaka, ali je centralnu pažnju izazvala odluka o oduzimanju dela prostora Akademiji umetnosti. Vlast tvrdi da se objekti ne koriste namenski, dok uprava Akademije i opozicija upozoravaju na ozbiljne posledice po nastavu i rad ustanove.
Pri lečenju devojčice E. M. (4), koja je preminula nakon operacije trećeg krajinika u Opštoj bolnici u Čačku, nisu pronađene greške, dok u slučaju M. M. (38) koji je preminuo nakon istog zahvata bilo je proceduralnih i stručnih grešaka, saopštio je savetnik ministra zdravlja dr Dragoljub Paunović.
Radovi na Železničkoj stanici Novi Beograd traju gotovo dva meseca bez adekvatne zaštite i obaveštenja i signalizacije. Detalji o njenoj rekonstrukciji i bezbednosti nisu u potpunosti poznati javnosti.
Nekada je televizija okupljala porodicu oko jednog ekrana. Danas imamo stotine dostupnih kanala, platformi i sadržaja. Ali je pitanje ko odlučuje šta gledamo?
Komentari (0)