"Poslodavci ne znaju da komuniciraju s njima, ni kako da edukuju zaposlene": Zašto gluve osobe teško dolaze do posla?
U Srbiji ne postoji zvaničan registar gluvih osoba, ali se procenjuje da ih ima oko 13.000. Teško dolaze do posla, a u komunikaciji imaju problem jer je broj tumača srpskog znakovnog jezika višestruko manji od potrebnog.
Poslodavci retko zapošljavaju gluve osobe iz konkretnih razloga.
Pre svega tu je nedostatak edukacije, nedovoljna upoznatost poslodavaca sa načinima na koje mogu da angažuju gluve osobe i da sa njima komuniciraju kako sami poslodavci tako i ostali zaposleni.
U sunčanoj Andaluziji, pod toplim nebom juga Španije, svoju službu predano obavlja otac Dušan Erdelj. Njegova parohija, sastavljena od vernika koji su se iz raznih delova Balkana doselili u južne krajeve Španije, postala je mesto sabornosti, topline i duhovnog oslonca.
Lokalne izbore u Mionici, Negotinu i Sečnju obeležili su incidenti, visoka izlaznost i dominacija nacionalnih tema, ocenjuju sagovornici Newsmax Balkans. Dok Srđan Simić ističe stabilnu podršku SNS, Nemanja Nenadić upozorava na pasivnost institucija i izostanak fokusiranja na lokalne probleme.
Međutim, ne treba svaliti krivicu samo na poslodavce. Gluve osobe nailaze na prepreke u svakodnevnom životu, kada su u državnim ustanovama, veoma često nemaju način da komuniciraju sa osobama sa druge strane šaltera ili u zdravstvenim ustanovama.
"Poslodavci ne znaju kako da daju radne naloge"
Broj tumača znakovnog jezika je veoma mali, u Srbiji ih ima nekoliko desetina, a procenjuje se da bi prema nezvaničnom broju, trebalo da na tri gluve osobe postoji jedan tumač znakovnog jezika.
Trebalo bi da ih ima minimum 4.000. Međutim, ono što je najznačajnije za poboljšanje kvaliteta njihovog života jeste veća zapošljivost gluvih osoba.
Jelena Jevtić iz Unije poslodavaca Srbije istakla je da nije problem u osobama sa oštećenim sluhom i gluvim osobama već u nedostatku komunikacije, odnosno, nepronalaženju pravog načina komunikacije.
Printscreen: Newsmax Balkans
"To je ono što poslodavci u većini slučajeva vide kao problem jer ne znaju na koji način mogu da komuniciraju sa tim osobama, s obzirom da ne postoji dovoljan broj tumača znakovnog jezika, dosta njih ne zna ni kako da se ponaša, kako svoje zaposlene da edukuje, kako da organizuju sastanke, da daje radne naloge i tome slično", pojasnila je Jevtić.
Dodala je da kada bi se našao pravilan način komunikacije, angažovao personalni asistent, moglo bi da se reguliše sve, da se ljudima pruži šansa, kao i onima koji nemaju nikakvu vrstu invaliditeta.
"Medicinska dokumentacija ne govori šta su sve sposobni da rade"
Problemi svakako i u obrazovnom sistemu. Mali broj gluvih osoba završava fakultete. Na svim nivoima su gluve osobe uskraćene za sistemsku podršku. Zato se često samostalno obrazuju i okreću kreativnim industrijama i poslovima.
Međutim, i tu postoji problem kod poslodavaca, jer njihova medicinska dokumentacija ne govori jasno šta su oni sve sposobni da rade.
"Poslodavcima nedostaju ključne stvari. Postoje različiti nivoi oštećenja sluha, ali opet niko od njih ne zna sve da radi. Mislim da bi to bilo korisno kako za osobe sa oštećenim sluhom, tako i za poslodavce, kada bi se jasno sve znalo. Znam to, mogu to, smem to, što je verovatno bitno sa tog aspekta bezbednosti i zdravlja na radu, jer tu razne kategorije imaju ograničenja u smislu da ne smeju da rade neke poslove iz bezbednosnih razloga", zaključila je Jevtić.
Postoji li veza između digitalnog nasilja i ulaska maloletnih lica u kriminal? Kako izbeći zamke društvenih mreža koje su postale idealan prostor za vrbovanje mladih? Šta se krije u algoritmima digitalnog sveta? Čine li tehnološke kompanije dovoljno da zaštite maloletnike? Za emisiju “Tražim reč“ govore direktorka Udruženja “Globalna bezbednost“ Milica Mladenović, predsednik Strukovnog udruženja sektora bezbednosti Dejan Milutinović i Ivan Miletić iz Udruženja Zaustavljači zločina.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Šta se događa u Iranu nakon ubistva ajatolaha Ali Hamneija? Kakve bi geopolitičke posledice rat koji su pokrenule Sjedinjene Američke Države i Izrael mogao imati na čitav Bliski istok? Odgovore tražimo od nekadašnjeg ambasadora Srbije u Egiptu Radojka Bogojevića. Sinteza sa Milovanom Jovanovićem
Prvi prilog će u početku podsetiti na stolarski zanat i naravno, tu ima stolarije. Ali, ovom procesu se dodaje još jedan zanat, a to je izlivanje epoksi smole, spajanje sa drvetom, u cilju dobijanja kvalitetnih i zanimljivih stolova. Tako dobijamo rustični estetski element i transparentnu glatku površinu, koja omogućuje različite boje, unutrašnji reljef i dodatne elemente, što svaki sto čini posebnim. Drugi prilog je o jednom uvek aktuelnom zanatu, koji sa sobom nosi retro prizvuk. Pričamo o berberima, majstorima za kosu i bradu, kojima muškarci poveravaju svoj izgled. Pratimo proces kako nastaje jedna komplikovana frizura, učimo o tome koji se pribor koristi i dobijamo važne savete koje možemo primeniti čak i kod kuće.
dokumentarni
05:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
U saradnji Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu i Uprave kriminalističke policije Odeljenja za borbu protiv korupcije, uhapšena je R. Ž, bivša direktorka Centra za socijalni rad (CSR) opštine Stara Pazova, pod sumnjom da je zloupotrebom oštetila budžet Srbije za više od 1,5 miliona dinara.
U narednih sedam dana litar benzina koštaće 186 dinara, dok će cena evrodizela biti 208 dinara, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Mladić i devojka stari 19 godina poginuli su u saobraćajnoj nesreći kada je njihov automobil sleteo s puta u kanal u naselju Busije kod Batajnice, rečeno je Tanjugu u Hitnoj pomoći.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je na predizbornom skupu liste "Aleksandar Vučić – Aranđelovac, naša porodica" u Aranđelovcu da će biti zadovoljan samo ako SNS ubedljivo pobedi na izborima 29. marta u svih deset lokalnih samouprava, pozvavši građane da ujedinjeni izađu na glasanje.
Skoro da ne prođe dan, a da ne stigne vest o teškoj saobraćajnoj nezgodi. Statistika pokazuje da je samo u prva dva meseca ove godine na putevima u Srbiji stradalo 60 osoba, a godišnje pogine više od 100 mladih.
Policija u Beogradu uhapsila je M. G. (44), zbog sumnje da je u beogradskom naselju Mirijevo napao političke aktiviste i time izvršio krivično delo nasilničko ponašanje.
Povodom godišnjice studentskog poziva građanima da se u svojim opštinama udruže u zborove, organizovana je manifestacija "Svi u zborove", u okviru koje se održavaju Beogradski marš i Beogradski bazar u Studentskom parku.
Ljudi koji su napustili svoje poslove ostali su bez finansijske stabilnosti zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku, rekao je za emisiju Stav nedelje počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković.
Gradska uprava Novog Sada za građevinsko zemljište i investicije raspisala je novi konkurs za dizajn spomenika stradalima u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u tom gradu 1. novembra 2024. godine, u kojem je poginulo 16 osoba, a jedna teško povređena.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas pozdravila je sporazum o civilnoj evidenciji i Zakonu o strancima koji je, sa nekoliko dodatnih mera, postignut na sastanku između specijalnog izaslanika EU za dijalog Beograda i Prištine Petera Sorensena i kosovskog premijera Aljbina Kurtija.
Prema novom istraživanju percepcije građana koje je sproveo Ekonomski fakultet u Nišu, kroz evropski projekat UR-WISE, Sombor je proglašen za najbolji grad za život u Srbiji. Dok su se manji gradovi poput Šapca i Pirota našli u samom vrhu, gradovi sa najviše stanovnika zauzeli su niske pozicije.
Predsednik Narodnog pokreta Srbije (NPS) Miroslav Aleksić poručio je da su Kosovo i Metohija za njega deo Srbije, ali je istakao da je na delu "tiho puzajući proces razvlašćivanja države Srbije na teritoriji Kosova".
Komentari (0)