"Rekonstrukcija VMA sledeće godine": Projekat vredan 211 miliona evra u saradnji sa Nemačkom razvojnom bankom
Ministar odbrane Bratislav Gašić izjavio je da će Srbija u saradnji sa Nemačkom razvojnom bankom realizovati projekat koji se odnosi na Vojnomedicinsku akademiju, a koji podrazumeva smanjenje potrošnje energije i iskorišćavanje obnovljivih izvora energije kroz očuvanje i zaštitu prirodne sredine.
Izvor: Tanjug
18.12.2025. 14:23
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
On je na konferenciji za medije koju je organizovalo Ministarstvo odbrane pod nazivom "Ozelenjavanje javnog sektora - Rehabilitacija VMA bolnice" istakao da je procena vrednosti projekta planiranog za Vojnomedicinsku akademiju, 211 miliona evra i da će se realizovati u tri faze.
"Planirano je da prva faza otpočne u trećem kvartalu 2026. godine i obuhvata sanaciju, konstrukciju objekta, rekonstrukciju krova na nižem delu objekta, povećanje termičkog otpora, prolaz toplote, rekonstrukciju sistema za pripremu tople sanitarne vode, uz korišćenje svih otpadnih toplota, pomoću toplotnih pumpi i rekonstrukciju vodovodnih priključaka", naveo je Gašić.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova su obavili proveru nakon dojave o postavljenoj bombi u zgradi Vojno-medicinske akademije (VMA) i utvrdili da je dojava bila lažna.
Novi zakon o vojsci omogućiće profesionalnim vojnicima bolji status i izvesniju budućnost, rekao je ministar odbrane Bratislav Gašić. Ministar kaže da pripreme za vraćanje obaveznog vojnog roka idu prema planu, a da je boravak u kasarnama od 75 dana optimalno rešenje u ovom trenutku.
On je podsetio i na ulogu Vojnomedicinske akademije, koja predstavlja jedan od najznačajnijih objekata zdravstvenog sistema Ministarstva odbrane i Srbije, gde se zdravstvene usluge pružaju i građanima regiona.
"O tome svedoči i nedavno angažovanje lekara medicinskog osoblja Vojnomedicinske akademije na zbrinjavanju povređenih u požaru u Severnoj Makedoniji. Zgrada je zvanično useljena 1. januara 1981. godine i u trenutku otvaranja smatrana je jednom od najvećih i najmodernijih bolničkih ustanova u Evropi", istakao je Gašić.
Foto: Tanjug/Vladimir ŠporčićSastanak sa delegacijom ambasade Nemačke
Dodao je i da je Vojnomedicinska akademija jedna je od najvećih vojnih bolnica tercijalnog nivoa zdravstvene zaštite u jugoistočnoj Evropi, u kojoj se pod jednim krovom za 10 minuta može oformiti konzilijum za svaku vrstu intervencije.
"U svom sastavu ima 26 klinika, 25 operacionih sala, 11 instituta, kao i Nacionalni centar za kontrolu trovanja, jedinu specijalizovanu ustanovu u zemlji za lečenje akutnih trovanja", rekao je Gašić.
Ukazao je da iako je VMA prvenstveno namenjena za lečenje vojnih osiguranika, nakon potpisivanja ugovora sa Republičkim fondom za zdravstvo i osiguranje 2008. godine, integrisana je u Republički zdravstveni sistem.
Novi rashladni sistem do 30. juna
Istakao je da država radi na tome da do 30. juna sledeće godine Vojnomedicinska akademija dobije kompletno nove rashladne sisteme za sve četiri kule.
"Takođe očekujemo da u ovoj godini značajno promenimo svih 1.200 kreveta sa najmodernijim krevetima koji postoje u ovom trenutku u svetu i da pacijenti osećaju zadovoljstvo dolaskom u VMA", zaključio je Gašić.
Foto: Tanjug/Vladimir ŠporčićNemačka ambasadorka Anke Konrad
Pomoćnik ministra rudarstva i energetike Maja Vukadinović istakla je, kada je reč o rehabilitaciji Vojnomedicinske akademije, da je to jedan od najznačajnijih projekata u oblasti energetske efikasnosti.
"Vrednost celokupne investicije je veća od 200 miliona evra, a ono što smo mi obezbedili za rehabilitaciju prve faze ove bolnice iznosi 55 miliona evra, od kojih su pet miliona evra bespovratna sredstva koja su obezbeđena iz investicionog okvira za Zapadni Balkan i 50 miliona evra je zajam Nemačke razvojne banke, koji je naš značajan i jedan od najvećih partnera u realizaciji projekata u energijskom sektoru", rekla je Vukadonović.
Istakla je da ono što ovaj projekat izdvaja od drugih projekata, kada se govori o unapređenju energetske efikasnosti u javnim objektima, jeste činjenica da je VMA najveća bolnica u Srbiji i regionu.
"Prema nekim analizama koje su urađene, pokazalo se da ova bolnica troši tri puta više električne energije i gasa u odnosu na prosečnu potrošnju bolnice slične površine u Nemačkoj. Zbog toga će efekti ovog projekta biti, kako smanjenje energije koje će iznositi više od 35 odsto, tako i smanjenje emisije štetnih gasova za oko 37 odsto", navela je ona.
Foto: Tanjug/Vladimir ŠporčićBratislav Gašić
Vukadinović je istakla važnost poboljšanja uslova, za pacijente i zdravstvene radnike koji budu koristili ovu bolnicu.
"Jedan od efekata rekonstrukcije ove bolnice biće i produžetak životnog veka objekta. Ako znamo da se u Srbiji troši dva puta više toplotne energije po metru kvadratnom kao i četiri puta više energije po jedinici proizvedenog bruto društvenog proizvoda, u odnosu na zemlje članice Evropske unije, onda je jasno zbog čega su u svim našim planovima i strategijama, ulaganje u energetsku efikasnost postavljeni kao prioritet", istakla je ona.
Konrad: Zgrada VMA zaštićeno dobro Srbije
Ambasadorka Nemačke Anke Konrad je istakla je važnost dimenzije projekta očuvanje arhitekture zgrade VMA, koja je, kako je rekla, zaštićeno dobro Srbije.
"Ovaj projekat je podržan od strane nemačke banke i ono što je jedan od ciljeva projekta, jeste da se smanji potrošnja gasa, vode i struje za 35 osto, kao i misija ugljen dioksida za 37 odsto, što je važno za one koji žive u okolini VMA", istakla je Konrad.
Ona je rekla da se tender sprovodi pod međunarodnim uslovima i nudi širok spektar ugovornih mogućnosti i dodala da se nabavka sprovodi po standardima nemačke razvojne banke i omogućava transparentnost projekta.
"Tražimo institucije koje mogu da ispoštuju jedinstvenu arhitekturu VMA, one kompanije koje su u mogućnosti da u ovu zgradu ugrade sistem za grejanje koji ce biti energetski efikasan, kao i kompanije koje će moći da nam omuguće održive energetske uslove. Tender je međunarodno otvoren i dizajniran je tako da privuče kompanije iz Srbije, regiona i EU", rekla je Konrad.
Dodala je će ovaj projekat omogućiti bližu saradnju između timova Evrope i Srbije na energetskom planu.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Jedanaesti je dan rata između Izraela i Sjedinjenih Država protiv Irana. Nastavljaju se vazdušni udari sa obe strane, s tim da Iranaska revolucionarna armija gađa i ciljeve u susedstvu. Postoji li realna pretnja da se konfilkt proširi i na mediteranske zemlje. Gosti Stava dana predsednik Atlantskog sevata Vladan Živulovič i Zoran Dragišić sa Fakulteta bezbednosti.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Kako prekinuti crnu statistiku motociklista? Koje greške najčešće dovode do nesreća i kako ih izbeći? Da li smo kao društvo spremni za novu sezonu dvotočkaša i šta može da spreči nove tragedije na putevima. Za emisiju „Tražim reč“ govore, stručnjak za bezbednost saobraćaja Vladimir Jevtić i instruktor vožnje Srđan Mančić.
Policija u Nišu, u saradnji sa Poreskom policijom, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su O. R. (51) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivična dela poreska utaja, poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost i nedozvoljena trgovina.
Uhapšeno je pet osoba osumnjičenih za zloupotrebe službenog položaja i pomaganje u tom krivičnom delu, među kojima i O. S, direktor Osnovne škole "Prva vojvođanska brigada" iz Novog Sada, dok se za jednom osobom intenzivno traga.
Rat na Bliskom istoku već počinje da utiče na međunarodna putovanja, a pad percepcije bezbednosti u pojedinim državama Persijskog zaliva i prve otkazane turističke aranžmane mogli bi da preusmere deo turističke potražnje ka evropskim destinacijama, navodi se u analizi konsultantske kuće za turizam.
Sukob na Bliskom istoku traje od 28. februara, nakon što su snage Izraela i SAD napale Iran. Predsednik SAD Donald Tramp nazvao je sukob u Iranu "kratkoročnim izletom", dok iz Teherana poručuju nakon zakletve novom vođi ajatolahu Sejedu Modžtabu Hamneiju da su spremni za "dugu borbu".
Vršiteljka dužnosti dekana Medicinskog fakulteta u Beogradu Nataša Milić podnela je ostavku na tu funkciju, a kako je izjavila FoNetu, tu odluku je donela iz ličnih i iz profesionalnih razloga, ističući da joj nedostaje nauka i da je vreme da joj se vrati.
Slučaj jedne žene, koja je vraćena sa granice jer je bila na bolovanju, pokrenuo je pitanja o tome ko sve može da ima uvid u zdravstvene podatke građana.
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) je sa partnerima iz više 100 drugih zemalja učestvovalo u organizaciji jubilarnog 60. Međunarodnog zimskog popisa ptica vodenih staništa (International Waterbird Census – IWC).
U prihvatilištu Zooplanet u Kamenici kraj Niša smešteno je oko 200 napuštenih životinja. Ovoj velikoj porodici nedavno se pridružio i jedan kengur. U Zooplanetu nemaju podatke o tome kako je dospeo u našu zemlju, a u prihvatilištu je od pre nekoliko meseci.
Apelacioni sud u Beogradu preinačio je prvostepenu presudu i Zorana Jotića zvanog Jotka oslobodio optužbe za ubistvo Dejana Stankovića Ždrokinca 6. juna 2018. godine, ali ga je za krivično delo pranje novca osudio na kaznu zatvora od godinu i po dana i izrekao mu novčanu kaznu od 100.000 dinara.
U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila u Ulici bratstva i jedinstva u beogradskom naselju Borča, povređen je muškarac, potvrđeno je portalu Newsmax Balkans.
Odeljenje za maloletnike Osnovnog suda u Prištini objavilo je presudu za petoro od šestoro optuženih u slučaju silovanja jedanaestogodišnje devojčice u Prištini, koji su osuđeni na ukupno 52 godine zatvora.
Gradska izborna komisija u Boru proglasila je izbornu listu pod nazivom "Irena Živković - Radnička - Bor Boranima", koju je podnela Grupa građana "Bor Boranima", objavljeno je na internet stranici Republičke izborne komisije.
Komentari (0)