"Rekonstrukcija VMA sledeće godine": Projekat vredan 211 miliona evra u saradnji sa Nemačkom razvojnom bankom
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Ministar odbrane Bratislav Gašić izjavio je da će Srbija u saradnji sa Nemačkom razvojnom bankom realizovati projekat koji se odnosi na Vojnomedicinsku akademiju, a koji podrazumeva smanjenje potrošnje energije i iskorišćavanje obnovljivih izvora energije kroz očuvanje i zaštitu prirodne sredine.
Izvor: Tanjug
18.12.2025. 14:23
On je na konferenciji za medije koju je organizovalo Ministarstvo odbrane pod nazivom "Ozelenjavanje javnog sektora - Rehabilitacija VMA bolnice" istakao da je procena vrednosti projekta planiranog za Vojnomedicinsku akademiju, 211 miliona evra i da će se realizovati u tri faze.
"Planirano je da prva faza otpočne u trećem kvartalu 2026. godine i obuhvata sanaciju, konstrukciju objekta, rekonstrukciju krova na nižem delu objekta, povećanje termičkog otpora, prolaz toplote, rekonstrukciju sistema za pripremu tople sanitarne vode, uz korišćenje svih otpadnih toplota, pomoću toplotnih pumpi i rekonstrukciju vodovodnih priključaka", naveo je Gašić.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova su obavili proveru nakon dojave o postavljenoj bombi u zgradi Vojno-medicinske akademije (VMA) i utvrdili da je dojava bila lažna.
Novi zakon o vojsci omogućiće profesionalnim vojnicima bolji status i izvesniju budućnost, rekao je ministar odbrane Bratislav Gašić. Ministar kaže da pripreme za vraćanje obaveznog vojnog roka idu prema planu, a da je boravak u kasarnama od 75 dana optimalno rešenje u ovom trenutku.
On je podsetio i na ulogu Vojnomedicinske akademije, koja predstavlja jedan od najznačajnijih objekata zdravstvenog sistema Ministarstva odbrane i Srbije, gde se zdravstvene usluge pružaju i građanima regiona.
"O tome svedoči i nedavno angažovanje lekara medicinskog osoblja Vojnomedicinske akademije na zbrinjavanju povređenih u požaru u Severnoj Makedoniji. Zgrada je zvanično useljena 1. januara 1981. godine i u trenutku otvaranja smatrana je jednom od najvećih i najmodernijih bolničkih ustanova u Evropi", istakao je Gašić.
Foto: Tanjug/Vladimir ŠporčićSastanak sa delegacijom ambasade Nemačke
Dodao je i da je Vojnomedicinska akademija jedna je od najvećih vojnih bolnica tercijalnog nivoa zdravstvene zaštite u jugoistočnoj Evropi, u kojoj se pod jednim krovom za 10 minuta može oformiti konzilijum za svaku vrstu intervencije.
"U svom sastavu ima 26 klinika, 25 operacionih sala, 11 instituta, kao i Nacionalni centar za kontrolu trovanja, jedinu specijalizovanu ustanovu u zemlji za lečenje akutnih trovanja", rekao je Gašić.
Ukazao je da iako je VMA prvenstveno namenjena za lečenje vojnih osiguranika, nakon potpisivanja ugovora sa Republičkim fondom za zdravstvo i osiguranje 2008. godine, integrisana je u Republički zdravstveni sistem.
Novi rashladni sistem do 30. juna
Istakao je da država radi na tome da do 30. juna sledeće godine Vojnomedicinska akademija dobije kompletno nove rashladne sisteme za sve četiri kule.
"Takođe očekujemo da u ovoj godini značajno promenimo svih 1.200 kreveta sa najmodernijim krevetima koji postoje u ovom trenutku u svetu i da pacijenti osećaju zadovoljstvo dolaskom u VMA", zaključio je Gašić.
Foto: Tanjug/Vladimir ŠporčićNemačka ambasadorka Anke Konrad
Pomoćnik ministra rudarstva i energetike Maja Vukadinović istakla je, kada je reč o rehabilitaciji Vojnomedicinske akademije, da je to jedan od najznačajnijih projekata u oblasti energetske efikasnosti.
"Vrednost celokupne investicije je veća od 200 miliona evra, a ono što smo mi obezbedili za rehabilitaciju prve faze ove bolnice iznosi 55 miliona evra, od kojih su pet miliona evra bespovratna sredstva koja su obezbeđena iz investicionog okvira za Zapadni Balkan i 50 miliona evra je zajam Nemačke razvojne banke, koji je naš značajan i jedan od najvećih partnera u realizaciji projekata u energijskom sektoru", rekla je Vukadonović.
Istakla je da ono što ovaj projekat izdvaja od drugih projekata, kada se govori o unapređenju energetske efikasnosti u javnim objektima, jeste činjenica da je VMA najveća bolnica u Srbiji i regionu.
"Prema nekim analizama koje su urađene, pokazalo se da ova bolnica troši tri puta više električne energije i gasa u odnosu na prosečnu potrošnju bolnice slične površine u Nemačkoj. Zbog toga će efekti ovog projekta biti, kako smanjenje energije koje će iznositi više od 35 odsto, tako i smanjenje emisije štetnih gasova za oko 37 odsto", navela je ona.
Foto: Tanjug/Vladimir ŠporčićBratislav Gašić
Vukadinović je istakla važnost poboljšanja uslova, za pacijente i zdravstvene radnike koji budu koristili ovu bolnicu.
"Jedan od efekata rekonstrukcije ove bolnice biće i produžetak životnog veka objekta. Ako znamo da se u Srbiji troši dva puta više toplotne energije po metru kvadratnom kao i četiri puta više energije po jedinici proizvedenog bruto društvenog proizvoda, u odnosu na zemlje članice Evropske unije, onda je jasno zbog čega su u svim našim planovima i strategijama, ulaganje u energetsku efikasnost postavljeni kao prioritet", istakla je ona.
Konrad: Zgrada VMA zaštićeno dobro Srbije
Ambasadorka Nemačke Anke Konrad je istakla je važnost dimenzije projekta očuvanje arhitekture zgrade VMA, koja je, kako je rekla, zaštićeno dobro Srbije.
"Ovaj projekat je podržan od strane nemačke banke i ono što je jedan od ciljeva projekta, jeste da se smanji potrošnja gasa, vode i struje za 35 osto, kao i misija ugljen dioksida za 37 odsto, što je važno za one koji žive u okolini VMA", istakla je Konrad.
Ona je rekla da se tender sprovodi pod međunarodnim uslovima i nudi širok spektar ugovornih mogućnosti i dodala da se nabavka sprovodi po standardima nemačke razvojne banke i omogućava transparentnost projekta.
"Tražimo institucije koje mogu da ispoštuju jedinstvenu arhitekturu VMA, one kompanije koje su u mogućnosti da u ovu zgradu ugrade sistem za grejanje koji ce biti energetski efikasan, kao i kompanije koje će moći da nam omuguće održive energetske uslove. Tender je međunarodno otvoren i dizajniran je tako da privuče kompanije iz Srbije, regiona i EU", rekla je Konrad.
Dodala je će ovaj projekat omogućiti bližu saradnju između timova Evrope i Srbije na energetskom planu.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV NEDELJE (R)
Koliki značaj za srpski narod ima dolazak pojasa Presvete Bogorodice posle šest i po vekova? Šta nam poručuju nepregledne kolone vernika koji danonoćno čekaju da se poklone? Da li je upravo ljubav naroda prema Majci Božijoj zadržala ovu svetinju duže u Beogradu? Gost „Stava nedelje“ je episkop lipljanski i vojni Dositej, vikar Patrijarha srpskog.
specijal
02:00
PORTAL (R)
Šta bi sporazum doneo Americi i Iranu? Ko podržava dogovor, a ko je protiv? O iranskom nuklearnom programu i razvoju rata u Ukrajini razgovaramo s Marinom Kostić Šulejić iz Centra za neproliferaciju Strukovnog udruženja sektora bezbednosti.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Koliko dece pobegne od kuće, a koliko njih postanu žrtve ozbiljnijih oblika kriminala? Ko je ugroženiji, dečaci ili devojčice? Koliko često roditelji prijavu nestanka odlažu misleći da će se dete samo vratiti i zašto je to opasno? Da li roditelji danas više kontrolišu decu ili ih zapravo manje poznaju? Za emisiju „Tražim reč“ govore predsednik Strukovnog udruženja sektora bezbednosti Dejan Milutinović, generalni sekretar Biroa za borbu protiv trgovine ljudima Maja Jovanović, bivši inspektor Bratislav Timotijević, psihijatar Snežana Anđelić i osnivačica Romske ženske mreže Srbije Maja Simić.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Ko obezbeđuje, a ko kontroliše najviše državne funkcionere? Da li su tajne službe zakazale u slučaju ubistva u restoranu na Senjaku? Ko procenjuje stepen bezbednosti građana i imovine tokom velikih političkih skupova? Da li su pretnje Srbiji realne i odakle stižu - sa Zapada ili sa Istoka? Odgovore tražimo od prof. dr Miroslava Bjegovića, Fakultet bezbednosti.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-PROCES-DRVENO PRSTENJE, PROIZVODNJA SIRA
U današnjoj epizodi imamo dva zanimljiva, prirodnjačka Procesa. Prvo pratimo kako u Deliblatskoj peščari nastaje unikatno drveno prstenje uz korišćenje tradicionalnih alata, ali čija preciznost iznenađuje kao da je rađena najmodernijim laserima. Dobra ideja i jedne vešte ruke, ulepšavaju prste ne samo u regionu, već i širom sveta. Drugi Proces prati nastanak neobičnih sireva od prirodnih materijala. Saznaćemo kako se majoran, žir, pepeo i drugi materijali mogu naći u ovom omiljenom mlečnom proizvodu i slušamo koliko je strpljenje najvažniji alat da bi sveže mleko postalo jedan ukusan kotur koji nema rok trajanja.
Jedna od najpoštovanijih relikvija pravoslavnog sveta, Pojas Presvete Bogorodice nalazi se u Hramu Svetog Save na Vračaru, gde se svakodnevno okupljaju hiljade vernika iz Srbije i regiona.
Stručni timovi alpinista ukolnili su baner sa Palate Albanija u Beogradu, čime će se osloboditi pristup i omogućiti hranjenje mladunaca ptice bele čiope čija se gnezda nalaze na višim spratovima zgrade.
Direktor policije Dragan Vasiljević potvrdio je da se tokom trenažnog leta srušio helikopter MUP Srbije i naveo da su povređena dva pilota, ali da nemaju teže povrede i nalaze se kod kuće.
Izgrizene cipele, izgrebana vrata, uništen nameštaj i prevrnuti predmeti često su prizori koji dočekuju vlasnike pasa koji pate od separacione anksioznosti.
Sezone alergija su sve duže zbog klimatskih promena i agresivnijeg polena, izjavila je ruski alergolog i imunolog u Tjumenskoj regionalnoj kliničkoj bolnici Marija Grahova.
Patrijarh srpski Porfirije služiće 6. juna svetu liturgiju u Hramu Svetog Save u Beogradu pred Časnim pojasom Presvete Bogorodice, jednom od najvećih hrišćanskih svetinja, saopštila je Srpska pravoslavna crkva.
Tri osobe, među kojima je i devetogodišnji dečak, zadobile su teške telesne povrede u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u beogradskom naselju Jajinci
Danima unazad, ispred Hrama Svetog Save formiraju se nepregledne kolone vernika koji i više od deset sati čekaju da celivaju Pojas Presvete Bogorodice, jednu od najvećih svetinja pravoslavnog sveta.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslovaa u Beogradu, UKP, u saradnji sa drugim jedinicama, po nalogu Višeg javnog tužilaštva, uhapsili su M. B. (27) i A. S. (24) zbog sumnje da su izvršili krivično delo nedozvoljene proizvodnje, držanja, nošenja i prometa oružja i eksplozivnih materija.
Konjanici Policijske brigade i Orkestra policije održali su tradicionalni defile od Knez Mihailove ulice do Kalemegdana, uoči obeležavanja Dana Ministarstva unutrašnjih poslova i Dana policije u nedelju, 31. maja.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Leskovcu uhapsili su M. K. (45) iz okoline Leskovca, zbog postojanja osnova sumnje da je izazvala požar u dvoristu jedne kuće, čime je izvršila krivično delo izazivanje opšte opasnosti.
Komentari (0)