U ponoć se dočekuje Srpska nova godina: Koji su običaji i ko sve slavi
Srpska pravoslavna crkva i druge crkve koje poštuju julijanski kalendar, obeležavaju u ponoć početak nove 2026. godine, a širom Srbije organizuje se doček.
Izvor: Tanjug
13.01.2026. 08:09
Foto: Envato
Pravoslavna nova godina, poznata kao julijanska nova godina, u Beogradu će biti obeležena molebanom u Hramu Svetog Save, koji će biti služen pred ponoć, kao i u Beogradu na vodi vatrometom, igrom dronova i laserskim efektima.
Srpska Nova godina se proslavlja 14. januara po gregorijanskom kalendaru u balkanskim zemljama Srbiji, Crnoj Gori, BiH (Republika Srpska), Severnoj Makedoniji kao i u pravoslavnim delovima Hrvatske, a tog datuma je 1. januar po julijanskom kalendaru.
Julijanska nova godina slavi se i u Rusiji, Belorusiji, Ukrajini, Jermeniji, Moldaviji i Gruziji, a zanimljiva je činjenica da tradicija obeležavanja julijanske nove godine postoji i u nekim nemačkim kantonima u Švajcarskoj, ali i u nekim delovima galske zajednice u Škotskoj.
Srbi su se prema narodnim običajima, tradicionalno za Srpsku novu godinu okupljali i igrali narodne igre, dok je tokom osmanske vladavine bilo zabranjeno proslavljanje i poštovanje srpskih tradicija.
Običaji i verovanja
U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca gregorijanski "novi" kalendar je zvanično prihvaćen Zakonom o izjednačavanju starog i novog kalendara od 10. januara 1919. godine objavljenom u prvom broju Službenih novina Kraljevstva SHS. Tim zakonom predviđeno je da u celoj državi 15. januara prestaje da važi "stari" kalendar i počinje "novi".
Prema običajnom kalendaru, tokom dočeka se ne spava, a običaj je da se u toku noći služi vruća rakija, kuvano vino i krofne.
U gradskoj sredini su se u ponoć služile krofne, a u jednu se stavljao zlatnik i verovalo se da će onaj ko pronađe zlatnik imati uspešnu godinu. Julijanska nova godina u našem narodu se naziva i Srpska nova godina, ali i Mali Božić, jer se na taj dan završavaju božićne svečanosti.
U domovima je u susret prazniku porodica na okupu, trpeza je bogata, uz neizostavnu prazničnu pečenicu.
Foto: Envato
Nakon završetka Drugog svetskog rata, proslava Pravoslavne nove godine dugo godina je označavana kao težak nacionalni ispad, a ponovo je počela javno da se slavi od devedesetih godina prošlog veka.
Srpska nova godina dočekivana je uz vatromet i koncerte, sa sve većim brojem stranih turista, a ove godine pripremljen je bogat muzički program, a ponegde će biti organizovan i vatromet na trgovima.
Javnu proslavu nove pravoslavne godine prva je organizovala beogradska "Kasina", a sledećih godina pridružile su se sve prestoničke kafane, lokali i bioskopi.
Srpska pravoslavna crkva 14. januara (1. januara po julijanskom kalendaru) slavi spomen u čast Isusa Hrista i Svetog Vasilija, odakle i naziv za julijansku novu godinu - Vasilica.
Pravoslavni vernici proslaviće 14. januara tri praznika, slavu Svetog Vasilija Velikog, Obrezanje Gospodnje i narodni praznik Mali Božić. U nekim krajevima se na taj dan spaljuju ostaci badnjaka, kao što se za Božić mesi pogača česnica, za mali Božić se mesi poseban obredni hleb "vasilica".
Takođe, verovanje je da na ovaj dan u kuću treba uneti neku novu stvar, kupljenu tog dana, kako bi kuća, ali i ukućani tokom cele godine imali napretka.
U prestonici neće biti dočeka
Grad Beograd ove godine neće imati organizovan doček Srpske Nove godine, kao što nije bio organizovan ni 31. decembra, najavio je u decembru gradonačelnik Aleksandar Šapić i istakao da je ta odluka doneta jer, kako je rekao, ne želi da nijedno dete bude dovedeno u opasnost, kao što je bilo slučaj prilikom dočeka 2025. godine.
Ipak, u noći između 13. i 14. januara nebo iznad srpske prestonice biće obasjano raskošnim vatrometom, najavljeno iz Beograda na vodi, uz spektakularnu igru dronova i laserske efekte.
Najavljuju i da će projekcija na Kuli Beograd, najvišoj zgradi u Srbiji i regionu, prikazati nacionalne simbole u harmoničnom spoju tradicije i savremenog izraza. Taj program započeće dva i po minuta pre ponoći.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je naredio uvođenje carina od 25 odsto zemljama koje posluju sa Iranom na bilo koji posao koji se obavlja sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Stiže nam Nova godina po julijanskom kalendaru, a u toku je i školski raspust, pa se povremeno očekuje pojačan saobraćaj ka planinama, navodi se u saopštenju AMSS.
Šta su na lokalnim izborima građani poručili političarima? Šta rezultati govore o funkcionisanju vladajuće koalicije a šta o studentsko-opozicionom bloku? Da li će sledeće izbore odlučivati lokalne, republičke ili svetske teme? Odgovore tražimo od advokata i predsednika Narodne partije Vladimira Gajića.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-PROCES-FUZIJA STAKLA, NAIL ART (R)
Staklo inspiriše umetnike već vekovima zbog svojih jedinstvenih fizičkih osobina – prozirnosti, refleksije svetlosti i mogućnosti oblikovanja na visokim temperaturama, što ga čini pogodnim za različite umetničke i zanatske tehnike. Danas pratimo fuziju stakla, tehniku koja podrazumeva spajanje slojeva različitih tekstura i pigmenata, i koju samo do neke mere možete predvideti, dok svako otvaranje peći donosi novo iznenađenje. Drugi prilog je takođe jedna ekstravagantna umetnost. Pratimo proces koji pravi razliku između redovnog manikira i nail arta – posebnog pravca koji estetiku i kvalitet rada noktiju podiže na najviši mogući nivo koji trenutna tehnologija omogućava.
dokumentarni
05:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Sistem elektronskog bolovanja na snazi je od početka godine, a od aprila je počela i njegova puna primena kada je reč o poslodavcima. Cilj platforme koja povezuje lekare, poslodavce i Republički fond za zdravstveno osiguranje jeste smanjenje administracije i brža razmena podataka.
Dolazak proleća u dvorištu Osnovne škole "Kadinjača 2" u Loznici već godinama ima poseban znak - povratak roda na stari dimnjak. Za mnoge, to nije samo znak promene godišnjeg doba, već i simbol trajanja, vernosti i nade.
Film "Žetva" otvorio je pitanje da li umetnost ima snagu da ispravi ono što pravda nije uspela. Koliko je u jednom srcu smeštena sudbina svih nestalih sa Kosova i Metohije i da li je teže živeti sa gubitkom ili neznanjem šta se zaista dogodilo?
Na putevima u Srbiji svake godine pogine oko 500 ljudi, dok više od 3.000 zadobije teške telesne povrede. Direktor Agencije za bezbednost saobraćaja Branko Stamatović upozorava da je posebno zabrinjavajuće što u saobraćaju godišnje izgubimo oko 100 mladih života.
Dosadašnja predsednica Kosova Vjosa Osmani predala je dužnost predsednici parlamenta u Prištini Aljbuljeni Hadžiju, koja će obavljati funkciju vršioca dužnosti do izbora novog predsednika.
Opštinska izborna komisija (OIK) u Bajinoj Bašti saopštila je da će se u toj opštini ponoviti glasanje na biračkom mestu broj 36 u Osnovnoj školi Okletac.
Pošto je Kosovska policija uhapsila nekadašnjeg policajca u penziji A. D. zbog sumnje da je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva, regovala je Kancelarija za Kosovo i Metohiju Vlade Srbije, poručivši da Priština nastavlja sa progonom srpskog naroda.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu je saslušan Strahinja B. (19), a zatim mu je i predložen pritvor, zbog postojanja sumnje da je 23. marta oko 3.30 časova aktivirao i bacio ručnu bombu na jedan fitnes klub na teritoriji gradske opštine Zemun.
Komentari (0)