Kako stati na put bahatim vozačima i zaustaviti crni bilans u Srbiji

Direktor Agencije za bezbednost saobraćaja Branko Stamanović i advokat Milenko Milisavljević ističu da je bezbednost u saobraćaju posebno važna u zonama škola gde je ograničenje od 30 kilometara na čas, ali upozoravaju na problem neodgovornih mladih vozača koji često prekoračuju brzinu.

Autor:

M. Lj.

16.02.2026. 14:26

Kako stati na put bahatim vozačima i zaustaviti crni bilans u Srbiji
Foto: Milena Đorđević

Devojčica (13) teško je povređena kada je u subotu uveče kao pešak oborena kod "TC Galerija". Za volanom skupocenog automobila nalazio se mladić koji ima samo 19 godina, a svedoci tvrde da je vozio velikom brzinom. Mediji su preneli da je devojčica udarena na pešačkom prelazu.

S druge strane, prošle nedelje je u saobraćajnoj nesreći poginula i Tatjana Ječmenica, bivša srpska teniserka i selektorka FED kup reprezentacije.

Kako su iz Saobraćajne policije rekli, za samo tri dana u saobraćaju je poginulo pet osoba, a teško povređeno 20. 

"Svake godine pogine oko 500 osoba" 

Direktor Agencije za bezbednost saobraćaja Branko Stamatović, izjavio je da u Srbiji svake godine oko 500 ljudi strada u saobraćajnim nezgodama.

Iako je to znatno manje nego pre 10-15 godina, u poslednje vreme broj poginulih stagnira i ne beleži se rast žrtava.

Stamatović naglašava da vozači treba da poštuju saobraćajne znakove na početku naselja i da drže brzinu do 50 kilometara na čas. Takođe, kako je rekao, razmatra se smanjenje ograničenja na 40 kilometara na čas kako bi bezbednost bila još veća.

Printscreen: Branko Stamatović Branko Stamatović

"Naravno, želim da podsetim i da je ograničenje brzine u zoni škole, gde se kreću deca i povećano je prisustvo pešaka, 30 kilometara na sat i to je ono čega se moraju pridržavati svi vozači", rekao je Stamatović u Jutarnjem programu "Otvori oči".

Advokat: Pravila ako se ne poštuju, nemaju svrhu

Advokat Milenko Milisavljević ističe da je problem u saobraćaju mnogo kompleksniji i da se ne može rešiti samo zakonskim merama. Kako je naglasio, postavljanje ograničenja brzine, poput 10, 30 ili 50 kilometara na čas, ima smisla samo ako se poštuju.

"Ako učesnici u saobraćaju ignorišu ta pravila, sama ograničenja gube svrhu", istakao je advokat.

Objasnio je da je važno razlikovati dva tipa saobraćajnih prekršaja: prvi je prekršaj bez katastrofalnih posledica, koji ozbiljno ugrožava bezbednost, i drugi gde dolazi do katastrofalnih posledica, poput teških povreda ili smrti.

Obrazložio je da je Krivični zakon u decembru 2024. pooštrio sankcije, ali na osnovu svog dugogodišnjeg iskustva u odbrani vozača, još nije video značajan efekat pooštrenja kazni u praksi.

Printscreen: Branko StamatovićMilenko Milisavljević

Milisavljević je naveo da je kazna za izazivanje teške telesne povrede na pešačkom prelazu, uključujući eventualni umišljaj, predviđena u rasponu od dve do deset godina. Ocenio je da je ova kazna u potpunosti usklađena sa kaznama u Evropi, te da je u okviru kaznene politike Srbije zaprećena kazna jednaka evropskim standardima.

"Pitanje je, dakle, vrlo jednostavno da li ta kazna odražava mislim da deluje ali ne verujem da je samo povećanje dovelo do toga da se smanjuje broj krivičnih dela iz ugrožavanja bezbednosti hvala vam mnogo na izvršenom vremenu", rekao je Milisavljević.

Edukacija dece 

Direktor Agencije za bezbednost saobraćaja Branko Stamatović naglasio je značaj sistemske edukacije dece i mladih kroz škole i različite programe koji promovišu bezbednost u saobraćaju, kao što su bojanke, crtani filmovi i predstave namenjene najmlađima. 

"To je nešto što se radi sistemski i na taj način pokušavamo da stvorimo bezbedne generacije. Generacije koje će prihvatiti da je vezivanje sigurnosnog pojasa jedna od osnovnih stvari, koje je potrebno da uradiš kada sedneš u automobil, a ne kao što je sada, pa mladi vozači kada dođu u autoškolu pitaju da li je obavezno ili nije obavezno vezivanje sigurnosnog pojasa", objasnio je Stamatović.

Posebno se ističe potreba za unapređenjem obuke mladih vozača, jer su oni najrizičnija grupa u saobraćaju, često sklona dokazivanju i nepromišljenim postupcima. 

"Postoje različite vrste predloga u novom zakonu šta treba unaprediti. Treba prvenstveno napraviti malo bolji sistem obuke tih mladih vozača. Naravno, postoje predlozi za različite vrste treninga kroz koje oni treba da prođu kako bi stekli samu veštinu", dodao je Stamatović za Newsmax Balkans.

Probna vozačka dozvola

Branko Stamatović je objasnio da probne vozačke dozvole imaju ograničenja, uključujući i snagu vozila, ali da je važno uključiti i roditelje.

Prema njegovim rečima, društvo mora biti svesno da roditelj dopuštanjem detetu da upravlja vozilom snage koju možda ne kontroliše, preuzima odgovornost za moguće posledice.

"To je jedan širi problem koji pokušavamo da rešavamo na različite načine, prvenstveno preventivno, u školama, kroz edukacije. Sa druge strane, kazna je nešto što sprečava da se napravi prekršaj, ali veoma je bitno da ta kazna bude izvesna", rekao je Stamatović u Jutarnjem programu.

Kazna za bahatu vožnju

Direktor Agencije za bezbednost saobraćaja objasnio je da Ministarstvo unutrašnjih poslova kroz nove sisteme za automatsku detekciju saobraćajnih prekršaja omogućava da svaki prekršaj bude sankcionisan.

Dodao je da je kazna prihvatljivo sredstvo za sankcionisanje prekršaja i naveo primer saobraćajne nesreće u oktobru na Novom Beogradu, u kojoj su tri osobe poginule.

Nakon nesreće, građani su masovno tražili da se kazne za ovakve prekršaje povećaju. On je obrazložio da je kombinacija veće i izvesne kazne ključni naredni korak u unapređenju bezbednosti u saobraćaju.

"Upravo ta reakcija da kazna bude veća, svakako u kombinaciji sa tim da bude i izvesna, je nešto što je naredni korak", zaključio je Stamatović.

Celo gostovanje Branka Stamanovića i advokata Milenka Milisavljevića pogledajte u videu:

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)