Dok su padale bombe, Dragana je bila u inkubatoru sa 800 grama: Sada pomaže prevremeno rođenoj deci
Dok su bombe padale na Novi Sad, te 1999. godine i odnosile živote u Srbiji, jedna devojčica borila se za svoj prvi samostalni dah u inkubatoru. Rođena je mesec dana pre no što je NATO bombardovanje počelo, sa svega 800 grama. Pre vremena. U 26. nedelji trudnoće.
Dragana Komnenić (25) danas je student defektologije na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu i član Optimistika, udruženja prevremeno rođene dece. Danas pomaže njihovim roditeljima na putu borbe za prve korake, prve reči i prve uspehe njihove dece. Koliko je to težak put, Dragana i te kako dobro zna, jer je i sama bila prevremeno rođena.
Mama joj je o njenoj borbi, koja je počela po dolasku na svet, prvi put pričala kada je imala pet godina.
U Srbiji se svake godine prevremeno rodi oko 4.500 beba, dok je u svetu oko 15 miliona na godišnjem nivou rođeno pre predviđenog termina. Neke od njih će biti zdrave i živeti kao i sva druga deca, dok će druge imati posledice sa kojima će se nositi celog života.
"Rođena sam iz blizanačke trudnoće. Brat i ja smo rođeni u 26. nedelji sa po 800 grama. Na Institutu za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodine smo proveli četiri meseca, i to na odeljenjima intenzivne nege i neonatologije. Naš boravak tamo bio je za vreme bombardovanja, koje je trajalo od 24. marta do 10. juna", priča Dragana za Newsmax Balkans.
Iz bolnice su otpušteni baš po završetku bombardovanja, posle četiri puna meseca borbe.
"Nažalost, moj mlađi brat blizanac je preminuo ubrzo nakon otpusta usled komplikacija sa plućima. To je bila dosta teška godina za moju porodicu", priča mlada Novosađanka.
Prva izvojevana pobeda
Lekari nisu bili optimistični, ali je Dragana pobila sve njihove prognoze. Kada je ručicama, dok je bila u inkubatoru, počupala flastere koji fiksiraju tubus i sama prvi put prodisala, doktori su znali - Dragana je pravi borac i preživeće.
Foto: Privatna arhiva
Kao prevremeno rođeno dete, po izlasku iz bolnice suočila se sa zdravstvenim poteškoćama - čestim bronhitisom i retinopatijom, oštećenjem vida karakterističnim za bebe rođene pre vremena.
Posledice prematuriteta
Kako objašnjava za naš portal, prematuritet, odnosno prevremeno rođenje, ima svoje faze. Ona je pripadala grupi ekstremno prevremeno rođenih, koja se odnosi na bebe rođene pre 28. nedelje.
"Posledice mogu da budu kratkoročne i dugoročne (izazvane većim komplikacijama ). Neke od tih kratkoročnih koje su, može se reći, svima prisutne u najčešćem slučaju, a mogu da ostave posledice su prematurna retinopatija, problemi sa disanjem gde je potrebna potpora kiseonikom, različiti stepeni krvarenja u mozgu, otvoren duktus, povišen/ snižen mišićni tonus, razne infekcije koje se mogu sprečiti antibioticima, do većih komplikacija koje iziskuju ozbiljne intervencije, čak i hirurške", objašnjava Dragana.
Foto: Privatna arhiva
Ipak, retinopatija i problemi sa disajnim organima nisu ostavile veće posledice, niti je bilo većih komplikacija.
"Najduže sam išla od kontrola kod fizijatra, 10 meseci vežbanja, dok nisam prohodala, posle je bilo sve u redu i kod oftalmologa zbog operisane retinopatije trećeg stepena, sve dok lekari nisu rekli da mi ne trebaju ni naočare. To je bilo do početka osnovne škole, prvi/drugi razred. Sad nemam zdravstvenih problema kao posledicu prematuriteta", priča nam Dragana.
Susret sa doktorom koji ju je lečio kao bebu
A život ju je naveo na put koji će je voditi "s one strane problema".
Upisala je defektologiju i sada uči upravo o tome kroz šta je od rođenja prolazila. Kako ističe, i samo učenje o svim problemima sa kojima se "mali divovi" suočavaju, ume da bude emotivno.
Pravi rolerkoster emocija doživi i kada razgovara sa roditeljima prevremeno rođene dece.
"Imala sam priliku da na Dan prevremeno rođene dece obiđem i odeljenja intezivne nege i neonatologije. Stvarno je neverovatan osećaj šetati hodnicima odeljenja na kojima sam i sama bila nedonošče, a posebno sam ponosna što mi je tu priliku omogućio baš doktor koji me je '99. godine u tu bolnicu i primio na odeljenje intezivne nege, pa kasnije sam bila i na neonatologiji", priča Dragana.
Potrebna podrška sistema
Posebno je pogađa to što, kako kaže, adekvatne podrške za njih - nema.
"Tim majkama je potrebna podrška, topla reč, nečije iskustvo, razumevanje pre svega. Bila sam oduševljena kada sam videla koliko su bile zainteresovane da pitaju sve što ih zanima, a sa druge strane, nisam videla nijednog psihologa da je došao da ih obiđe. To je u meni probudilo osećaj razočaranosti", navodi Dragana.
Podrška sistema nije velika, dodaje.
Foto: Privatna arhiva
"Ipak, udruženje Optimistik ima lepu saradnju sa odeljenjima dečije bolnice, koji nas podrže u svemu i što se tiče obilazaka i što se tiče bilo koje naše ideje i organizacije povodom praznika. Ne mogu samo da pomenem dečiju, podržali su nas na predavanju i iz porodilišta i drugih institucija, nadamo se da će ovo biti iskorak da se ta sistemska podrška i saradnja poboljša", poručuje naša sagovornica.
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-PROCES
Naš dokumentarni program otvara vrata u svet prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Srbije i Balkana
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Stradalo lice izvučeno je na bezbedan način iz kamenoloma kod Kraljeva od strane spasilačkog Tima za spasavanje iz ruševina iz Kragujevca, uz ispomoć vatrogasaca-spasilaca iz VSJ Kraljevo.
Grupa studenata koji blokiraju Pravni fakultet u Novom Sadu i građana koji ih podržavaju, okupili su se oko sedam časova ispred oba ulaza u Novosadski sajam, navodeći da im je cilj da spreče održavanje ispitnog roka za Pravni fakultet koji je predviđen u prostorijama Sajma.
Novi Zakon o bezbednosti saobraćaja, koji je u Grčkoj stupio na snagu sredinom juna, donosi niz izmena i pooštravanje kaznene politike na putevima u zemlji u kojoj letuje najveći broj građana Srbije.
Advokati Nebojša Perović i Vladimir Terzić smatraju da je nepotrebno cepanje Advokatske komore Srbije osnivanjem manjih komora, kako je nedavno najavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Oni su ukazali da advokatura kod nas ima ozbiljnije probleme od ovog.
Na glavnom tgu u Uživu održana je 16-minutna tišina za poginule u padu nadstrešnice u Novom Sadu 1. novembra prošle godine i ponovljen je zahtev za oslobađanje aktivistia uhapšenih na prethodnim protestima u tom gradu, a nakon toga i održanih govora okupljeni su blokirali magistalu.
Zaječar je grad u kom živi pretežno sredovečno i starije stanovništvo, a prosek godina je oko 50. Ima 16.500 penzionera, koji preko Centra za socijalni rad mogu da dobiju usluge gerontodomaćice dva puta nedeljno. Oni kojima treba svakodnevna nega angažuju medicinske sestre jer doma za stare nema.
Policija u Nišu je, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u tom gradu, uhapsila sedamnaestogodišnjeg mladića iz Niša, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo silovanje.
Na teritoriji Topličkog upravnog okruga, prema primljenim dojavama, trenutno su aktivna tri požara na otvorenom prostoru - u selima Kožince, Rastelica i Pestiš, saopštio je MUP.
Bivši šef Službe državne bezbednosti Srbije Jovica Stanišić, koji je u Hagu osuđen na 15 godina zatvora zbog ratnih zločina u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, služiće ostatak kazne u Nemačkoj, saopšteno je danas iz Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu.
Policija u Beogradu je, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila S. M. (19) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivično delo teško ubistvo u pokušaju.
Na 57. Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi, održanoj u Dubaiju, među 354 takmičara iz 90 zemalja, svi predstavnici Srbije osvojili su medalje - jednu srebrnu i tri bronzane.
Policija je uhapsila četiri osobe zbog sumnje da su oštetile privredno društvo iz Čačka za više od 134 miliona dinara kroz zloupotrebe, pranje novca i poreske utaje. Među uhapšenima su vlasnik firme, knjigovođa i odgovorna lica iz dve firme.
Ulazak na Visoku školu elektrotehnike i računarstva (VIŠER) zabranjen je osim za administrativne radnike i radnike iz tehničke službe Akademije tehničko-umetničkih strukovnih studija, navedeno je u odluci predsednice Akademije, istaknutoj na vratima te visokoškolske ustanove.
Iz Srpske liste su poručili da su prethodnih dana predali peticiju građana protiv izgradnje mostova na reci Ibar predstavnicima međunarodne zajednice, Sjedinjenih Američkih Država, Evropske unije, Nemačke, Francuske i Italije.
Komentari (0)