Dok su padale bombe, Dragana je bila u inkubatoru sa 800 grama: Sada pomaže prevremeno rođenoj deci
Dok su bombe padale na Novi Sad, te 1999. godine i odnosile živote u Srbiji, jedna devojčica borila se za svoj prvi samostalni dah u inkubatoru. Rođena je mesec dana pre no što je NATO bombardovanje počelo, sa svega 800 grama. Pre vremena. U 26. nedelji trudnoće.
Dragana Komnenić (25) danas je student defektologije na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu i član Optimistika, udruženja prevremeno rođene dece. Danas pomaže njihovim roditeljima na putu borbe za prve korake, prve reči i prve uspehe njihove dece. Koliko je to težak put, Dragana i te kako dobro zna, jer je i sama bila prevremeno rođena.
Mama joj je o njenoj borbi, koja je počela po dolasku na svet, prvi put pričala kada je imala pet godina.
U Srbiji se svake godine prevremeno rodi oko 4.500 beba, dok je u svetu oko 15 miliona na godišnjem nivou rođeno pre predviđenog termina. Neke od njih će biti zdrave i živeti kao i sva druga deca, dok će druge imati posledice sa kojima će se nositi celog života.
"Rođena sam iz blizanačke trudnoće. Brat i ja smo rođeni u 26. nedelji sa po 800 grama. Na Institutu za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodine smo proveli četiri meseca, i to na odeljenjima intenzivne nege i neonatologije. Naš boravak tamo bio je za vreme bombardovanja, koje je trajalo od 24. marta do 10. juna", priča Dragana za Newsmax Balkans.
Iz bolnice su otpušteni baš po završetku bombardovanja, posle četiri puna meseca borbe.
"Nažalost, moj mlađi brat blizanac je preminuo ubrzo nakon otpusta usled komplikacija sa plućima. To je bila dosta teška godina za moju porodicu", priča mlada Novosađanka.
Prva izvojevana pobeda
Lekari nisu bili optimistični, ali je Dragana pobila sve njihove prognoze. Kada je ručicama, dok je bila u inkubatoru, počupala flastere koji fiksiraju tubus i sama prvi put prodisala, doktori su znali - Dragana je pravi borac i preživeće.
Foto: Privatna arhiva
Kao prevremeno rođeno dete, po izlasku iz bolnice suočila se sa zdravstvenim poteškoćama - čestim bronhitisom i retinopatijom, oštećenjem vida karakterističnim za bebe rođene pre vremena.
Posledice prematuriteta
Kako objašnjava za naš portal, prematuritet, odnosno prevremeno rođenje, ima svoje faze. Ona je pripadala grupi ekstremno prevremeno rođenih, koja se odnosi na bebe rođene pre 28. nedelje.
"Posledice mogu da budu kratkoročne i dugoročne (izazvane većim komplikacijama ). Neke od tih kratkoročnih koje su, može se reći, svima prisutne u najčešćem slučaju, a mogu da ostave posledice su prematurna retinopatija, problemi sa disanjem gde je potrebna potpora kiseonikom, različiti stepeni krvarenja u mozgu, otvoren duktus, povišen/ snižen mišićni tonus, razne infekcije koje se mogu sprečiti antibioticima, do većih komplikacija koje iziskuju ozbiljne intervencije, čak i hirurške", objašnjava Dragana.
Foto: Privatna arhiva
Ipak, retinopatija i problemi sa disajnim organima nisu ostavile veće posledice, niti je bilo većih komplikacija.
"Najduže sam išla od kontrola kod fizijatra, 10 meseci vežbanja, dok nisam prohodala, posle je bilo sve u redu i kod oftalmologa zbog operisane retinopatije trećeg stepena, sve dok lekari nisu rekli da mi ne trebaju ni naočare. To je bilo do početka osnovne škole, prvi/drugi razred. Sad nemam zdravstvenih problema kao posledicu prematuriteta", priča nam Dragana.
Susret sa doktorom koji ju je lečio kao bebu
A život ju je naveo na put koji će je voditi "s one strane problema".
Upisala je defektologiju i sada uči upravo o tome kroz šta je od rođenja prolazila. Kako ističe, i samo učenje o svim problemima sa kojima se "mali divovi" suočavaju, ume da bude emotivno.
Pravi rolerkoster emocija doživi i kada razgovara sa roditeljima prevremeno rođene dece.
"Imala sam priliku da na Dan prevremeno rođene dece obiđem i odeljenja intezivne nege i neonatologije. Stvarno je neverovatan osećaj šetati hodnicima odeljenja na kojima sam i sama bila nedonošče, a posebno sam ponosna što mi je tu priliku omogućio baš doktor koji me je '99. godine u tu bolnicu i primio na odeljenje intezivne nege, pa kasnije sam bila i na neonatologiji", priča Dragana.
Potrebna podrška sistema
Posebno je pogađa to što, kako kaže, adekvatne podrške za njih - nema.
"Tim majkama je potrebna podrška, topla reč, nečije iskustvo, razumevanje pre svega. Bila sam oduševljena kada sam videla koliko su bile zainteresovane da pitaju sve što ih zanima, a sa druge strane, nisam videla nijednog psihologa da je došao da ih obiđe. To je u meni probudilo osećaj razočaranosti", navodi Dragana.
Podrška sistema nije velika, dodaje.
Foto: Privatna arhiva
"Ipak, udruženje Optimistik ima lepu saradnju sa odeljenjima dečije bolnice, koji nas podrže u svemu i što se tiče obilazaka i što se tiče bilo koje naše ideje i organizacije povodom praznika. Ne mogu samo da pomenem dečiju, podržali su nas na predavanju i iz porodilišta i drugih institucija, nadamo se da će ovo biti iskorak da se ta sistemska podrška i saradnja poboljša", poručuje naša sagovornica.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-DOĐI DA SLUŠAMO PLOČE
Gramofonske ploče se vraćaju u muzičku industriju. Nosač zvuka na vinilu koji je najduže trajao, a zatim ga je devedesetih zamenilo digitalno vreme, poslednjih deset godina postaje sve popularniji. Dokumentarni serijal « Dekade » istražuje šta se promenilo i ko su novi kolekcionari ploča. Rok novinara i oni koji još uvek čuvaju ploče koje su kupili kao deca vode nas kroz istoriju, u vremena kada su se ploče teškom mukom nabavljale u Jugoslaviji. Kako su gramofonske ploče diktirale socijalni status mladih, ko ih je puštao na kućnim žurkama i da li ste ih samo kupovali kako bi privukli devojke i uputili im onaj čuveni pozov « Dođi da slušamo ploče » ?
dokumentarni
11:00
PULS PLANETE (R)
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U prvoj epizodi serijala upoznajemo mlade istraživače sa Katedre za neorgansku hemijsku tehnologiju Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu – dr Tamaru Matić, Teodoru Jakovljević, Mariju Milivojević i dr Vukašina Ugrinovića, uz mentorstvo prof. dr Đorđa Veljovića. Njihova istraživanja, od dentalnih inserata i nanočestica bioaktivnog stakla do 3D štampanih nosača i hidrogelova, otvaraju nove mogućnosti za regenerativnu medicinu i personalizovanu terapiju.
dokumentarni
12:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U drugoj epizodi serijala Put znanja vraćamo se na sam početak domaće inovatorske priče. U Muzeju nauke i tehnike obeleženo je 100 godina od prvog srpskog patenta – simbola vremena kada su ideje počele da dobijaju pravnu i društvenu vrednost. Autori izložbe, Dušan Petrović i Saša Šepec, predstavili su značaj ovog jubileja kroz priču o tome kako je sve počelo. Nakon toga odlazimo u Savez pronalazača Srbije, gde nam je predsednik Saveza, Željko Zdravković, predstavio ulogu Saveza, značaj pronalazaštva danas i načine na koje se neguje tradicija srpskih pronalazača. Na ovaj način povezujemo prošlost i sadašnjost, pokazujući da je pronalazaštvo i dalje deo našeg kulturnog i naučnog identiteta.
Nove cene putarina u Srbiji na snazi su od 1. januara, a visina putarine za jedan kilometar javnog puta uvećava se na osnovu dužine putnog objekta koji vozilo prelazi na javnom putu, saopštilo je danas Javno preduzeće "Putevi Srbije".
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da su SAD uspešno izvele napad velikih razmera na Venecuelu i njenog lidera, predsednika Nikolasa Madura. Tramp je potom na društvenoj mreži Truth social objavio fotografiju uhapšenog Madura sa povezom na očima.
Elitna specijalna jedinica američke vojske, poznata kao Delta Force, sprovela je napad u subotu kako bi uhvatila predsednika Venecuele Nikolasa Madura i njegovu ženu, rekli su izvori za CNN.
Zbog snežnih padavina u delovima Beograda koji su na uzvišenju dolazi do privremenih zastoja u saobraćaju, rečeno je u Gradskom saobraćajnom preduzeću (GSP) za Tanjug.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da su na sednici Saveta za nacionalnu bezbednost razmatrane tri teme na koje su doneti određeni zaključci, kao i da je situacija u svetu složena, da poredak Ujedinjenih nacija važi samo na papiru i da dominira pravo sile i pravo jačeg.
Sve gradske službe u punom kapacitetu angažovane su na otklanjanju posledica velikih snežnih padavina na ulicama Beograda, kako bi saobraćaj, a prioritetno javni prevoz, normalno funkcionisao u otežanim uslovima, saopštila je Gradska uprava grada Beograda.
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) saopštio je da je zbog snega i ledene kiše na snazi crveni meteo alarm na području Beograda, u zapadnoj Srbiji, Šumadiji, Pomoravlju i istočnoj Srbiji.
Očekuje se oblačno i u većem delu zemlje hladno vreme. Na severu i zapadu, očekuje se ledeni dan sa najvišom dnevnom temperaturom ispod nule, i uglavnom snežne padavine uz dalje manje povećanje visine snežnog pokrivača, najavio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Viši sud u Pančevu je odredio pritvor do 30 dana M.B. (22), protiv koga je podignuta optužnica za izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti zbog ispisivanja grafita sa porukama "Oj Pazaru novi Vukovaru" i "Oj Sjenice druga Srebrnice".
Profesor Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja u Novom Sadu Nebojša Čokorilo spasio je iz Dunava turistkinju iz Kine početkom januara, što ga je učinilo herojem u njegovom gradu, a on je za Tanjug rekao da uvek treba obratiti pažnju da li je nekome pomoć potrebna i biti nesebičan.
Kvarovi na distributivnoj mreži električne energije potvrđeni su na teritoriji Mačvanskog, Rasinskog, Kolubarskog i Borskog okruga, a razlog je težak sneg koji je obarao stabla drveća na provodnike i stubove distributivne mreže, potvrđeno je Tanjugu iz Elektrodistribucije Srbije (EDS).
Komentari (0)