Godišnjica pogibije 16 radnika RTS u NATO bombardovanju: Održan pomen i položeni venci kod spomenika "Zašto"
Foto: Tanjug/Jadranka Ilić
Pre 27 godina, u noći između 22. i 23. aprila, NATO je bombardovao zgradu Radio-televizije Srbije, kada je stradalo šesnaestoro zaposlenih u Javnom servisu. Na godišnjicu u 2.06 časova, kod spomenika "Zašto" u Tašmajdanskom parku održan je pomen stradalim radnicima RTS u NATO bombardovanju.
Izvor: RTS
23.04.2026. 08:04
Na pomenu "Sećanje na nedužne" minutom ćutanja odata je pošta ubijenima i položeni su venci na spomenik "Zašto". Poštu su im odali članovi porodica, rukovodstvo i kolege iz RTS, kao i predstavnici novinarskih udruženja i Vlade Srbije.
Te noći između 22. i 23. aprila 1999. godine, prvi put je bombardovana jedna medijska kuća, prethodno proglašena za legitimni vojni cilj.
Živote su izgubili zaposleni u RTS koji su tada bili na svom radnom mestu: Jelica Munitlak - šminker, Ksenija Banković - video-mikser, Darko Stoimenovski - tehničar u razmeni, Nebojša Stojanović - tehničar u masteru, Dragorad Dragojević - radnik obezbeđenja, Dragan Tasić - električar, Aleksandar Deletić -kamerman, Slaviša Stevanović - realizator, Siniša Medić - dizajner programa, Ivan Stukalo - realizator, Dejan Marković - radnik obezbeđenja, Milan Joksimović - radnik obezbeđenja, Branislav Jovanović - tehničar u masteru, Slobodan Jontić - monter, Milovan Janković - precizni mehaničar i Tomislav Mitrović - režiser programa.
Glavni i odgovorni urednik Kulturno-umetničkog programa Radio-televizije Srbije (RTS) Vladimir Kecmanović podneo je ostavku i potpisao sporazumni raskid radnog odnosa, saznaje Udruženje novinara Srbije (UNS).
U ime porodica stradalih obratio se Miroslav Medić, brat ubijenog Siniše Medića, i poručio da je smrt 16 ljudi na njihovom radnom mestu strašan zločin NATO pakta, prenosi portal RTS.
"I to odlučivši da prvi put u istoriji ratovanja bombarduje jednu medijsku kuću. Bez ikakvog javnog upozorenja, raketirali su zgradu RTS-a smeštenu u gusto naseljenom delu grada, ne vodeći ni u jednom trenutku računa o mogućem broju civilnih žrtava. Dobro su znali da je u ovoj zgradi tih noći uvek bilo između 150 i 160 ljudi koji su samo radili svoj svakodnevni posao. To su bili obični ljudi, koji su imali porodice i planove u životu", rekao je Medić.
Naveo je da zaposleni nikoga nisu ugrožavali, nikome pretili, niti su nosili oružje.
"Samo su obavljali svoje poslove marljivo, odgovorno i profesionalno, nervozno iščekujući jutro da se vrate svojim majkama, očevima, suprugama, braći i sestrama - svojoj deci. Od njih 16, desetoro nije bilo udato i oženjeno. Nisu imali priliku da osnuju svoje porodice, da dobiju potomstvo i da žive normalan život. Neko je odlučio da im sve to oduzme", izjavio je Medić.
"Preživeli imaju velike zdravstvene probleme"
Podsetio je i da kolege koje su preživele bombardovanje imaju velike zdravstvene probleme, kao posledicu svega što ih je zadesilo u zgradi tog jutra.
"Nažalost, više njih je i preminulo ubrzo posle bombardovanja, a uzrok smrti je bio posledica ovog zločina. NATO moćnici su tada želeli da pokažu svu svoju bahatost - hladnokrvno ubijajući civile, našu decu, i uništavajući privredne i civilne objekte širom zemlje u tih 78 dana rata koji su vodili na bez odobrenja Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija", naglasio je Medić.
Foto: Envato
Istakao je da su isto tako odlučili da bombarduju i zgradu RTS.
"I to pravdajući time što su govorili da RTS emituje lažne vesti i širi propagandu Miloševićevog režima i ima komandnu ulogu u operacijama vojske Jugoslavije. To, naravno, nije bilo tačno. U zgradi RTS-a u to vreme nije bilo nijedno vojno lice, niti vojna oprema koja bi se koristila za slanje komandi. U zgradi RTS su bili samo civili, tehničko osoblje i novinari, što mogu da potvrde i strani dopisnici koji su slali svakoga dana svoje izveštaje iz ove zgrade", rekao je Medić.
Istakao je da je RTS tada "samo emitovao izveštaje o zločinima koje su činili albanski teroristi na Kosovu i Metohiji i NATO zločinci širom naše zemlje".
"Ta istina je ono što ih je bolelo i zbog čega su dobijali kritike i u svojim zemljama. Zato su želeli da ućutkaju RTS, da se u svetu čuje samo njihova verzija događaja na terenu. Bombardovanjem zgrade RTS prekinuli su naš program samo na nekoliko sati. Zbog toga, razaranje ove medijske kuće i ubistvo nedužnih civila nije imalo nikakvog smisla, efekta, a ni opravdanja", ukazao je Medić.
"Memorijalni centar umesto urušene zgrade"
U ime porodica Miroslav Medić, brat ubijenog Siniše Medića, zamolio je nadležne da se urušena zgrada zaštiti od propadanja i pretvori u memorijalni centar.
"Hajde da uradimo nešto za stradale u RTS i za sve žrtve rata 1999. godine. Ovde bi trebalo da bude jedinstveni memorijalni centar za sve žrtve bombardovanja. To je želja svih nas", zaključio je Medić.
Zaključio je da nanesena ogromna tuga i bol za šesnaest porodica koje su tom prilikom izgubile najmilije.
"Pitamo se i danas - zašto", napomenuo je Medić.
Objasnio je da se Sud za ljudska prava u Strazburu oglasio nenadležnim u ovom slučaju i ponovio da je i dalje u pitanju zločin bez kazne.
"Mi, porodice poginulih naše najmilije ne možemo da vratimo, ali u njihovo ime moramo da pitamo zašto ovaj zločin niko nije priznao? Zašto za njega niko nije odgovarao? Mi ne tražimo osvetu, već - zarad mira duša naših ubijenih - tražimo istinu", rekao je Medić.
Ko je odgovarao za pogibiju radnika RTS
Na pomenu "Sećanje na nedužne" minutom ćutanja odata je pošta ubijenima i položeni su venci na spomenik "Zašto".
Za taj zločin niko iz međunarodne zajednice nije odgovarao niti je zločin procesuiran pred međunarodnim sudovima.
Za ovaj zločin odgovarao je samo tadašnji direktor RTS Dragoljub Milanović, jer nije poštovao naređenja Savezne vlade i izmestio radnike i tehniku na bezbednu lokaciju. Za NATO - RTS je bio legitiman cilj.
Slučaj je ispitivala specijalna komisija Haškog suda, ali Tužilaštvu nije predložila pokretanje krivičnog postupka.
Kako navodi RTS, u znak sećanja na stradale radnike ove medijske kuće, kao i svake godine, organizuje se sportski turnir "Igrajmo za 16" u više sportova.
DOKUMENTARNI PROGRAM-IZA BIOGRAFIJE-MILOŠ OBRENOVIĆ II DEO
IZA BIOGRAFIJE je serijal koji istražuje skrivena lica i priče iza poznatih ličnosti i istorijskih figura. Umesto standardnog prikaza postignuća i titula, ovaj serijal pruža dubinski uvid u njihove životne puteve, izazove, unutrašnje borbe i trenutke koji su oblikovali njihov karakter. Kroz autentične razgovore, ekskluzivne intervjue i bogatu arhivu, otkrivamo kako su ovi pojedinci postali ono što danas znamo i kako njihove priče odjekuju kroz vreme.
dokumentarni
17:30
STAV REGIONA PODGORICA
„Stav regiona – Podgorica“ o ključnim političkim, društvenim i ekonomskim pitanjima. Aktuelne teme, kompleksne analize i stručni komentari. Odgovore koji zanimaju Crnu Goru i region tražimo od relevantnih gostiju.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV NEDELJE
O porastu obolelih od uroloških karcinoma? Kada će robotska hirurgija postati realnost u Srbiji? Da li je Orden Karađorđeve zvezde promenio njegov život? Gde je granica između medicine i duhovnosti? Gost „Stava nedelje“ je profesor doktor Zoran Džamić, hirurg urolog i subspecijalista onkologije, direktor Klinike za urologiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije.
specijal
19:30
STAV DANA (R)
Kina i Srbija su strateškog i čeličnog prijateljstva prešle na viši nivo – na zajednicu sa zajedničkom budućnošću. Šta to znači? Zašto je Kina važna Srbiji, a u čemu smo mi značajni Pekingu i njihovim investitorima? Šta je Beogradu donela inicijativa Pojas i put? Gosti: Dimitrije Milić iz Novog trećeg puta i Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
Načelnik Policijske uprave za grad Beograd Veselin Milić priveden je zbog sumnje da je izvršio krivična dela "neprijavljivanje krivičnog dela i učinioca" i "pomoć učiniocu posle izvršenog krivičnog dela" u vezi sa nestankom Beograđanina Aleksandra Nešovića zvanog Baja.
Tri policajca, vlasnik i konobar lokala na Senjaku uhapšeni su u istrazi nestanka A. N, koji je poslednji put viđen 12. maja. Ranije su uhapšena dvojica osumnjičenih za ubistvo, kao i supruga jednog od njih zbog sumnje da je donela pištolj.
U toku noći između četvrtka i petka dva osuđena lica su pobegla iz svoje sobe u Okružnom zatvoru u Prokuplju, rečeno je za Tanjug u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija.
Policija u Subotici uhapsila je D. N. (41) osumnjičenog da je izvršio sedam krađa u periodu od avgusta prošle godine do početka maja ove godine, saopštila je Policijska uprava iz tog grada.
Ako planirate putovanje, produženi vikend ili posjetu rodbini, jedno od najčešćih pitanja jeste šta uraditi sa mačkom i koliko dugo je bezbedno ostaviti je samu.
Godišnji samit Inicijative mladih lidera za transatlantske inovacije "Sloboda 250: Jačanje transatlantskog poslovnog rasta", u organizaciji Ambasade SAD u Beogradu i Američkog saveta za međunarodno obrazovanje, počeo je u Ložionici u Beogradu.
Policija je u Prijepolju, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Užicu, uhapsila E. K. (21) iz Priboja zbog sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, nakon čega je istakao važnost njene podrške Srbiji u procesu evropskih integracija.
Član predsedništva Srpske liste Igor Simić saopštio je da je ta stranka podnela žalbu Izbornom panelu za žalbe i predstavke zbog odluke Centralne izborne komisije o sastavu biračkih odbora za vanredne parlamentarne izbore na Kosovu i Metohiji, zakazane za 7. jun.
Centralna izborna komisija (CIK) utvrdila je žrebom redosled političkih subjekata na glasačkim listićima za izbore 7. juna. Srpska lista biće pod brojem 119, dok je Samoopredeljenje dobilo broj 116.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije demantovalo je navode pojedinih medija da se potpredsednik Vlade i ministar policije Ivica Dačić nalazi u bolnici zbog zdravstvenih problema, ističući da se on uspešno oporavlja, redovno obavlja svoje dužnosti i da su takve informacije "lažne i zlonamerne".
Komentari (0)