"Praznik bogat magijsko-religijskom praksom": Dan posvećen Svetom Đorđu simbolizuje buđenje prirode i novi početak

"Praznik bogat magijsko-religijskom praksom": Dan posvećen Svetom Đorđu simbolizuje buđenje prirode i novi početak
Foto: Envato

Đurđevdan je jedan je od onih praznika koji se ne dočekuju tiho – naprotiv, prate ga miris proleća, rana jutra i čitav niz živopisnih običaja koji su se zadržali do danas.

06.05.2026. 14:24

Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju

Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.

Newsmax App
AppStore GooglePlay

Đurđevdan je posvećen Svetom Đorđu, zaštitniku hrabrih i borcu protiv zla, ali u narodu ima i mnogo dublje značenje – vezuje se za buđenje prirode, novi početak i verovanje da baš tog dana sve dobija posebnu snagu.

Gost emisije Tražim reč bio je etnolog i antropolog Aleksandar Repečić.

Printscreen: Newsmax BalkansAleksandar Repečić

Mnoge porodice ga slave kao krsnu slavu, naročito među Srbima, ali Đurđevdan obeležavaju i Romi, za koje je to jedan od najvećih praznika u godini, kao i pojedine zajednice širom Balkana – među pravoslavnim vernicima u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Severnoj Makedoniji, ali i kod muslimana u tim krajevima kroz narodne običaje koji su se prenosili generacijama.

Upravo ta raznolikost daje Đurđevdanu poseban duh zajedništva koji prevazilazi verske razlike.

"Običaji su opstali, ali ne u tolikoj meri kao pre nekih 20,30 godina. Svakako imamo molitvu Đurđevdanski koja je zabeležena u Knjaževcu i koja se nalazi na listi nematerijalnog kulturnog nasleđa zemlje, što je i te kako uspeh za kolege iz etnografskog muzeja kao I kolege iz Knjaževca, jer nije jednostavno da postavimo tako nešto",

Ujutru se ljudi umivaju vodom od lekovite trave

Gost emisije Tražim reč istakao je da je  Turskoj "Herdelezi" upisan u Uneskovu listu kulturnog nasleđa.

"I mi smo tu negde prepoznali Đurđevdan kao praznik bogat običajima, tradicijom i magijsko-religijskom praksom", rekao je Repečić.

Rano ujutru, pre izlaska sunca, ljudi se umivaju vodom u kojoj su potopljene lekovite trave, kako bi cele godine bili zdravi i jaki.

U nekim krajevima se i danas izlazi na livade i valja po rosi, jer se veruje da donosi lepotu i vitalnost.

Kuće se kite vencima od svežeg bilja – vrbe, koprive i raznog prolećnog cveća – kao zaštita od zla i bolesti.

Jedan od zanimljivijih i pomalo šaljivih običaja jeste "skidanje kapija".

Tokom noći uoči Đurđevdana, mladi iz sela često krišom skidaju kapije, vrata ili čak delove ograda i premeštaju ih na druga mesta – kod komšija ili nasred puta.

Ujutru vlasnike neretko dočeka iznenađenje, pa moraju da traže svoju kapiju po selu. Iako na prvi pogled deluje kao nestašluk, ovaj običaj se nekada smatrao delom ritualnog "remetenja reda" kojim se simbolično najavljuje novi početak i tera loša energija.

Đurđevdan je dan kada se priroda i ljudi bude zajedno

Svoje iskustvo o ovom običaju sa nama podelila je koleginica novinarka Newsmax Balkans Natalija Dojčinović.

"Pre nekih sedam, osam godina probudila sam se na Đurđevdan ushićena znajući da idemo na slavu kod šire familije, da će biti dobre hrane i druženja, međutim tata je to jutro bio ljut ineraspoložem. Pitam baku šta se desilo i onda mi je baka ispričala da su skinuli kapiju i objasnila mi o čemu se zapravo radi, momci u toku noći skidaju kapiju devojkama koje su zrele za udaju na šat sam ja rekla pa ja sam tek u srednjoj školi, nisam ja još za to", ispričala nam je Natalija.

Printscreen: Newsmax BalkansNatalija Dojčinović

Mesna zajednica Medveđa kod Despotovca takođe praktikuje ovaj šaljivi običaj. 

Na trpezi se najčešće nalazi jagnjetina, što ima veze sa starim stočarskim običajima i početkom ispaše.

Okupljanje porodice, smeh i puna kuća gostiju daju ovom prazniku posebnu toplinu.

Đurđevdan je zato mnogo više od datuma u kalendaru – to je dan kada se priroda i ljudi bude zajedno, kada se stari običaji prepliću sa savremenim životom i kada, makar na trenutak, sve izgleda malo življe, veselije i bliže.

Emisiju pogledajte u videu:

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)