Vernici će za 14 godina Đurđevdan slaviti 8. maja, jer će pasti na isti dan kad i Vaskrs

Vernici će za 14 godina Đurđevdan slaviti 8. maja, jer će pasti na isti dan kad i Vaskrs
Foto: Envato

Vaskrs i Đurđevdan 2040. godine padaju istog dana, a prema crkvenim pravilima bogosluženja, poznatim kao tipik, slava Svetog Đorđa tada se ne obeležava na sam datum, već se pomera na treći dan Vaskrsa.

Autor:

M. D.

06.05.2026. 15:45

Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju

Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.

Newsmax App
AppStore GooglePlay

Kako je za Newsmax Balkans objasnio protonamesnik Gojko Rakas, ta pravila postoje da bi bio sačuvan liturgijski red i omogućeno dostojanstveno obeležavanje najvažnijih praznika u pravoslavnoj tradiciji.

"U tom slučaju, Đurđevdan se pomera na treći dan Vaskrsa i tada se slavi, dok svi ostali bogoslužbeni protokoli ostaju isti", istakao je otac Gojko. 

On je dodao da se u praksi mogu primeniti i određena prilagođavanja, poput toga da se osvećenje vodice obavi ranije, da bi vernici mogli da se pripreme za praznik u skladu sa crkvenim poretkom.

Foto: Envato

Prema njegovim rečima, takve situacije nisu toliko retke u crkvenom kalendaru i ranije su se već dešavale, pa postoji ustaljena praksa kako se tada postupa.

Inače, reč tipik potiče od grčke reči typikon, što znači "pravilo" ili "uputstvo" a u pravoslavlju predstavlja bogoslužbeni priručnik koji uređuje čitav poredak crkvenih službi tokom godine.

Tipik precizno određuje kako se obavljaju dnevne, nedeljne i praznične službe – od molitvi i čitanja, preko pevanja, do samog rasporeda bogosluženja. Taj poredak se vekovima čuva u Crkvi i smatra se važnim delom njene duhovne i liturgijske tradicije.

Običaji za Đurđevdan u narodu

Đurđevdan se u srpskoj tradiciji smatra jednim od najživopisnijih i najradosnijih praznika, a vezan je za brojne narodne običaje koji simbolizuju zdravlje, plodnost i novi početak prirode.

Posvećen je Svetom Đorđu, zaštitniku hrabrih i borcu protiv zla, ali u narodu ima i mnogo dublje značenje – vezuje se za buđenje prirode, novi početak i verovanje da baš tog dana sve dobija posebnu snagu.

U mnogim krajevima, rano ujutru na Đurđevdan bere se bilje, posebno đurđevak, dren i vrba, koje se unosi u domove kako bi donelo sreću i zaštitu. Posebno mesto ima i "đurđevdanski venac" koji se plete od prolećnog cveća i trave.

U nekim domaćinstvima i dalje se zadržao običaj kupanja u reci pre izlaska sunca, kao simbol čišćenja od bolesti i nesreće. Veruje se da voda tog jutra ima posebnu moć i da donosi zdravlje tokom cele godine.

Na Đurđevdan se tradicionalno kolju i pripremaju jagnjad u mnogim krajevima, a praznik je poznat i po okupljanju porodice i gostiju uz bogatu trpezu.

U ruralnim sredinama i danas se zadržao običaj da se kuća i štale "okade" i očiste pre praznika, kako bi godina bila rodna i berićetna.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)