


Batut upozorava: Pažljivo s prekidom posta
Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" upozorio je da nagli prelazak sa posne na mesnu granu može da dovede do osećaja mučnine, nadustosti i bola u stomaku.
10:50Pre 120 d05.01.2025.
AutorNewsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Tradicionalnim paljenjem badnjaka ispred crkve Svetog Save pored istoimenog Hrama u Beogradu, pravoslavni hrišćani obeležavaju Badnje veče, praznik uoči Božića.
Badnji dan je poslednji dan božićnog posta, a ujedno i porodični praznik i dan koji predstavlja veliku sreću jer porodica na Badnje veče okupljena za posnom trpezom dočekuje dan rođenja Hristovog.
Badnji dan ime je dobio po badnjaku koji se na taj dan seče i pali.
Badnjak je, po pravilu, mlado cerovo ili hrastovo drvo i predstavlja simbol drveta koje su, kako kaže predanje, pastiri doneli Josifu i Mariji da založe vatru i zagreju pećinu u kojoj je rođen Isus.
Badnji dan počinje rano ujutru sečenjem badnjaka. Kada ga domaćin donese prisloni ga na kućni zid i tek ih sa prvim mrakom unosi u kuću i stavljaju na ognjište. Nazvan je po sečenoj grani hrasta - badnjaku, svetom drvetu Slovena.
Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" upozorio je da nagli prelazak sa posne na mesnu granu može da dovede do osećaja mučnine, nadustosti i bola u stomaku.
10:50Pre 120 d05.01.2025.
AutorZa vernike i poštovaoce srpske tradicije, vere i kulture božićni praznici pravo su vreme da posete pravoslavne svetinje na Kosovu i Metohiji i "nahrane dušu", kažu predstavnici sektora turizma.
19:18Pre 120 d05.01.2025.
AutorI za seču Badnjaka, mladog hrastovog ili cerovog drveta, vezuju se mnogi običaji, a polazak po njega u šumu u zoru objavljuje se pucanjem iz pušaka i prangija.
Po Badnjak odlazi domaćin sa decom, a kada odabere drvo okrene se ka istoku, tri puta se prekrsti, pomene u molitvi Boga, svoju slavu i sutrašnji praznik, uzima sekiru u ruke i seče badnjak tako što ga zaseca sekirom ukoso i to sa istočne strane.
Po narodnom verovanju, badnjak se mora poseći sa tri snažna udarca, a ono što sekira od tri puta ne preseče, dovršava se lomljenjem ili uvrtanjem.
Tradicionalnim paljenjem badnjaka ispred crkve Svetog Save pored istoimenog Hrama u Beogradu, pravoslavni hrišćani obeležavaju Badnje veče, praznik uoči Božića.
Paljenju badnjaka prisustvuje veliki broj vernika, među kojima je dosta roditelja sa decom, starijih osoba i drugih.
Službu kojom su badnjaci osveštani uveličalo je pevanje crkvenih pesama, koje slave rođenje Isusa Hrista, u izvođenju crkvenog hora.
Patrijarh Porfirije služiće u nedelju ujutru božićnu liturgiju u Hramu Svetog Save, sa početkom u devet sati, rečeno je u SPC. U Hramu svetog Save proslava Božića počeće služenjem ponoćne liturgije, koju će služiti vikar patrijarha episakop hvostanski Aleksej.
Tokom seče, vodi se računa da drvo prilikom pada padne direktno na zemlju, odnosno ne sme se zaustaviti na nekom drvetu, a kada se donese kući, uspravi se pored ulaznih vrata, gde stoji do uveče, uoči Božića, kada se preseca i zajedno sa slamom i pečenicom unosi u kuću.
Badnjak kao simbol predstavlja drvo koje su pastiri doneli i koje je pravedni Josif založio u hladnoj pećini kada se Isus Hrist rodio, a nagoveštava i drvo Krsta Hristovog.
Takođe, druga simbolika Badnjaka je u tome, što njegovim paljenjem pred rođenje Hristovo vernici potvrđuju odricanje od staroslovenskog paganskog boga Badnje čiji je kip bio deljan od drveta. Tako su primivši hrišćanstvo, uoči dana kada se novi Bog rodio, Srbi svog starog Badnju bacili u vatru.
Smisao Badnjaka je i u tome što se ukućani oko badnjaka zagrevaju ljubavlju, iskrenošću i slogom, a svetlošću njegovom razgone mrak neznanja i praznoverja i ozaruju se i obasipaju radošću i miljem, zdravljem i obiljem.
Uz pečenicu i Badnjak, unosi se i slama koja se posipa po celoj kući.
Kada se unesu pečenica, Badnjak i slama, ukućani svi zajedno stanu na molitvu, otpevaju tropar "Roždestvo tvoje", pomole se Bogu, pročitaju molitve koje znaju, čestitaju jedni drugima praznik i Badnje veče i sedaju za trpezu. Obično se priprema pasulj prebranac, sveža ili sušena riba i druga posna jela.
Badnji dan i Božić nerazdvojni su ne samo zato što dolaze jedan posle drugog, već i zato što se dopunjavaju shvatanjima i običajima koje narod vezuje za njih. Narodni običaji oko Badnjeg dana stari su vekovima i do danas se dosta njih izgubilo ili zaboravilo.
Jedan od običaja je da se uz badnjak u kuću unosi i žito kako bi naredna godina bila plodna. Na Badnje veče se ne spava, već se bdi i očekuje trenutak rođenja Hristovog. Prema verovanjima i na Badnji dan ništa ne treba iznositi iz kuće.
Vlajko Kaurin, koji je u logor Jasenovac dospeo sa šest i po godina, govorio je za Newsmax Balkans o zločinima kojima je svedočio i ispričao kako je to odrastati i živeti sa jednim tako traumatičnim iskustvom.
20:53Pre 7 h05.05.2025.
AutorSrpska pravoslavna crkva i njeni vernici slave Svetog Georgija, jednog od devet velikomučenika i prvih stradalnika za hrišćansku veru.
15:39Pre 11 h06.05.2025.
AutorU Srbiji će biti promenljivo oblačno i nestabilno, mestimično sa kišom i lokalnim pljuskovima sa grmljavinom, koji će biti izraženiji u drugom delu dana, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
07:04Pre 3 h06.05.2025.
AutorPortparolka Bele kuće Kerolajn Livit kategorično je demantovala neproverene izveštaje da je šefica kabineta predsednika Sjedinjenih Američkih država Donalda Trampa, Suzan Vajls, zabranila predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću da prisustvuje događaju u Mar-a-Lagu.
00:17Pre 3 h06.05.2025.
AutorGeneralni direktor Radio-televizije Srbije Dragan Bujošević i glavni i odgovorni urednik Informativnog programa RTS Nenad Lj. Stefanović ocenili su da dvonedeljna blokada javnog servisa nema nikakve veze sa izborom novog Saveta REM-a i da je krajnji cilj studenata u blokadi promena vlasti.
23:10Pre 4 h05.05.2025.
AutorKardinal i beogradski nadbiskup Ladislav Nemet izjavio je kako se govori da je Evropa stara, ali da treba pogledati države koje su živele pod vlašću Sovjetskog Saveza, da se događaju čudesa i da pravoslavne crkve cvetaju i da to govori za Srbiju.
22:59Pre 5 h05.05.2025.
AutorNa Balkanu i u našoj zemlji postoji zamor od pristupanja EU, a prisutno je i razočaranje jer proces traje dugo. Ipak, mislim da je stepen podrške članstvu EU i dalje visok i da je to prirodan prostor za razvoj Srbije, izjavio je ministar za evropske integracije Nemanja Starović.
22:18Pre 5 h05.05.2025.
AutorStudenti u blokadi u Beogradu na društvenim mrežama objavili su da traže vanredne parlamentarne izbore, navodeći da njihovi zahtevi nisu ispunjeni.
21:38Pre 6 h05.05.2025.
AutorNaš zadatak je da uspostavimo dijalog sa onim organizacijama koje su prepoznate kao institucije kojima se žrtve javljaju. Čak 37 odsto žena žrtava obraća se verskim zajednicama, odnosno, svojim sveštenicima tražeći podršku i pomoć, izjavila je ministarka Tatjana Macura.
21:14Pre 6 h05.05.2025.
Autor
Komentari (0)