Pažnja, snima se: Kako funkcionišu nove kamere za automatsku kontrolu brzine

Sistem za automatsku detekciju prekršaja počeo je sa radom na četiri lokacije u Beogradu – na ukrštanju Brankovog mosta i Bulevara Nikole Tesle, na uglu Bulevara Nikole Tesle i Ulice Ušće, na raskrsnici ulica Jurija Gagarina i Antifašističke borbe, kao i na Bulevaru kralja Aleksandra kod Đerma.

Autor:  

Ognjen Medić

|  

17.09.2024. 19:15

Pažnja, snima se: Kako funkcionišu nove kamere za automatsku kontrolu brzine
Foto: Newsmax Balkans Saobraćajne kamere na Brankovom mostu u Beogradu

Zamenik načelnika Uprave saobraćajne policije Bojan Radovanović rekao je za Newsmax Balkans da će primena tog sistema značiti veću bezbednost za sve učesnike u saobraćaju, unapređenje bezbednosti saobraćaja, a posebno da će imati preventivno dejstvo na potencijalne počionioce saobraćajnih prekršaja.

"Savremeni alati i savremena tehnologija su neizostavni činioci kada je u pitanju bezbednost građana, a samim tim i bezbednost saobraćaja na putevima. Saobraćajna policija se strateški opredelila da implementira nove tehnologije i nove sisteme u kontorli saobraćaja", rekao je Radovanović, dodajući da je ubeđen da se na taj način ispunjava jedan od glavnih ciljeva, a to je da imamo zakonitu, profesionalnu, kadrovski osposobljenu i tehnički opremljenu saobraćajnu policiju koja može da odgovori na sve bezbednosne izazove.

Foto: Newsmax BalkansZamenik načelnika Uprave saobraćajne policije Bojan Radovanović

Radovanović napominje da su sve njegove kolege bile veoma vredne i da su u obradi svi prekršaji koji su detektovani u obradi.

"Izdvojio bih samo one ekstremne, a to je da trenutno za poslednjih 24 sata imamo i pet prekršaja čije prekoračenje ide iznad 30 kilometara na čas u odnosu na dozvoljeno ograničenje. Podsetio bih da je na sve četiri lokacije ograničenje brzine 50 kilometara na čas", napomenuo je Radovanović i dodao da su u jednom slučaju na Brankovom mostu detektovali brzinu od 90 kilometara na sat.

Savetnik direktora Agencije za bezbednost saobraćaja Milan Ilić istakao je u razgovoru za za Newsmax Balkans da su sistemi za automatsku detekciju prepoznati u svetu kao bitan faktor odvraćanja učesnika u saobraćaju od činjenja prekršaja.

"Kod nas se koriste svi savremeni alati poput veštačke inteligencije, inteligentnih transportnih sistema, kao i kamera za automatsku detekciju prekršaja kako bismo sve učesnike u saobraćaju odvratili od kršenja propisa i uveli u tokove kako bi se bezbedno ponašali u saobraćaju", naglasio je Ilić.

Lokacije za kamere izabrane na osnovu analiza prekršaja i rizika

Analizom prekoračenja brzine, prekršaja i rizika došlo se do zaključka da upravo kamere treba postaviti na datim lokacijama.

"Agencija za bezbednost saobraćaja u saradnji sa policijom svakodnevno radi na analizi podataka, na osnovu kojih se usmerava rad saobraćajnih patrola, edukacije, ali i postavljanje kamera. Najčešći prekršaji su prolazak na crveno svetlo, najviše u prvoj i drugoj sekundi, a što se tiče prekorčenja brzine, to su prekoračenja koja su minimalna do deset kilometara na čas, a zatim i do 30 kilometara na čas. Istraživanjima je takođe dokazano da je razlika između brzine od 50 i od 60 kilometara na čas velika. Prilikom udara u pešaka kada se krećete brzinom od 50 kilometara na čas – verovatnoća preživljavanja je 80 odsto, dok je kod kretanja brzionom od 60 kilometara na čas, obrnuto, verovatnoća smrtnog ishoda je 80 odsto", upozorava Ilić.

Kako kaže, kamere za automatsku detekciju prekršaja menjaju veliki broj saobraćajnih policajaca, smanjuju troškove i mogućnost određenih grešaka, ali i povećavaju izvesnost kažnjavanja jer se svi podaci obrađuju automatski.

Ilić naglašava da je Agencija za bezbednost saobraćaja u saradnji sa MUP Srbije već najavljivivala savremene sisteme u kontroli saobraćaja i da će u budućnosti biti još novih sistema.

Foto: Newsmax BalkansSavetnik direktora Agencije za bezbednost saobraćaja Milan Ilić

"Možemo da najavimo da će u narednom periodu, s obzirom na to da se savremena tehnika brzo usavršava, biti i detekcije drugih prekršaja poput nevezivanja pojasa, korišćenja mobilnih telefona, nekorišćenja pojaseva na zadnjem sedištu. Cilj ovakve kontrole jeste da se vozači uvedu u bezbedno ponašanje, da postoji izvesnost otkrivanja prekršaja i svakao efikasnost u sprovođenju zakona, odnosno kažnjavanja", zaključuje Ilić.

 

Komentari (0)