Pažnja, snima se: Kako funkcionišu nove kamere za automatsku kontrolu brzine
Sistem za automatsku detekciju prekršaja počeo je sa radom na četiri lokacije u Beogradu – na ukrštanju Brankovog mosta i Bulevara Nikole Tesle, na uglu Bulevara Nikole Tesle i Ulice Ušće, na raskrsnici ulica Jurija Gagarina i Antifašističke borbe, kao i na Bulevaru kralja Aleksandra kod Đerma.
Foto: Newsmax BalkansSaobraćajne kamere na Brankovom mostu u Beogradu
Zamenik načelnika Uprave saobraćajne policije Bojan Radovanović rekao je za Newsmax Balkans da će primena tog sistema značiti veću bezbednost za sve učesnike u saobraćaju, unapređenje bezbednosti saobraćaja, a posebno da će imati preventivno dejstvo na potencijalne počionioce saobraćajnih prekršaja.
"Savremeni alati i savremena tehnologija su neizostavni činioci kada je u pitanju bezbednost građana, a samim tim i bezbednost saobraćaja na putevima. Saobraćajna policija se strateški opredelila da implementira nove tehnologije i nove sisteme u kontorli saobraćaja", rekao je Radovanović, dodajući da je ubeđen da se na taj način ispunjava jedan od glavnih ciljeva, a to je da imamo zakonitu, profesionalnu, kadrovski osposobljenu i tehnički opremljenu saobraćajnu policiju koja može da odgovori na sve bezbednosne izazove.
Radovanović napominje da su sve njegove kolege bile veoma vredne i da su u obradi svi prekršaji koji su detektovani u obradi.
"Izdvojio bih samo one ekstremne, a to je da trenutno za poslednjih 24 sata imamo i pet prekršaja čije prekoračenje ide iznad 30 kilometara na čas u odnosu na dozvoljeno ograničenje. Podsetio bih da je na sve četiri lokacije ograničenje brzine 50 kilometara na čas", napomenuo je Radovanović i dodao da su u jednom slučaju na Brankovom mostu detektovali brzinu od 90 kilometara na sat.
Savetnik direktora Agencije za bezbednost saobraćaja Milan Ilić istakao je u razgovoru za za Newsmax Balkans da su sistemi za automatsku detekciju prepoznati u svetu kao bitan faktor odvraćanja učesnika u saobraćaju od činjenja prekršaja.
"Kod nas se koriste svi savremeni alati poput veštačke inteligencije, inteligentnih transportnih sistema, kao i kamera za automatsku detekciju prekršaja kako bismo sve učesnike u saobraćaju odvratili od kršenja propisa i uveli u tokove kako bi se bezbedno ponašali u saobraćaju", naglasio je Ilić.
Lokacije za kamere izabrane na osnovu analiza prekršaja i rizika
Analizom prekoračenja brzine, prekršaja i rizika došlo se do zaključka da upravo kamere treba postaviti na datim lokacijama.
"Agencija za bezbednost saobraćaja u saradnji sa policijom svakodnevno radi na analizi podataka, na osnovu kojih se usmerava rad saobraćajnih patrola, edukacije, ali i postavljanje kamera. Najčešći prekršaji su prolazak na crveno svetlo, najviše u prvoj i drugoj sekundi, a što se tiče prekorčenja brzine, to su prekoračenja koja su minimalna do deset kilometara na čas, a zatim i do 30 kilometara na čas. Istraživanjima je takođe dokazano da je razlika između brzine od 50 i od 60 kilometara na čas velika. Prilikom udara u pešaka kada se krećete brzinom od 50 kilometara na čas – verovatnoća preživljavanja je 80 odsto, dok je kod kretanja brzionom od 60 kilometara na čas, obrnuto, verovatnoća smrtnog ishoda je 80 odsto", upozorava Ilić.
Kako kaže, kamere za automatsku detekciju prekršaja menjaju veliki broj saobraćajnih policajaca, smanjuju troškove i mogućnost određenih grešaka, ali i povećavaju izvesnost kažnjavanja jer se svi podaci obrađuju automatski.
Ilić naglašava da je Agencija za bezbednost saobraćaja u saradnji sa MUP Srbije već najavljivivala savremene sisteme u kontroli saobraćaja i da će u budućnosti biti još novih sistema.
"Možemo da najavimo da će u narednom periodu, s obzirom na to da se savremena tehnika brzo usavršava, biti i detekcije drugih prekršaja poput nevezivanja pojasa, korišćenja mobilnih telefona, nekorišćenja pojaseva na zadnjem sedištu. Cilj ovakve kontrole jeste da se vozači uvedu u bezbedno ponašanje, da postoji izvesnost otkrivanja prekršaja i svakao efikasnost u sprovođenju zakona, odnosno kažnjavanja", zaključuje Ilić.
Dečaci Viktor Putica i Ognjen Bojković, koji boluju od bulozne epidermolize, podigli su Srbiju na noge sa ciljem da se prikupi novac neophodan za lečenje u Sjedinjenim Američkim Državama.
Novosađanin Slobodan Majstorac jedan je od dobitnika "Specijalne Virtus nagrade za izuzetnu humanost". Kožu sa obe butine donirao je sugrađaninu Nikoli Zlatkoviću koji je, nažalost, kasnije ipak preminuo.
Glumac Sergej Trifunović osuđen je u splitskom sudu na 60 dana zatvora uslovno, odnosno kazna neće biti izvršena ako u toku jedne godine ne ponovi isto delo.
Ciklon Boris koji je dosad odneo više od dvadeset ljudskih života i za sobom ostavio ogromnu materijalnu štetu nije iznenadio meteorologe, koji ističu da je ovog puta sistem pravovremenog obaveštavanja uticao na to da broj žrtava ne bude veći.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je nakon sastanka sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen u Briselu da se u oktobru ili novembru može očekivati isplata prve tranše po planu rasta za Zapadni Balkan u iznosu od 112 miliona evra.
Vreme u Srbiji biće umereno i potpuno oblačno, u zapadnim, centralnim i južnim krajevima mestimično s kišom, dok će na severu biti suvo sa sunčanim intervalima.
Voda iz gradskog vodovoda u Novom Sadu kontinuirano je ispravna za upotrebu, navodi se u zvaničnom saopštenju grada. Objavljene su i analize Instituta za javno zdravlje za septembar - 99,65 odsto uzoraka je ispravno, navode iz grada. S druge strane, opozicija traži smenu direktorke Milene Tabaković.
Manastir Svetog arhiđakona i prvomučenika Stefana u Banjskoj, na Kosovu i Metohiji, biće zatvoren za posete četiri dana od 23. do 26. septembra, saopštila je Eparhija raško-prizrenska.
Akcija preventivne pripreme džakova sa peskom u toku je u Novom Sadu, zbog porasta vodostaja Dunava, na šta je upozorio Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Beogradska autobuska stanica će od nedelje, 29. septembra biti na novoj lokaciji, a svi autobusi tog dana biće preusmereni u Blok 42 na Novom Beogradu.
Uvećani roditeljski dodatak za prvo dete iznosiće 500.000 dinara jednokratne novčane pomoći, za drugo dete 600.000 dinara, uz jednokratnu novčanu pomoć od 135.000 dinara. Roditeljski dodatak za treće dete iznosiće 2.280.000 dinara, uz jednokratnu pomoć od 135.000 dinara.
Političke grupacije i samostalni poslanici u Evropskom parlamentu objavili su imena poslanika koji su imenovani za članove parlamentarnih delegacija, među kojima je i 15 članova delegacije Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje EU-Srbija.
Komentari (0)