(VIDEO) "Natalitet u Srbiji na istorijskom minimumu": Tokom prošle godine rođeno 500 beba manje nego lani
U Srbiji je tokom prošle godine rođeno 60.313 beba, što je 500 manje nego prethodne godine. To je istorijski minimum, kažu u Republičkom zavodu za statistiku i upozoravaju da svake godine postajemo sve starije društvo.
Prvi plač beba čuo se svega 60.000 puta tokom protekle godine. Međutim, nije uvek bilo tako, pamti Srbija i bejbi bum (baby boom) period, 1950. godine kada je na svet došlo više od 150.000 beba.
Mortalitet u 2024. godini u Ukrajini skoro tri puta je premašio natalitet, odnosno za to vreme rođeno je 176.679 beba, a umrlo je 495.090 ljudi, navodi se u godišnjem izveštaju Ministarstva pravde za prošlu godinu.
Novo istraživanje u Japanu pokazuje da je tek svaki peti dečak od 15 do 18 godina doživeo svoj prvi poljubac. Situacija nije mnogo bolja ni za tinejdžerke, pa je tako samo jedna od četiri poljubila nekoga.
To, međutim, nije bilo dugog daha. Već 1980. ta cifra je pala ispod 100.000, i od tada nije bilo porasta.
Dok čekamo da se u životu poslože kockice, biološki sat žena otkucava.
Biološki sat otkucava
"Ono najvažnije na šta stalno apelujem kada su žene i rađanje u pitanju jeste jedan prirodni ograničavajući faktor, a to je biološki sat, koji često istekne. To se dešava ili zbog ekonomske situacije ili životnih stavova", naveo je za Newsmax Balkans ginekolog Vanja Milošević.
Jedan od faktora svakako jeste i to što se starosna granica žena koje postaju majke pomerila bliže 35. godini nego tridesetoj.
Došlo je do promene društvenih vrednosti, stavova i položaja žena, gde i pored populacionih politika, rezultati izostaju.
"Od porođaja napraviti bajku"
Milošević kaže da finansijski aspekt jeste dobrodošao, ali ne i dovoljan.
Naš sagovornik dodaje da period pre porođaja, sam porođaj, ali i period posle treba da bude kao bajka.
"Finansijski momenat je najmanje bitan. On je važan, ali zamislite u kako teškim ekonomskim situacijama su živele naše bake i majke, pa to nije ograničavalo njihov materinski instinkt. Stanovišta sam da u takvim stvarima treba i mediji da odigraju odlučujuću ulogu. Treba da se resetujemo i vratimo na ono što u suštini jesmo i da taj biološki sat, koji je vrlo važan, ispratimo", naveo je Milošević.
Dodao je i to da odlazak kod lekara, posebno kad su trudnice u pitanju, ne treba da bude misaona imenica.
"Svi pregledi koji su vezani za trudnice treba da budu besplatni i da od porođaja napravimo bajku", istakao je ginekolog.
Pronatalitetne mere
Gordana Bjelobrk i z Republičkog zavoda za statistiku istakla je da neke zemlje već više od 100 godina sprovode pronatalitetne mere.
"Neke zemlje već više od 100 godina sprovode pronatalitetne mere, kao na primer Francuska, pa jedva uspevaju da ostvare pozitivan prirodni priraštaj. Mere se razlikuju po državama. Postoje neke konkretne mere koje su definisane u našoj strategiji podsticanja rađenja, odnose se na snižavanje ekonomske cene podizanja deteta, tako da su ove mere dobrodošle ne samo kada se dete rodi, nego u celom periodu njegovog odrastanja", izjavila je Bjelobrk.
Dodala je i to da su mere usmerene na subvenciju kredita mladim bračnim parovima sa decom, pa da postoji mogućnost da se prosto brže otplaćuje taj kredit ukoliko se rađa veći broj dece.
Pad nataliteta jedan je od najozbiljnijih demografskih problema sa kojim se zemlja suočava poslednjih decenija, što se beleži i u regionu i Evropi.
Sve to utiče na starosnu strukturu stanovništva, što u krajnjem narušava stabilnost države, a sa sobom nosi i ekonomske posledice.
Sad ispade za, sve krive žene jer ne radjaju
A gde da nadju muža?
Sve lepe obrazovane sposobne i vaspitane
Ali nigde nikog da upoznaju
Šta bi dale da naidje normalan čovek
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Matematička gimnazija niže nagrade na svetskim takičenjima, odakle mladima motivacija, kako u vreme beznađa nađu snagu i nadu za bolje sutra.
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Zašto je karikatura veliki saveznik novinarstva? Zašto karikatura ne zavodi smehom, već opčinjava duhom? Da li su karikaturisti alhemičari koji stvaraju likovnu satiru? Odgovore tražimo od umetnika Jugoslava Vlahovića glasovitog karikaturiste i ilustratora NIN-a.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu rasvetlili su 24 krivična dela, 23 krađe i jednu tešku krađu i uhapsili osumnjičenog E. Š. (18) iz ovog grada.
U utorak 11. novembra obeležava se Dan primirja u Prvom svetskom ratu, zbog čega škole, vrtići, državne ustanove i banke neće raditi. Prodavnice, pijace, apoteke, pošte, pekare i drugi objekti radiće po izmenjenom režimu.
U Srbiji i svetu Dan primirja obeležava se u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom. Time je okončan Prvi svetski rat, najrazorniji sukob koji je svet dotad video.
U železničkoj stanici Naumovićevo kod Subotice nepoznate osobe u noći izmešu utorka i srede su presekle i pokušale da ukradu kablove sa obe strane pruge na ulasku u stanično područje, što je izazvalo kvar na signalnim uređajima na delu brze pruge Beograd Subotica ali i kašnjenje vozova.
Uprava Kazneno-popravnog zavoda u Nišu udaljila je sa posla službenika G. B. i pokrenula disciplinski postupak zbog sumnje da je počinio težu povredu radne dužnosti, saopšteno je iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.
Dekan Filozofskog fakulteta u Nišu, prof. dr Vladimir Jovanović izjavio je da je odluka o osnivanju Fakulteta srpskih studija doneta mimo mišljenja univerzitetskih organa, dok pomoćnik ministra prosvete Aleksandar Jović tvrdi da Vlada Srbije ima pravo da odlučuje o statusnim promenama.
Premijer Srbije prof. dr Đuro Macut izjavio je na konferenciji "Euronews Adria Summit", da je Srbija veoma blizu ulaska u Evropsku uniju, ali da su prisutne političke prepreke koje to onemogućavaju.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Sremskoj Mitrovici uhapsili su Z. L. (22), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Poslanici Skupštine Srbije nastavili su drugu redovnu sednicu jesenjeg zasedanja raspravom o listi kandidata za izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM).
Dijanu Hrku, majku mladića stradalog u padu novosadske nadstrešnice koja od 2. novembra štrajkuje glađu ispred Skupštine Srbije tražeći odgovornost za novosadsku tragediju, u sredu ujutru posetio je lekar, ali trenutno nije moguće saznati više detalja o njenom zdravstvenom stanju.
Kako neke serije i filmovi ponovo otvaraju prostor za stara verovanja, rituale i obrede? Da li običaji i dalje oblikuju naš identitet? Kako rituali utiču na strahove, odluke i međusobne odnose i zašto nas magijsko i dalje snažno privlači?
Komentari (1)
SB
Sad ispade za, sve krive žene jer ne radjaju A gde da nadju muža? Sve lepe obrazovane sposobne i vaspitane Ali nigde nikog da upoznaju Šta bi dale da naidje normalan čovek
pre 8 meseci
0 0 Odgovori