Bivšem pripadniku OVK Pjeteru Šalji smanjena kazna sa 18 na 13 godina zatvora
Veće Apelacionog suda u Hagu donelo je presudu kojom se Pjetru Šalji kazna za ratni zločin smanjuje sa 18 na 13 godina zatvora. Šalja, koji nije bio prisutan u sudnici, već je izricanje pratio putem video-konferencije, odbio je da ustane tokom čitanja presude.
Kako se navodi u saopštenju Apelacionog suda u Hagu, veće sastavljeno od sudija Mišela Pikara, Kaija Ambosa i Nine Jergensen potvrdilo je presudu za ratne zločine proizvoljnog lišavanja slobode (tačka 1 optužnice), mučenja (tačka 3) i ubistva (tačka 4), delimično prihvatilo tri od 14 osnova za žalbu dok je ostale odbacilo i Šalji smanjilo kaznu sa 18 na 13 godina zatvora, uključujući vreme provedeno u pritvoru, piše Kosovo Online.
„Apelaciono veće je utvrdilo da za pet osoba koje su, prema zaključku sudskog veća, bile zlostavljane u fabrici metala u Kukesu, nisu predstavljeni dokazi na sudu koji bi potkrepili tvrdnju da su i one bile zlostavljane ili držane u pritvoru tokom perioda u kojem se dogodilo teško zlostavljanje. Ovo je važno jer, prema pravilima Specijalizovanih veća Kosova, osuda ne može biti zasnovana isključivo ili u odlučujućoj meri na iskazima svedoka koje odbrana nije imala priliku da ispita. Apelaciono veće je stoga poništilo osudu za mučenje u delu koji se odnosio na pet osoba, ali je potvrdilo osude za mučenje najmanje 13 drugih osoba. Apelaciono veće je takođe utvrdilo da tužilaštvo nije iznelo dovoljno dokaza za dve osobe preko svedoka koje je odbrana imala priliku da ispita na sudu. Apelaciono veće je stoga poništilo osudu za proizvoljno lišavanje slobode u delu koji se odnosio na te dve osobe, ali ju je potvrdilo u delu koji se odnosio na najmanje 16 drugih osoba. Veće je i delimično poništilo neke od nalaza prvostepene presude (na primer, da su zatvorenici nezakonito lišeni slobode), ali je zaključilo da to nije uticalo na osudu Šalje za proizvoljno lišavanje slobode“, navodi se u saopštenju.
Osnovni sud u Prištini osudio je prvostepeno Živojina Nešića iz Kosovske Mitrovice na 15 godina zatvora zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva na Kosovu i Metohiji, tačnije seksualnog nasilja, piše RTS.
Viši sud u Beogradu oslobodio je bivšeg komandanta Drinskog korpusa VRS Milenka Živanovića optužbi za ratni zločin protiv civila u Srebrenici jula 1995. godine, uz obrazloženje da njegovi nalozi nisu bili usmereni na prisilno iseljavanje bošnjačkog stanovništva.
Takođe, Veće je zaključilo da prvostepeno veće, prilikom procene Šaljinog ličnog doprinosa zločinu ubistva, nije pridalo dovoljan značaj činjenici da on nije imao komandnu ulogu i da je kazna koju je izreklo prvostepeno veće nesrazmerna kaznama izrečenim za slična krivična dela.
Na osnovu ovih nalaza, Apelaciono veće je Šalji smanjilo kaznu.
„Apelaciono veće je naglasilo da potvrđuje osude Šalje za ratne zločine proizvoljnog lišavanja slobode, mučenja i ubistva i dodalo da smanjenje kazne nikako ne treba tumačiti kao da zločini za koje je Šalja proglašen krivim i osuđen ne predstavljaju teška krivična dela“, navodi se u saopštenju.
Kako je preneo Dukađini, Šalja koji fizički nije bio prisutan u sudnici, već je sednicu pratio putem video-konferencije, odbio je zahtev sudije da ustane tokom čitanja presude.
Njegov advokat je zatražio kratku pauzu kako bi razgovarao sa njim, zbog čega je sednica bila prekinuta na pet minuta.
Šalja, bivši pripadnik OVK, osuđen je prvostepeno na 18 godina zatvora u julu prošle godine, nakon što je proglašen krivim za proizvoljno pritvaranje, mučenje i nezakonito ubistvo u Metalurškoj fabrici u Kukešu, na severu Albanije.
Prema optužnici, on i drugi pripadnici OVK učestvovali su u pritvaranju i zlostavljanju osoba osumnjičenih za saradnju sa Srbijom, kao i onih koji nisu aktivno učestvovali u borbama.
Žrtve su, prema navodima optužnice, bile izložene fizičkom i psihičkom nasilju, uključujući pretnje smrću, poniženja i uznemiravanja.
Sud je takođe naložio Šalji da plati 208.000 evra kao odštetu za osam žrtava, dok je oslobođen krivice za delo nečovečnog postupanja.
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
08:00
TRAŽIM REČ (R)
Kako razlikovati običnu zaboravnost od početka Alchajmera? Zašto je važno da shvatimo da je Alchajmer bolest cele porodice i ko više pati, oni koji zaboravljaju ili oni koje zaboravljaju? Možemo li se na vreme zaustaviti proces gubitka pamćenja? Za emisiju “Tražim reč“ govore prof. dr Elka Stefonova, Nada Satarić, Ratomir Rale Damjanović autor knjige pripovedaka “Alchajmer kafe” i članovi porodica obolelih od Alchajmerove bolesti.
specijal
09:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
10:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-ALEKSINAČKI TANGO (R)
Istorija naselja Aleksinački Rudnik koje je krajem XIX veka počelo svoje uzdizanje zahvaljujući uspešnom biznisu-kopanju uglja imalo je blistavu budućnost koja je trajala do velike nesreće 1989. godine. Tokom devedesetih naselje počinje, nakon zatvaranja rudnika, lagano da gubi svoje važno mesto u prosperitetu celog Aleksinačkog kraja. Ostaci građevina iz vremena kada je Aleksinački Rudnik bio savršeno projektovan grad za rudare i njihove porodice danas je samo mesto tragova nekog boljeg života. Ova epizoda "Dekada" donosi priču o rudarskom naselju i nadanjima onih koji se osećaju zaboravljenim.
dokumentarni
11:00
AVANTURA BALKAN (R)
Krenite sa nama u avanturu sa Dušanom Radenkovićem, u trku u kojoj nema stajanja ni kompromisa!Trka traje bez prestanka i predaha kroz ceo serijal, sa više od 70 najrazličitijih lokacija. Lokacije su najlepša i najatraktivnija mesta u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji, Hrvatskoj i Sloveniji.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu policija je odredila zadržavanje do 48 sati Ž. G. (30) zbog sumnje da je drvenom palicom pretukao G. L. (45).
Roditelji učenika Vazduhoplovne akademije završili su okupljanje ispred i u prostorijama škole kada su prostorije napustili i oni koji su se, kako kažu roditelji, predstavili kao privremeni članovi Školskog odbora i v.d. direktora.
Kazneno-popravna ustanova "Šuto Orizari", poznata i kao Šutka, u protekloj godini doživela je značajne promene u svom funkcionisanju. Direktor Boban Utkovski u intervjuu za Stav regiona naglasio je da najveći izazov nisu fizički zidovi zatvora, već upravljanje ljudima - pritvorenicima i zaposlenima.
Srpska diplomatija odigrala je ključnu ulogu u evakuaciji palestinskih novinara koji rade za američki NBC i članova njihovih porodica iz Gaze. Kako je sve izgledalo iza kulisa, otkriva ambasador Srbije u SAD Dragan Šutanovac u razgovoru sa našim dopisnikom iz Vašingtona Ognjenom Medićem.
U Srbiji će biti nestabilno vreme sa kišom i pljuskovima sa grmljavinom, koji će posle podne biti izraženiji, sa većom količinom padavina za kratak vremenski period, pojavom grada, jakim i olujnim vetrom u zoni najintenzivnijih grmljavinskih procesa, upozorio je Republički hidrometeorološki zavod.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je u jednom trenutku tokom šetnje građana protiv blokada na Voždovcu došlo do manjeg incidenta kada su građani okupljeni na poziv zborova hteli da zvižde, ali da su pobegli, i da su se krili iza policije.
U organizaciji Centra za društvenu stabilnost održano je širom Srbije 125 prijavljenih javnih okupljanja pod nazivom "Građani protiv blokada", kojima je prisustvovalo oko 144.000 građana, rekao je na konferenciji za medije pomoćnik direktora policije Vladan Radosavljević.
Autorski tekst o političkoj situaciji u Srbiji, koji je novinska agencija AP objavila u subotu, 13. septembra, a koji su preneli inostrani mediji, uključujući Vašington post, uzburkao je javnost.
Predlog zakona o dopunama Zakona o izvršenju i obezbeđenju radi efikasnije primene zaštite prava na porodični dom upućen je u u skupštinsku proceduru, izjavio je u intervjuu za "Stav nedelje" ministar pravde Republike Srbije Nenad Vujić.
U gradovima i opštinama Srbije okupili su se građani koji se protive blokadama, jer im, kako kažu, ometaju funkcionisanje i žele da se vrate normalan život, rad i učenje. Na Voždovcu je, gde se protestnoj šetnji pridružio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, bilo napeto, a policija je intervenisala.
Protest pod sloganom "Javna dobra su vrednost, a ne roba" počeo je na beogradskom trgu Slavija i na početku su pročitani zahtevi učesnika, koji se protive privatizaciji ključnih državnih sistema.
Skup građana koji se protive blokadama, a na koji je pozvao Centar za društvenu stabilnost trebalo bi da počne u Petrovaradinu, dok su, s druge strane, kontraskup pod sloganom "Marš iz moje avlije" na istom mestu najavili studenti u blokadi i Zborovi građana Novog Sada.
Zaposleni i roditelji u srednjoj školi "Vazduhoplovna akademija" optužili su nadležne u ovoj obrazovnoj ustanovi za protivpravno oduzimanje imovine u Vršcu i Beogradu i istakli da škola sa tradicijom dugom 100 godina ne može da se koristi za nelegalne radnje.
Komentari (0)