Bivšem pripadniku OVK Pjeteru Šalji smanjena kazna sa 18 na 13 godina zatvora
Veće Apelacionog suda u Hagu donelo je presudu kojom se Pjetru Šalji kazna za ratni zločin smanjuje sa 18 na 13 godina zatvora. Šalja, koji nije bio prisutan u sudnici, već je izricanje pratio putem video-konferencije, odbio je da ustane tokom čitanja presude.
Izvor: Kosovo Online
14.07.2025. 16:05
Foto: Envato
Kako se navodi u saopštenju Apelacionog suda u Hagu, veće sastavljeno od sudija Mišela Pikara, Kaija Ambosa i Nine Jergensen potvrdilo je presudu za ratne zločine proizvoljnog lišavanja slobode (tačka 1 optužnice), mučenja (tačka 3) i ubistva (tačka 4), delimično prihvatilo tri od 14 osnova za žalbu dok je ostale odbacilo i Šalji smanjilo kaznu sa 18 na 13 godina zatvora, uključujući vreme provedeno u pritvoru, piše Kosovo Online.
„Apelaciono veće je utvrdilo da za pet osoba koje su, prema zaključku sudskog veća, bile zlostavljane u fabrici metala u Kukesu, nisu predstavljeni dokazi na sudu koji bi potkrepili tvrdnju da su i one bile zlostavljane ili držane u pritvoru tokom perioda u kojem se dogodilo teško zlostavljanje. Ovo je važno jer, prema pravilima Specijalizovanih veća Kosova, osuda ne može biti zasnovana isključivo ili u odlučujućoj meri na iskazima svedoka koje odbrana nije imala priliku da ispita. Apelaciono veće je stoga poništilo osudu za mučenje u delu koji se odnosio na pet osoba, ali je potvrdilo osude za mučenje najmanje 13 drugih osoba. Apelaciono veće je takođe utvrdilo da tužilaštvo nije iznelo dovoljno dokaza za dve osobe preko svedoka koje je odbrana imala priliku da ispita na sudu. Apelaciono veće je stoga poništilo osudu za proizvoljno lišavanje slobode u delu koji se odnosio na te dve osobe, ali ju je potvrdilo u delu koji se odnosio na najmanje 16 drugih osoba. Veće je i delimično poništilo neke od nalaza prvostepene presude (na primer, da su zatvorenici nezakonito lišeni slobode), ali je zaključilo da to nije uticalo na osudu Šalje za proizvoljno lišavanje slobode“, navodi se u saopštenju.
Osnovni sud u Prištini osudio je prvostepeno Živojina Nešića iz Kosovske Mitrovice na 15 godina zatvora zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva na Kosovu i Metohiji, tačnije seksualnog nasilja, piše RTS.
Viši sud u Beogradu oslobodio je bivšeg komandanta Drinskog korpusa VRS Milenka Živanovića optužbi za ratni zločin protiv civila u Srebrenici jula 1995. godine, uz obrazloženje da njegovi nalozi nisu bili usmereni na prisilno iseljavanje bošnjačkog stanovništva.
Takođe, Veće je zaključilo da prvostepeno veće, prilikom procene Šaljinog ličnog doprinosa zločinu ubistva, nije pridalo dovoljan značaj činjenici da on nije imao komandnu ulogu i da je kazna koju je izreklo prvostepeno veće nesrazmerna kaznama izrečenim za slična krivična dela.
Na osnovu ovih nalaza, Apelaciono veće je Šalji smanjilo kaznu.
„Apelaciono veće je naglasilo da potvrđuje osude Šalje za ratne zločine proizvoljnog lišavanja slobode, mučenja i ubistva i dodalo da smanjenje kazne nikako ne treba tumačiti kao da zločini za koje je Šalja proglašen krivim i osuđen ne predstavljaju teška krivična dela“, navodi se u saopštenju.
Kako je preneo Dukađini, Šalja koji fizički nije bio prisutan u sudnici, već je sednicu pratio putem video-konferencije, odbio je zahtev sudije da ustane tokom čitanja presude.
Njegov advokat je zatražio kratku pauzu kako bi razgovarao sa njim, zbog čega je sednica bila prekinuta na pet minuta.
Šalja, bivši pripadnik OVK, osuđen je prvostepeno na 18 godina zatvora u julu prošle godine, nakon što je proglašen krivim za proizvoljno pritvaranje, mučenje i nezakonito ubistvo u Metalurškoj fabrici u Kukešu, na severu Albanije.
Prema optužnici, on i drugi pripadnici OVK učestvovali su u pritvaranju i zlostavljanju osoba osumnjičenih za saradnju sa Srbijom, kao i onih koji nisu aktivno učestvovali u borbama.
Žrtve su, prema navodima optužnice, bile izložene fizičkom i psihičkom nasilju, uključujući pretnje smrću, poniženja i uznemiravanja.
Sud je takođe naložio Šalji da plati 208.000 evra kao odštetu za osam žrtava, dok je oslobođen krivice za delo nečovečnog postupanja.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
Policija iz Bijelog Polja uhapsila je O. R. (18) iz tog crnogorskog grada, dok je protiv maloletnika starog 15 godina podneta krivična prijava zbog sumnje da su počinili krivično delo zelenaštvo, na štetu jednog šesnaestogodišnjaka.
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić potpisala je Odluku o raspisivanju redovnih izbora za odbornike lokalnih parlamenata u devet gradova i opština za 29. mart.
Peta beogradska gimnazija dobila je novog v. d. direktora - nastavnika fizičkog vaspitanja Ognjena Mrvaljevića, nakon što je prethodnoj direktorki Danki Nešović istekao mandat, potvrdio je za portal Newsmax Balkans član Saveta roditelja Nemanja Milošević.
Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu naložilo je da se izrekne hitna mera za sprečavanje nasilja u porodici R. T. (79), osumnjičenoj da je na Vračaru nožem izbola svog supruga (80).
Dok advokat Aleksandar Cvejić smatra da je obustava rada Advokatske komore zbog izmena pravosudnih zakona besmislena, potpredsednik Nove Demokratske stranke Srbije (Novi DSS) Predrag Marsenić tvrdi da institucije u Srbiji ne funkcionišu i da i advokati treba da se založe za to da se stanje promeni.
Pokrajinska vlada izdvojila je skoro šest miliona dinara iz budžetske rezerve za isplatu otpremnina radnicima koji su dobili otkaze u Upravi za kapitalna ulaganja.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić najavio je da će javni poziv za podsticaje po hektaru u iznosu od 18.000 dinara, biti raspisan u ponedeljak, 2. marta.
Više javno tužilaštvo u Novom Pazaru podnelo je Višem sudu u Novom Pazaru predlog za određivanje pritvora protiv osumnjičenog M. P. (69) iz Novog Pazara i donelo je naredbu o sprovođenju istrage protiv osumnjičenog zbog smrtne posledice nakon nasilja u porodici.
Učenik Osnovne škole "Rade Končar" u Zemunu je preko Instagram naloga poslao uznemirujuću poruku i navodno pretio školskim drugovima. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova su rekli portalu Newsmax Balkans da je slučaj prijavljen policiji.
Predsednik Vlade Republike Srbije Đuro Macut sastao se sa rektorkom Državnog univerziteta u Novom Pazaru Tatjanom Soldatović, sa kojom je razgovarao o daljoj stabilizaciji rada ove visokoškolske ustanove i njenom razvoju.
Rok je jasan – obaveze prema Evropskoj uniji moraju da budu ispunjene do juna, naglasio je šef operativnog tima Danijel Apostolović i ocenio da je volja za realizacijom nikad veća. Pravosudni zakoni ipak ostaju najteži test spremnosti države na reforme.
Komentari (0)