Izricanje presude Dijani Hrkalović 22. januara, predložena zatvorska kazna od pet godina
Viši sud u Beogradu zakazao je za 22. januar izricanje presude bivšoj državnoj sekretarki MUP Dijani Hrkalović, optuženoj da je iskorišćavanjem svog položaja u MUP kočila istrage i procesuiranje kriminalaca.
Tužilac Javnog tužilaštva za organizovani kriminal predložio je sudu da Hrkalović osudi na kaznu zatvora od pet godina.
Za drugooptuženog Dejana Milenkovića tužilac je tražio godinu dana zatvora, a za Milorada Šušnjića dve godine.
Tužilac je naveo da je olakšavajuća okolnost za Šušnjića i Milenkovića to što su oženjeni i što su očevi, dok je otežavajuća okolnost za sve optužene to što su bili pripadnici MUP i zloupotrebili svoje funkcije.
Takođe je ukazao na ozbiljnost posledica ometanja radova pravosudnih organa.
U završnim rečima tužilac je naglasio da je tokom postupka dokazima utvrđeno da su optuženi izvršili krivična dela na način kako je to opisano u optužnom predlogu i nabrojao je dokaze kojima su potkrepljene optužbe.
Oštećeni ne želi da tereti Hrkalović
Punomoćnik oštećenog Želimira Kreštalice saglasan je sa rečima tužioca, a preneo je da oštećeni ne želi da tereti Hrkalović, već samo Šušnjića.
Branilac Vladimir Đukanović rekao je da Hrkalović nije imala motiv za izvršenje krivičnih dela, kao i da, kada je reč o slučaju ubistva Vlastimira Miloševića, nije postojala posledica jer je taj slučaj na kraju pravosnažno okončan.
Branilac bivše državne sekratarke MUP istakao je da je i sam Darko Elez rekao da Dijanu Hrkalović nije video u životu.
Đukanović se osvrnuo na reči tužioca i upitao zbog čega na optuženičkoj klupi nije tadašnji ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović i svedok A. M, koji je rekao da mu je naređeno da skloni izveštaje i telefone i da da je to naredio Stefanović.
Traže oslobađajuće presude
Hrkalović se složila sa rečima svog branioca i dodala da nema dokaza da je izvršila krivična dela koja su joj stavljena na teret, te je branilac optužene tražio oslobađajuću presudu tvrdeći da tužilaštvo nije dokazalo navode optužnice.
Đorđe Kalanj, Milenkovićev advokat tvrdi da on nije izvršio krivično delo koje mu je stavljeno na teret, te je tražio da se oslobodi optužbe.
Kako tvrdi advokat, Milenković je postupao po naredbi, što je i sam rekao u svojoj odbrani.
Milenković je optužen da je poslušao naredbu Hrkalović i sam naredio drugom policajcu da sakrije izveštaje i telefone Veljka Belivuka i ostalih.
U Specijalnom sudu u Beogradu, u nastavku suđenja pripadnicima grupe Veljka Belivuka, advokati i optuženi izlagali su primedbe na iskaze okrivljenih-saradnika.
U Specijalnom sudu u Beogradu ispitivanjem okrivljenog saradnika Nikole Spasojevića nastavljeno suđenje pripadnicima organizovane kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.
Kalanj je istakao da njegovim činjenjem nije nastala posledica jer je u tom predmetu doneta pravoznažna presuda.
Šušnjićev branilac je naveo da iz dokaza proizilazi da on nije postupao po prijavi Želimira Kreštaliće protiv Darka Eleza zbog pretnji.
Od suda je zatražio oslobađajuću presudu za svog branjenika.
Milenković i Šušnjić su se takođe saglasili sa završnim rečima svojih branilaca i tražili oslobađajuće presude.
Optužena Hrkalović, kao i nekadašnji načelnik Policijske uprave Novi Sad Milorad Šušnjić i drugooptuženi bivši načelnik za specijalne istražne metode Dejan Milenković od početka suđenja negiraju izvršenje krivičnih dela koja im se stavljaju na teret.
Povezanost sa Belivukom
Hrkalović je između ostalog optužena da je tokom istrage protiv Veljka Belivuka i ostalih za ubistvo Miloševića, naredila da se izveštaj veštačenja telefona optuženih i sami njihovi telefoni ne dostave tužilaštvu na vreme.
Međutim, Hrkalović je negirala da poznaje vođu organizovane kriminalne grupe Veljka Belivuka, kao i da ima veze sa ubistvom Vlastimira Miloševića, kao i da je naložila načelniku novosadske policije da Darka Eleza stavi pod operativnu obradu kako bi ga zaštitila da ne mogu druge policijske uprave da ga nadziru.
Kasnije je Belivuk pravosnažno oslobođen od tih optužbi, a sada je u pritvoru i optužen je za najbrutalnija krivična dela kao vođa kriminalne grupe "Principi", među kojima je sedam teških ubistava.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu policija je odredila zadržavanje do 48 sati Ž. G. (30) zbog sumnje da je drvenom palicom pretukao G. L. (45).
Roditelji učenika Vazduhoplovne akademije završili su okupljanje ispred i u prostorijama škole kada su prostorije napustili i oni koji su se, kako kažu roditelji, predstavili kao privremeni članovi Školskog odbora i v.d. direktora.
Kazneno-popravna ustanova "Šuto Orizari", poznata i kao Šutka, u protekloj godini doživela je značajne promene u svom funkcionisanju. Direktor Boban Utkovski u intervjuu za Stav regiona naglasio je da najveći izazov nisu fizički zidovi zatvora, već upravljanje ljudima - pritvorenicima i zaposlenima.
Srpska diplomatija odigrala je ključnu ulogu u evakuaciji palestinskih novinara koji rade za američki NBC i članova njihovih porodica iz Gaze. Kako je sve izgledalo iza kulisa, otkriva ambasador Srbije u SAD Dragan Šutanovac u razgovoru sa našim dopisnikom iz Vašingtona Ognjenom Medićem.
U Srbiji će biti nestabilno vreme sa kišom i pljuskovima sa grmljavinom, koji će posle podne biti izraženiji, sa većom količinom padavina za kratak vremenski period, pojavom grada, jakim i olujnim vetrom u zoni najintenzivnijih grmljavinskih procesa, upozorio je Republički hidrometeorološki zavod.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je u jednom trenutku tokom šetnje građana protiv blokada na Voždovcu došlo do manjeg incidenta kada su građani okupljeni na poziv zborova hteli da zvižde, ali da su pobegli, i da su se krili iza policije.
U organizaciji Centra za društvenu stabilnost održano je širom Srbije 125 prijavljenih javnih okupljanja pod nazivom "Građani protiv blokada", kojima je prisustvovalo oko 144.000 građana, rekao je na konferenciji za medije pomoćnik direktora policije Vladan Radosavljević.
Autorski tekst o političkoj situaciji u Srbiji, koji je novinska agencija AP objavila u subotu, 13. septembra, a koji su preneli inostrani mediji, uključujući Vašington post, uzburkao je javnost.
Predlog zakona o dopunama Zakona o izvršenju i obezbeđenju radi efikasnije primene zaštite prava na porodični dom upućen je u u skupštinsku proceduru, izjavio je u intervjuu za "Stav nedelje" ministar pravde Republike Srbije Nenad Vujić.
U gradovima i opštinama Srbije okupili su se građani koji se protive blokadama, jer im, kako kažu, ometaju funkcionisanje i žele da se vrate normalan život, rad i učenje. Na Voždovcu je, gde se protestnoj šetnji pridružio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, bilo napeto, a policija je intervenisala.
Protest pod sloganom "Javna dobra su vrednost, a ne roba" počeo je na beogradskom trgu Slavija i na početku su pročitani zahtevi učesnika, koji se protive privatizaciji ključnih državnih sistema.
Skup građana koji se protive blokadama, a na koji je pozvao Centar za društvenu stabilnost trebalo bi da počne u Petrovaradinu, dok su, s druge strane, kontraskup pod sloganom "Marš iz moje avlije" na istom mestu najavili studenti u blokadi i Zborovi građana Novog Sada.
Zaposleni i roditelji u srednjoj školi "Vazduhoplovna akademija" optužili su nadležne u ovoj obrazovnoj ustanovi za protivpravno oduzimanje imovine u Vršcu i Beogradu i istakli da škola sa tradicijom dugom 100 godina ne može da se koristi za nelegalne radnje.
Komentari (0)