Izricanje presude Dijani Hrkalović 22. januara, predložena zatvorska kazna od pet godina
Viši sud u Beogradu zakazao je za 22. januar izricanje presude bivšoj državnoj sekretarki MUP Dijani Hrkalović, optuženoj da je iskorišćavanjem svog položaja u MUP kočila istrage i procesuiranje kriminalaca.
Tužilac Javnog tužilaštva za organizovani kriminal predložio je sudu da Hrkalović osudi na kaznu zatvora od pet godina.
Za drugooptuženog Dejana Milenkovića tužilac je tražio godinu dana zatvora, a za Milorada Šušnjića dve godine.
Tužilac je naveo da je olakšavajuća okolnost za Šušnjića i Milenkovića to što su oženjeni i što su očevi, dok je otežavajuća okolnost za sve optužene to što su bili pripadnici MUP i zloupotrebili svoje funkcije.
Takođe je ukazao na ozbiljnost posledica ometanja radova pravosudnih organa.
U završnim rečima tužilac je naglasio da je tokom postupka dokazima utvrđeno da su optuženi izvršili krivična dela na način kako je to opisano u optužnom predlogu i nabrojao je dokaze kojima su potkrepljene optužbe.
Oštećeni ne želi da tereti Hrkalović
Punomoćnik oštećenog Želimira Kreštalice saglasan je sa rečima tužioca, a preneo je da oštećeni ne želi da tereti Hrkalović, već samo Šušnjića.
Branilac Vladimir Đukanović rekao je da Hrkalović nije imala motiv za izvršenje krivičnih dela, kao i da, kada je reč o slučaju ubistva Vlastimira Miloševića, nije postojala posledica jer je taj slučaj na kraju pravosnažno okončan.
Branilac bivše državne sekratarke MUP istakao je da je i sam Darko Elez rekao da Dijanu Hrkalović nije video u životu.
Đukanović se osvrnuo na reči tužioca i upitao zbog čega na optuženičkoj klupi nije tadašnji ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović i svedok A. M, koji je rekao da mu je naređeno da skloni izveštaje i telefone i da da je to naredio Stefanović.
Traže oslobađajuće presude
Hrkalović se složila sa rečima svog branioca i dodala da nema dokaza da je izvršila krivična dela koja su joj stavljena na teret, te je branilac optužene tražio oslobađajuću presudu tvrdeći da tužilaštvo nije dokazalo navode optužnice.
Đorđe Kalanj, Milenkovićev advokat tvrdi da on nije izvršio krivično delo koje mu je stavljeno na teret, te je tražio da se oslobodi optužbe.
Kako tvrdi advokat, Milenković je postupao po naredbi, što je i sam rekao u svojoj odbrani.
Milenković je optužen da je poslušao naredbu Hrkalović i sam naredio drugom policajcu da sakrije izveštaje i telefone Veljka Belivuka i ostalih.
U Specijalnom sudu u Beogradu, u nastavku suđenja pripadnicima grupe Veljka Belivuka, advokati i optuženi izlagali su primedbe na iskaze okrivljenih-saradnika.
U Specijalnom sudu u Beogradu ispitivanjem okrivljenog saradnika Nikole Spasojevića nastavljeno suđenje pripadnicima organizovane kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.
Kalanj je istakao da njegovim činjenjem nije nastala posledica jer je u tom predmetu doneta pravoznažna presuda.
Šušnjićev branilac je naveo da iz dokaza proizilazi da on nije postupao po prijavi Želimira Kreštaliće protiv Darka Eleza zbog pretnji.
Od suda je zatražio oslobađajuću presudu za svog branjenika.
Milenković i Šušnjić su se takođe saglasili sa završnim rečima svojih branilaca i tražili oslobađajuće presude.
Optužena Hrkalović, kao i nekadašnji načelnik Policijske uprave Novi Sad Milorad Šušnjić i drugooptuženi bivši načelnik za specijalne istražne metode Dejan Milenković od početka suđenja negiraju izvršenje krivičnih dela koja im se stavljaju na teret.
Povezanost sa Belivukom
Hrkalović je između ostalog optužena da je tokom istrage protiv Veljka Belivuka i ostalih za ubistvo Miloševića, naredila da se izveštaj veštačenja telefona optuženih i sami njihovi telefoni ne dostave tužilaštvu na vreme.
Međutim, Hrkalović je negirala da poznaje vođu organizovane kriminalne grupe Veljka Belivuka, kao i da ima veze sa ubistvom Vlastimira Miloševića, kao i da je naložila načelniku novosadske policije da Darka Eleza stavi pod operativnu obradu kako bi ga zaštitila da ne mogu druge policijske uprave da ga nadziru.
Kasnije je Belivuk pravosnažno oslobođen od tih optužbi, a sada je u pritvoru i optužen je za najbrutalnija krivična dela kao vođa kriminalne grupe "Principi", među kojima je sedam teških ubistava.
Filmovi « Zastava filma » obuhvataju teme koje su najvećim delom vezane za događaje u kojima je vojska, kroz motiv odbrane zemlje, požrtvovanosti i hrabrosti, simbol jedne države i njenog istorijskog nasleđa. U tom pogledu dokumentarni filmovi obrađuju kako događaje pre Drugog svetskog rata, tako najvećim delom one priče koji su vezani za posledice ratnih godina ili i za same životne sudbine onih koji su bili deo njih. Svojim izborom tema filmovi « Zastava filma » su ceo svoj serijal posvetili i istoriji Jugoslovenske narodne armije koju su činili građani na odsluženju vojnog roka, njihovim pričama i dogodovštinama, ali i onim temama koje su deo razvoja moderne srpske vojske, a posebno njenom zadatku odbrane državnih granica. Duga filmska tradicija « Zastave filma » tako doprinosi rasvetljavanju jedne od najvažnijih tema za opstanak jednog društva i otvara brojne teme i dileme vezane za uspon i očuvanje teritorijalnih vrednosti srpske države
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Na današnji dan pre 35 godina u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu prekinuta je predstava "Sveti Sava" reditelja Siniše Kovačevića - scena koju su mnogi doživeli kao simboličan početak kraja zajedničke države i trenutak koji je glumcu Žarku Lauševiću promenio život iz korena.
U velikom intervjuu za emisiju Razumno sa Borisom Brezom o svim aktualnim temama govorila je predsjedateljica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, koja se vratila sa službenog puta u Sjedinjenim Državama, gdje je boravila unatoč američkim sankcijama.
Ukrajina je izvela najveći napad na rusko ratno vazduhoplovstvo, uništivši preko 40 aviona na vojnim bazama koje se nalaze hiljadama kilometara od ukrajinskih granica.
Francusko-nemački non-pejper jedni vide kao korak ka sređivanju stanja u Bosni i Hercegovini, drugi kao povod za produbljivanje političke krize. Advokat Branko Lukić smatra da su u Republici Srpskoj ozbiljno shvatili ovaj non-pejper, iako je to zapravo nezvanični dokument.
U Srbiji ujutro i pre podne, prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), ponegde prolazna slaba do umerena oblanost, u toku dana pretežno sunčano i još toplije uz maksimalnu temperaturu do 33 stepena.
U fokusu javnosti već izvesno vreme je kvalitet obrazovanja, ali i najavljene reforme obrazovnog sistema u Srbiji. Godinama unazad govorilo se o uvođenju obavezne srednje škole, a odluka o tome najavljena je za 2030. godinu.
Studenti u blokadi organizovali su proteste u 32 grada širom Srbije, sa istim zahtevom - da se raspišu izbori. U Beogradu je bila blokada dve vitalne saobraćajnice, Brankovog mosta i Gazele, je završena u 21.16.
Podizanje uslova za sticanje prava na starosnu penziju zabrinulo je građane Evrope, a sudeći prema statističkim podacima, prosečan građanin Starog kontinenta, iako živi duže, sve kraće uživa u penzionerskim danima.
Saobraćajni znakovi u Srbiji su neretko na meti lopova, ali i onih koji ih uništavaju grafitima. Poslednje hapšenje kradljivaca znakova izvela je kruševačka policija. Kod osumjičenih je nađeno više od 20 saobraćajnih znakova. Ko je odgovoran ako zbog toga što znaka nema dođe do saobračajne nesreće?
Na državnom putu između sela Štubik i Plavna kod Negotina zapalio se kamion sa plinskim bocama, a u toku je intervencija vatrogasno-spasilačke jedinice, rečeno je Tanjugu u Saobraćajnoj policiji Negotin.
Srpska lista saopštila je da je na šetalištu u centru Severne Mitrovice pokušano organizovano deljenje kosovskih zastava srpskoj deci, uz njihovo fotografisanje bez znanja i saglasnosti roditelja.
Komentari (0)