Makron: Evropskoj uniji potrebna snažna i demokratska Srbija
Evropskoj uniji i njenim zemljama članicama potrebna je snažna i demokratska Srbija u njihovom okrilju i Srbiji je potrebna jedna snažna i suverena EU da brani i promoviše njene interese, uz poštovanje svog identiteta, poručio je predsednik Francuske Emanuel Makron u autorskom tekstu za „Politiku“
„Poput Francuske, uveren sam u to, Srbija teži ka nezavisnosti i suverenosti koje samo EU posedujući sredstva svoje strateške autonomije može da joj pruži. Ovu stratešku autonomiju ćemo zajedno izgraditi obezbeđujući sebi sredstva da osiguramo našu bezbednost i jačajući našu saradnju u odbrani“, napisao je Makron u autorskom tekstu za današnju „Politiku“.
Francuski predsednik je napisao da ćemo tu stratešku autonomiju „takođe izgraditi u oblasti industrije u svim sektorima gde moramo da se ujedinimo kako bismo bili otporniji u odnosu na bespoštednu međunarodnu utakmicu, u oblasti kritičnih sirovina, lekova, veštačke inteligencije, na primer“.
„Čast mi je što ponovo dolazim u Srbiju“
„Čast mi je što dolazim u Srbiju na poziv predsednika Vučića posle prve posete u kojoj sam bio, ima već pet godina, s ambicijom da ponovno povežem niti jednog davnašnjeg prijateljstva, koje se kalilo na frontu Prvog svetskog rata sa još živim sećanjima na vojsku na Solunskom frontu. Tada sam bio duboko dirnut toplinom dočeka koji mi je upriličen i koji je još više učvrstio moje uverenje u snagu i vitalnost veza koje spajaju nas, Francuze i Srbe", podsetio je Makron.
On kaže da su se od tada odnosi Francuske i Srbije, „naše razmene i naša partnerstva još više razvili“.
Tanjug/ Predsedništvo Srbije
"Kao dokaz za to navodim velike projekte u koje su uključene prvorazredne francuske kompanije; podršku koju pruža Francuska agencija za razvoj na brojnim radovima u Srbiji, posebno u oblasti energetske tranzicije. Navodim takođe i obnovu naših razmena mišljenja na intelektualnom planu, o čemu je svedočilo učešće Francuske kao počasnog gosta na Sajmu knjiga u Beogradu pre nekoliko meseci", napisao je Makron.
Makron: Zamor u ritmu pristupnih pregovora
Francuski predsednik smatra da uprkos već snažnoj bliskosti između Srbije i EU, perspektiva pristupanja Evropskoj uniji ne privlači onoliko koliko bi trebalo „dok se u pozadini mešaju zabrinutosti i zamor, posebno u vezi s ritmom pristupnih pregovora, ali ponekad i jedna vrsta resantimana, pa čak i nepoverenja u vezi s Evropskom unijom, koji svoj izvor imaju u novijoj istoriji i u sukobljenim ili konfliktnim sećanjima“.
„Srbija, naravno, pripada Evropi svojom geografijom, ali više od toga, pripada joj svojom istorijom; istorijom jednog ponositog naroda koji ima snažan identitet od koga nikada nije odustao“, napisao je Makron.
Makron napominje da su danas razmene Srbije mnogo bogatije sa zemljama Evropske unije nego sa bilo kojom drugom zemljom ili skupinom zemalja.
„Ekonomske razmene, naravno, od kojih su gotovo dve trećine realizovane s Evropskom unijom, ali takođe i razmene među ljudima, kroz učešće Srbije u programima ’Erazmus plus’ i ’Horizont Evropa’. U oblasti umetnosti, Srbija već doprinosi na plodonosan i kreativan način evropskom kulturnom prostoru i radujem se što ću tokom moje posete otkriti blago čudesnih kolekcija Matice srpske“, naveo je Makron.
„Istoričari da pomognu da se prevaziđu prepreke“
Francuski predsednik smatra da je „vreme da zajedno bez ostrašćenosti sagledamo istoriju da ne bi više predstavljala prepreku, što ona danas još uvek jeste, između nas i, još i više, između zemalja regiona koje su sve pozvane da budu zajedno u okrilju Evropske unije“.
„Istoričari svih naših zemalja – članica EU i zemalja kandidata, verovatno bi mogli da nam pomognu na tom putu angažujući se u kolektivnom radu na tome“, dodao je on.
Makron: Srbija ne treba da se plaši za svoj identitet
Makron ističe da „Srbija, s pravom uverena u posebnost svoje sudbine i ponekad očvrsla od izazova koje je ona pred nju stavljala, ne treba da se plaši za svoj identitet i svoju suverenost ulaskom u Evropsku uniju“.
„Ta bolna sećanja, kao ni te zapitanosti, ne treba da odvraćaju građane Srbije od onog što je očigledno: njihovo mesto je u Evropi, uz Francusku – kojoj nije ništa manje stalo nego Srbiji do osobenosti svoje istorije i kulture – u toj zajednici koja je jedino mesto u kome ćemo moći zaista da branimo vrednosti koje su nam zajedničke“, napisao je predsednik Francuske.
Srbija – centralna zemlja regiona
On navodi da Srbija u potpunosti ima svoje mesto u okrilju EU „kao velika centralna zemlja ovog regiona koja je sposobna ne samo da bude glavni graditelj budućnosti pomirenja i saradnje u regionu već, ako to želi, snaga inspiracije i pokretačka snaga“.
Tanjug/Predsedništvo Srbije
„Mislim, takođe, i na okvir koji nam nudi Evropska politička zajednica za pokretanje zajedničkih inicijativa: naredni Samit koji će se održati u Mađarskoj na jesen u tom smislu će biti značajan sastanak“, najavljuje Makron.
„Neophodno da Srbija pristupi ujedinjenom frontu protiv Rusije“
Makron smatra da „samo u okrilju EU – unije suverenih država koje dele istu viziju svoje budućnosti, Srbija će moći da ostane Srbija“ jer, kako je napisao „kada je rat, još jednom, ponovo izbio na našem kontinentu, iniciran od strane Rusije koja u Ukrajini sledi brutalan plan osvajanja, ideja da Srbija može da traži svoj put u večitoj igri balansiranja između sila koje će u njoj videti samo piona za žrtvovanje na šahovskoj tabli samo je iluzija“.
„Pitanje koje se postavlja Srbiji, ali i svima nama Evropljanima u ovom trenutku, još više nego pitanje o neophodnom održavanju ujedinjenog fronta protiv Rusije, je pitanje o tipu društva u kome će sutra hteti da živi naša omladina. Po tom pitanju, nemam nikakve sumnje u to, mladi u Srbiji će imati isti odgovor kao i mladi u Francuskoj“, navodi Makron.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je od velikog značaja to što će sa predsednikom Francuske Emanuelom Makronom, koji će u četvrtak doputovati u dvodnevnu zvaničnu posetu Srbiji, razgovarati o veoma bitnim pitanjima, uključujući vojno-tehničku saradnju.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić ugostiće predsednika Francuske Emanuela Makrona, koji će boraviti u zvaničnoj poseti Republici Srbiji 29. i 30. avgusta, saopštila je Služba za saradnju sa medijima Predsednika Republike.
On ocenjuje da „za građane Francuske, kao i za građane drugih država članica i uskoro za građane Srbije, EU jeste i ostaće jedna od najčvršćih brana protiv populizma, demagogije i ekstrema, kao i jedinstveni prostor ekonomskog prosperiteta i ima kapacitet da bude relevantna naspram naših konkurenata u globalizaciji“.
Makron za formiranje Zajednice srpskih opština
U vezi s pitanjem Kosova i Metohije, Makron je napisao da će lično ostati angažovan na sprovođenju Ohridskih sporazuma, a najpre na uspostavljanju zajednice opština sa srpskom većinom na KiM.
On podseća da je 2019, kada je govorio o tom pitanju, „govorio o neophodnoj hrabrosti da bi se došlo do kompromisa“ i da su tada u Francuskoj, uvereni da ta hrabrost postoji u Srbiji, „s Nemačkom i našim evropskim partnerima, uz podršku SAD, hteli da pomognemo regionu da izbegne da se ređaju unilateralni potezi, neodmerene izjave, podizanje tenzija čije su glavne žrtve ljudi koji žive na terenu posebno srpska manjina na Kosovu“.
"Put koji smo predložili čuva suštinu i opstanak Srba na KIM"
Francuski predsednik Emanuel Makron smatra da je neophodna normalizacija odnosa Beograda i Prištine jer se time čuva suština: mogućnost za Srbe da žive na Kosovu uz poštovanje zakona ali ne odričući se svog identiteta ni svojih prirodnih veza sa Srbijom; ali takođe i postojanje garancija koje se tiču očuvanja srpskog kulturnog i verskog nasleđa, objasnio je Makron.
On ocenjuje da je „ovaj put trasiran“ i da „sve što usporava napredak na tom putu ide nauštrb ljudi koji tamo žive“ i kaže da je uveren da je „ovaj kompromis u skladu s interesima Srbije“.
Francuski predsednik je napisao da njegova današnja poseta Beogradu, „nove etape koje postavljamo za našu bilateralnu saradnju, stvarno strateško partnerstvo koje gradimo, apel koji sam uputio za odlučno angažovanje Srbije u pristupanju Evropskoj uniji, sve to čini jednu poruku poverenja u našu zajedničku budućnost i takođe najbolji način da se neguje i produbljuje naše tako dragoceno prijateljstvo“.
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA ( R )
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
OTVORI OČI
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
STAV DANA ( R )
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
PORTAL ( R )
Portal. Vaš prolaz u svet. Svakog radnog dana u 20h emisija koja objašnjava izbore, pregovore, sukobe i ratove. Otvorite portal i zakoračite izvan naših granica!
Mlađa ženska osoba, državljanka Srbije, poginula je u Budvi kada se odvezala sa sajle tokom parasejlinga i sa više od 50 metara pala u vodu, prenose crnogorski mediji.
Stevica Deđanski iz Centra za razvoj međunarodne saradnje smatra da bi gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić trebalo da siđe među građane i priča sa njima, dok je politički analitičar Ivan Miletić istakao da zakon mora da važi za sve, te da institucije treba zaista da rade svoj posao.
Vanpretresno veće Višeg suda u Novom Sadu, u krivičnom postupku koji se vodi povodom pada nadstrešnice na Železničkoj stanici, ukinulo je pritvor za četvoro okrivljenih, dok je za njih pet on produžen za 30 dana.
U svečanoj sali "Srednje zanatske škole" u Beogradu upriličeno je druženje članica Udruženja lekara-pisaca "Vidar", članica ansambla "Ratislav Blagojević i Gledanice" i maturanata u želji da se od donacije i kupovine knjiga obezbedi besplatno matursko veče za učenike.
Više od milijardu ljudi na svetu je gojazno. To pokazuju najnoviji podaci Svetske zdravstvene organizacije koja planira da u avgustu prvi put zvanično podrži upotrebu lekova za mršavljenje kod odraslih.
Srbija je kandidovala sela Tršić, Rudno i Bistricu za globalnu inicijativu Svetske turističke organizacije UN za najlepša sela na svetu. Rudno važi za lidera etno turizma. Ima li u njemu mladih koji žele da iskoriste ovaj potencijal?
Policija u Pančevu podneće krivičnu prijavu protiv četrdesetdevetogodišnjeg muškarca iz okoline Kovina, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela nedozvoljen promet akciznih proizvoda i nedozvoljeno skladištenje robe.
Svaki peti učenik u Srbiji do kraja osnovne škole probao je elektronske cigarete, a zabrinjavajuće je što sve više mladih postaje i redovan korisnik. I pored dokazanih štetnosti nikotina, duvanska industrija agresivnim marketingom i primamljivim aromama stvara novu generaciju zavisnika.
Sasvim je izvesno da će do nove pandemije doći na globalnom nivou, ali nije poznato u kakvom će se obliku virus vratiti i kada, pa s obzirom na takve okolnosti, ne možemo da kažemo da je globalna populacija za takav scenario spremna, smatraju stručnjaci za Newsmax Balkans.
Rektorski kolegijum Univerziteta u Beogradu saopštio je, nakon razgovora studenata, dekana i rektora BU da unutar akademske zajednice postoje različita mišljenja, posebno u vezi sa načinom okončanja školske godine i mogućnosti nastavka blokada i da im je potrebno vreme da usaglase stavove.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je, povodom najnovijih dešavanja i incidenata na Kosovu i Metohiji, naveo da je reč o organizovanoj akciji Prištine uz pomoć "glasnog ćutanja" međunarodne zajednice predvođene zapadnim zemljama.
Višedecenijski problem neisplaćenih plata radnicima propalih društvenih preduzeća u Nišu konačno dobija epilog. Do sada je isplaćeno oko pola miliona evra za dve grupe radnika, njih oko dve hiljade, koji svoje zarade čekaju i po 30 godina, a grad završava spiskove od još oko 5.000.
Komentari (0)