(VIDEO) Sagovornik Newsmax Balkans: Italija se prema Srbiji postavlja prijateljski, Kosovo glavna tačka razmimoilaženja
Poseta premijerke Italije Đorđe Meloni Beogradu potvrda je zajedničkih interesa, ocenjuju stručnjaci. Kako za Newsmax Balkans navodi Aleksandar Lukić iz Instituta za političke studije, Italija se prema Srbiji postavlja prijateljski, iako priznanje Kosova ostaje glavna tačka razmimoilaženja.
"Svakako je poseta premijerke Italije jako važna za našu zemlju jer je Italija jedna od ključnih zemalja Zapadne Evrope sa kojom mi možemo da imamo dobre odnose, odnosno ne opterećuje nas istorija poslednjeg vremena onoliko koliko nas opterećuje sa drugim zemljama", izjavio je Lukić za Newsmax Balkans.
Prema njegovim rečima, Italija se postavlja prijateljski prema Srbiji, ako takvi odnosi uopšte postoje.
"Što se tiče razloga posete i onoga o čemu se govorilo, zaista se malo zna, ali na osnovu onoga što znamo, vidimo da bi moglo da bude u pitanju nešto što predstavlja spoj političkog i ekonomskog. Sa Italijom imamo dobru ekonomsku saradnju, a i političku. Italija je priznala Kosovo kao nezavisnu državu, ali kad bismo to izuzeli, imamo dobre političke odnose i ova poseta mogla bi da doprinese njihovom očuvanju i unapređenju", rekao je naš sagovornik.
Aleksandar Lukić sa Instituta za političke studije i dopisnik Novosti iz Moskve, novinar Branko Vlahović, komentarisali su izjave šefa NATO Marka Rutea o mogućem izbijanju Trećeg svetskog rata u kojem bi, kako smatra, Kina napala Tajvan, a Rusija ušla u sukob sa NATO.
Aleksandar Lukić iz Instituta za političke studije smatra da će se urušiti univerzitet, ukoliko se nastavi sa blokadom, dok je Goran Bašić iz Instituta za društvene nauke dodao da je za dijalog potrebno da se svako odmakne od svoje početne pozicije i pita građane u kakvoj Srbiji žele da žive.
Rešenja za izlazak iz političke krize u kojoj se Srbija nalazi predlažu i vlast i opozicija, a oglasili su se i studenti. Sagovornici Newsmax Balkans objasnili su koji scenariji postoje za formiranje nove vlade i raspisivanje izbora i pod kojim uslovima može da se vrati stabilnost u društvo.
Tačka spoticanja je, kako je dodao naš sagovornik, upravo priznanje Kosova i Metohije od strane Italije, ali to mogu da budu i ilegalne migracije.
"U italijanskim, ali i našim medijima može se videti da je jedna od tema posete Melonijeve Beogradu i to, ilegalne migracije i balkanska ruta prema Italiji. Italija želi da zatvori tu rutu, sa Albanijom već ima neki sporazum, pa postoji mogućnost da želi takav sporazum da sklopi i sa našom zemljom", objasnio je Aleksandar Lukić.
Naš sagovornik je istakao da ima poseban stav kad je upitanju podrška Italije Srbiji na putu ka Evropskoj uniji.
"Vezan je za priznanje KiM i našeg ulaskaa u EU, a tiče se naših granica. Možemo da govorimo o raznim stvarima i uslovima koje nam EU postavlja i to je sa jedne strane u redu, međutim, ta politika uslovljavanja može da bude obostrana. U smislu, ako smo važni za njih kao što kaže Meloni u skladu sa principima Berlinskog procesa, onda možemo da kažemo da Srbija bez Kosova ne može da uđe u Evropsku uniju", izjavio je Lukić.
Kako je rekao, Srbija može da postavi pitanje EU i evropskim liderima koji su priznali nezavisno Kosovo: "Koje su granice Srbije koje vidite u EU?".
"Ako nemamo dovoljno jaku poziciju, onda nema ništa od ulaska Srbije u Evropsku uniju, osim da i mi priznamo Kosovo kao nezavisnu državu", objasnio je.
Pristupanje NATO
Lukić je naveo da je Srbija, kad se radi o eventualnom ulasku u NATO, podigla svoju saradnju sa Alijansom na najviši nivo, bez da pristupi organizaciji.
"Ne znam šta bi od Srbije moglo više da se očekuje u saradnji sa NATO od ovoga što imamo, a da ne budemo njihov član. Tako da, ako se od Srbije traži više, to je onda jedino pristupanjenje NATO jer je to jedino više od ovoga kako je sada", rekao je sagovornik.
On je zaključio da Italija za našu zemlju, ali i mi za njih, predstavlja značajnu ekonomsku i političku podršku, kao i priliku gde je EXPO 2027 nešto što će svakako doprineti dobrim odnosima sa ovom zemljom.
Emisija BIZLife week donosi spoj biznisa i života: aktuelne teme, korisne savete, inspirativne priče ljudi koji oblikuju poslovnu budućnost. Kratko, jasno i drugačije. Baš onako kako očekujete od BIZLife-a i News Max Balkansa.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
special
21:00
SINTEZA
Ko je bila srpska kraljica Jelena, žena kralja Uroša I i majka kraljeva Dragutina i Milutina? Kakva je bila žena koja je jedina od srpskih srednjovekovnih vladarki postala svetica i imala svoje žitije? Zašto su je pogrešno nazivali Jelena Anžujska. Odgovore tražimo od istoričarke Katarine Mitrović. Sinteza, u spektru Luke Mičete.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-JUGOSLOVENKA
Priča o ženi koje više nema, a koja je bila ratnica, levičarka, drugarica, supruga, domaćica, majka, umetnica, feministkinja i revolucionarka. Jugoslovenka je bila nacionalnost u koju su verovali svi stanovnici bivše Jugoslavije sve do trenutka dok, jačanjem nacionalne svesti, nisu nastale Srpkinje, Hrvatice, Slovenke, Makedonke. Nova epizoda serijala “Dekade” obrađuje karekter Jugoslovenke koja je bila deo popularne kulture, od muzike, preko filma, do književnosti.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
U saobraćajnoj nesreći na pružnom prelazu u selu Vapa kod Čačka poginuo je muškarac (42), potvrđeno je za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave Čačak.
Četvorogodišnja devojčica E. M. preminula je na Institutu za majku i dete nakon što je iz Opšte bolnice u Čačku transportovana za Beograd usled komplikacija nakon operacije trećeg krajnika.
Sekretarijat za javne prihode Grada Beograda obavestio je poreske obveznike – fizička lica, preduzetnike i pravna lica da je 18. februar rok za uplatu obaveze za prvi kvartal poreza na imovinu za 2026. godinu.
Policija u Nišu je, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u tom gradu, uhapsila A. B. (39), K. V. (55) i N. M. (43) iz ovog grada, koji se terete da su maloletnici omogućili da uživa opojne droge.
Opšta bolnica u Čačku saopštila je da je, nakon dobijanja informacija o smrti devojčice E. M. (4), koja je preminula posle operacije krajnika 4. februara, istog dana obavestila Ministarstvo zdravlja i zdravstvenu inspekciju o tome.
Iako deo pružnih prelaza u Srbiji i dalje nije adekvatno obeležen, što predstavlja ozbiljan bezbednosni rizik, nesreće se događaju i na mestima gde signalizacija postoji i gde su rampe spuštene.
Pripadnici UKP uhapsili su bivšu direktorku Ustanove za odrasle i starije u Leskovcu i jednog rukovodioca zbog sumnje da su godinama zloupotrebljavali službeni položaj, oštetivši ustanovu za više od sedam miliona dinara.
Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković zaustavljen je na graničnom prelazu Gradiška između Hrvatske i BiH, gde su ga pregledali službenici Granične policije, a potom je platio kaznu od 700 evra zbog narušavanja javnog reda i mira.
Muzej savremene umetnosti u Beogradu najavio je da će povodom Sretenja - Dana državnosti 14, 15. i 16. februara omogućiti besplatan ulaz na sve svoje programe.
Da li će sledeći izbori u Srbiji doneti promene i da li su zaista najvažniji u novijoj istoriji, pitanje je koje je odavno u žiži javnosti. Sociolog i profesor Vladimir Vuletić rekao je u emisiji Sinteza da je studentski pokret bio politička snaga, ali da su vremenom izgubili artikulaciju.
Komentari (0)