Rasprava Beširija i Obrkneževa o štrajku glađu: Izraz izgubljenog poverenja u državu ili politički performans

U Srbiji dvoje građana štrajkuje glađu, izazivajući debatu o motivima te vrste protesta. Dok Naim Leo Beširi ukazuje na gubitak poverenja u institucije i potrebu za sistemskom promenom, Nebojša Obrknežev ističe da je rešenje dijalog i izbegavanje ekstremnih metoda.

Autor:

G. M.

14.11.2025. 11:45

Rasprava Beširija i Obrkneževa o štrajku glađu: Izraz izgubljenog poverenja u državu ili politički performans
Printscreen: Newsmax Balkans

Dok su na snazi individualni štrajkovi glađu kod nas, ponovo se otvara pitanje da li je ovaj radikalni čin pritisak na institucije ili poslednje sredstvo građanske i političke borbe.

Štrajk glađu kao oblik protesta nije nepoznat domaćoj političkoj sceni - od Vuka i Danice Drašković i Tomislava Nikolića, preko Boška Obradovića i Marinike Tepić, pa do Sandre Božić i Aleksandra Martinovića. Ipak, sadašnja situacija je specifična jer, štrajkuju ljudi koji direktno ne učestvuju u politici, već traže pravdu pred institucijama.

"Teorija kaže da bi trebalo da živimo u demokratiji sa podelom vlasti, gde se izvršna, zakonodavna i sudska vlast međusobno kontrolišu", kaže Naim Leo Beširi, direktor Instituta za evropske poslove.

On dodaje da u našoj političkoj kulturi to gotovo nikada nije bio slučaj, a posebno ne poslednjih 13 godina, navodeći ocene domaćih i međunarodnih organizacija o političkom uticaju na tužilaštvo, sudstvo i policiju.

Printscreen: Newsmax BalkansNaim Leo Beširi

Prema njegovim rečima, kada građani izgube poverenje da ih institucije mogu zaštititi, pribegavaju radikalnijim metodama.

"Ako sudovi ne reaguju, tužilaštvo ne postupa, policija selektivno primenjuje zakon, građani se okreću protestima i, u krajnjem slučaju, štrajku glađu", navodi Beširi.

Ističe da Dijana Hrka, majka mladića koji je stradao u padu nadstrešnice u Novom Sadu, štrajkom glađu skreće pažnju na "nešto što je ozbiljno trulo u državi".

Beširi naglašava i da u poslednje vreme veliki broj ljudi protestuje zbog, kako kaže, izostanka institucionalne reakcije.

S druge strane, Nebojša Obrknežev iz Centra za društvenu stabilnost smatra da deo zahteva koji se danas postavljaju štrajkom glađu ima prvenstveno politički karakter.

"Ako govorimo o zahtevima za puštanje pritvorenih, moram da kažem da ne znam ko je u ovom trenutku uopšte u pritvoru. A zahtev za izborima je isključivo politički", navodi on.

"Dijalog je rešenje"

Govoreći o slučaju prevoznika Milomira Jaćimovića, Obrknežev ocenjuje da je reč o osobi koja je "učinila više prekršaja, što stoji u zapisnicima, i da zbog toga ne može biti predstavljena kao žrtva sistema".

Printscreen: Newsmax BalkansNebojša Obrknežev

Ističe i da štrajk glađu, ma koliko težak i emotivan, ne može biti zamena za postupanje institucija.

"Svi pozivamo da štrajk prestane. Predsednik Srbije je pozvao Dijanu Hrku da razgovaraju, pozvao je i u Predsedništvo, ili ako treba predsednik će doći i kod nje, samo bez ikakvih političkih performansa iz njene okoline. Dijalog je jedino rešenje", naveo je Obrknežev.

"Selektivna primena zakona"

Beširi, međutim, odgovara da "vreme za dijalog prolazi onog trenutka kada institucije izgube poverenje građana", navodeći primere za koje smatra da ukazuju na selektivnu primenu zakona i politički motivisana privođenja.

"Prvi put posle 2000. imamo političke izgnanike i prvu vrstu sankcija prema Srbiji. To se ne dešava u uređenim društvima", kaže on.

Printscreen: Newsmax Balkans

Obrknežev odbacuje takve tvrdnje, navodeći da Srbija nema političku krizu, već društvenu tenziju koja se može rešiti razgovorom.

Naglašava da je vlast, kako kaže, više puta pozivala na politički dijalog.

"Moramo da sednemo, smirimo strasti i pripremimo se za izbore kad god budu održani", uveren je Obrknežev.

"Cena političkog konflikta"

Dok je žustra rasprava između sagovornika otkrivala duboke političke podele, konkretno pitanje ostaje isto - zdravlje ljudi koji štrajkuju glađu.

Hrki je narušeno zdravstveno stanje zbog čega prima medicinsku pomoć, dok je Jaćimovićev maloletni sin odustao od štrajka, a Jaćimović nastavlja.

Beširi upozorava da u društvu gde ljudski život postane cena političkog konflikta, onda više nema brzih rešenja i dodaje da je jedini izlaz sistemska promena i vraćanje poverenja u institucije.

Obrknežev, međutim, ponavlja da je rešenje u hitnom povratku dijalogu i odbacivanju ekstremnih metoda pritiska.

Raspravu između Obrkneževa i Beširija možete pogledati u videu:

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)