"Čačanski mangup" Bora Đorđević: Neizbrisiv trag na rok sceni, generacije mladih odrastale uz njegove pesme
Dušan Prelević Prele davno je rekao "Nije mangup dripac, nisu to ova đubrad što se danas šetaju gradom. Mangupi su vaspitana deca spreman na život", takav je bio i njegov prijatelj, "čačanski mangup" Borislav Bora Đorđević koji je preminuo u 72. godini života.
Bora Đorđević je bio pevač, tekstopisac, glumac, vođa puta u Bari, golman u pokušaju, večiti apsolvent FDU, pomalo i pesnik, sanjar, ali i večno crveno beo. Ostavio je neizbrisiv trag na domaćoj rok sceni, ali i na odrastanju generacija "pekara, lekara, apotekara i dama sa naslovnih strana".
Pravila pravila, da bi nas udavila…
Rođen je u Čačku prvog novembra 1952. godine. Još kao mali pokazao je interesovanje prema muzici, a prve korake ka ulasku u "legendu" napravio je sa nepunih 13 godina, kada je sa gitaristima Borkom Ilićem i Prvoslavom Savićem, te bubnjarem Acom Dimitrijevićem osnovao bend Hermelini.
Milena Đorđević
Burno detinjstvo proveo je u rodnom gradu. Đorđević i ekipa bili su uhvaćeni u jednoj od krađi, a u istražnom zatvoru proveli su sedam dana. Sud ga je oslobodio optužbi, ali je izbačen iz gimnazije. Od ukradenih vrednosti plaćao je muzičku opremu, jer za sreću i uspeh nekada nije bilo dovoljno "dva dinara druže".
Nastupao je sa brojnim lokalnim bendovima, a upravo u tom periodu imao je prilike da svira i peva rame uz rame sa budućim gitaristom grupe SMAK Radomirom Mihajlovićem Točkom.
U intervjuu za Rokomotivu Bora je opisao to vreme: "Radio Luksemburg, Stonsi, totalni entuzijazam, totalna zaraza rokenrolom! Svaka ulica u Čačku je u to vreme imala svoj bend. Jugoslavija je u to vreme imala treću scenu na svetu. Koliko autora, koliko kvalitetnih bendova smo imali tada".
Svanulo je jutro iznad crkve Svetog Marka…
Za njega je tada prvi put svanulo jutro iznad crkve Svetog Marka, jer se odselio u Beograd, kako bi tamo nastavio život, a 1970. godine je upisao Petu gimnaziju. Kazna se pretvorila u priliku, a prilika u nagradu, pa je dolazak u glavni grad Jugoslavije otvorio do tada neviđene mogućnosti.
Rad da bude mlad, Bora se oprobao i na "daskama koje život znače". Prijavio se na audiciju u Amaterskom pozorištu Dadov za predstavu "Isus Hristos superstar". Igrao je ulogu jednog od apostola, dok je Isusa tumačila još jedna “zvezda u usponu” Zlatko Pejaković.
Predstava se premijerno prikazivala juna 1972. godine na velikoj sceni Ateljea 212.
Iako, po nekima atipično za muzičare, Bora je voleo sport, a sedamdesetih se iskušao i na poziciji golama u FK Pekaru.
“Oprobao sam se kao fudbalski golman u FK Pekaru. Bio sam četvrti golman. Ubrzo sam napredovao do prve rezerve jer je treća zamena otišla u zatvor a druga u vojsku. Trener me je ubacivao u igru s vremena na vreme, ako ‘Pekar’ vodi sa pet prema jedan ili ako publika počne da skandira moje ime, jer sam često posle svirki i koncerata odmah ujutro imao utakmice”, rekao je Bora Đorđević u intervjuju za Zvezda TV.
Beogradski rok
Muzičku karijeru nastavio je u grupi Zajedno, a u narednom periodu promenio je nekoliko bendova, među kojima je možda najznačajnija grupa Suncokreti u kojoj je nastupao i stvarao zajedno sa glumicom Goricom Popović, pevačicom Biljanom Krstić i basistom Miodragom Sokićem.
Dur i mol spojili su se rane 1978. godine, kada Bora stupa u grupu Rani mraz. Kombinacija njega i Đorđa Balaševića nije bila dobitna, kako je i sam Đorđević istakao, pa saradnja nije dugo trajala.
Konačno, zvezde su se poklopile krajem iste godine. Bora Đorđević i bivši članovi grupe S.O.S osnivaju Riblju čorbu.
Bas je svirao Miroslav Miša Aleksić, gitaru Radislav Rajko Kojić, a bubnjeve Miroslav Vicko Milatović, a ubrzo im se priključuje i mladi gitarista Momčilo Bajagić Bajaga.
Okolnosti su se spojile sa inspiracijom i pravom ekipom, a "savršena kombinacija" otelotvorila se u fantastičnoj energiji. Prvi nastup okupio je brojnu publiku jula 1978. u Elmiru, pa u Sarajevu i Subotuci u decembru. Tada su predstavljeni singlovi "Lutka sa naslovne steane" i "On i njegov BMW", a nedugo zatim, sledeće godine, usledio je i prvi album pod nazivom "Kost u grlu".
Tiraž od 120.000 primeraka prvog albuma odmah je prodat, što govori u prilog vrtoglavom usponu Riblje čorbe.
Osamdesete su bile vreme kada su se "kovale" legende rokenrola. I kao zatišje pred buru, u mirnom moru države koja se polako gasila, Borina deca igrala su i pevala uz hitove sa albuma od "Mrtve prirode" do "Osmog nervnog sloma". Neki su i ostali tamo, ali je bilo mesta za neke nove klince...
Pogledaj dom svoj Anđele…
Naredna decenija donela je titulu prvaka evrope i sveta Crvenoj Zvezdi, ali izvan izolovanog "sportskog raja", buktio je rat.
Uprkos sivilu devedestih, Riblja čorba je stvarala i u periodu od 1990. do 1999. izdala četiri studijska albuma. Decenija prožeta ratovima i raspadom SFRJ okončana je bombardovanjem Savezne Republike Jugoslavije.
Pesma koju je napisao Bora Đorđević "Pogledaj dom svoj anđele" ostaće upamćena kao simbol tog vremena, a slušaoci Radio Beograda proglasili su je za "Pesmu decenije".
Njegova karijera nastavila se I u narednom veku, sa šest novih albuma i bezbroj koncrata širom biivše Jugoslavije.
Tokom karijere napisao je i nekoliko zbriki pesama, a njegova dela prenose se u vidu tekstova i kroz hitove brojnih drugih istaknutih muzičara, poput Zane, Zdravka Čolića, kao i mnogih drugih.
Godine su prolazile, sastavi su se menjali, Bora se odselio u Sloveniju, ali je Čorba ostala na istom mestu, čekajući da svane ispred crkve Svetog Marka. U to večno svitanje je otišao i on, dok su čistači u žutom prali ulice, a parovi iz parka se vukli kući….
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Predstavnici ministarstva poljoprivrede, proizvođači mleka, mlekare i uvoznici za istim stolom. Država tvrdi – postignut dogovor. Da li je i kakav? Koliko građani imaju poverenja u Spisak pred izbore, šta misle o predizbornim kampanjama i imaju li motivacije za izlaznost. Gosti Srđan Barac i Zoran Vuletić Šta ubistvo ministra obaveštajnih poslova znači za dalju dinamiku na Bliskom istoku I kakva je medijska slika Irana?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Zvaničnici Evropske unije i zemalja članica više puta su u ove četiri godine slali poruke Beogradu da očekuju da Srbija uskladi svoju spoljnu politiku sa evropskom, misleći pri tom na rat u Ukrajini. I to ne bi bilo ništa novo da se baš juče nije oglasio šef ruske diplomatije Sergej Lavrov. Kaže da evropski zvaničnici poručuju da Srbija, ako stvarno hoće u Evropsku uniju, mora da podrži Ukrajinu u sukobu sa Rusijom. Koji put izabrati? Najlakše je reći - srpski, ali kuda vodi takav put i kakve su prepreke na njemu, za Stav dana govore politikolog Branimir Đokić i Darko Obradović iz Centra za stratešku analizu.
special
10:30
BIZLIFE WEEK (R)
U ovoj emisiji otvaramo nekoliko pitanja o kojima se sve više govori ali retko bez ulepšavanja. Zašto su žene i dalje ređe na rukovodećim pozicijama i da li je sopstveni biznis put do veće ravnopravnosti? A uspešni muškarci odgovaraju na stereotipna pitanja koja njihove koleginice slušaju godinama. Pokazujemo i kako AI planira putovanja ali često i ograničava avanturu, zašto influenseri dobijaju digitalne dvojnike i kakav savet nam travel blogeri daju da prolećni odmor ipak ne prepustimo algoritmu.
U nastavku borbe protiv korupcije, pripadnici MUP, UKP i Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Posebnog odeljenja Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, uhapsili su M. P. (54) zbog sumnje da je izvršio više krivičnih dela zloupotrebe položaja odgovornog lica.
Izraelski ministar odbrane Izrael Kac izjavio je da je sekretar Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Irana Ali Laridžani ubijen prethodne noći u izraelskom vazdušnom napadu u Iranu.
Svetski dan pozorišta za decu i mlade biće obeležen velikim programom na Trgu republike. Beograd će u petak, 20. marta, na prvi dan proleća i Svetski dan pozorišta za decu i mlade, biti domaćin velike karnevalske povorke dece, koja će okupiti brojne mališane.
Humanitarni koncert "Za Anđele", u organizaciji Fondacije Angelina, održan je u Sava centru u čast dve godine postojanja fondacije i u znak sećanja na stradale u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar".
Na 98. dodeli Oskara u Los Anđelesu za najbolji film proglašeno je ostvarenje "Jedna bitka za drugom" Pola Tomasa Andersona. Majkl B. Džordan i Džesi Bakli osvojili su nagrade za najbolje glavne uloge, dok je film "Grešnici", sa rekordnih 16 nominacija, osvojio više priznanja.
Holivud je spreman za svoju najveću proslavu, 98. dodelu Oskara, koja će odati priznanje najvećim dostignućima u kinematografiji. Fanovi širom sveta nestrpljivo očekuju crveni tepih, dobitnike nagrada i zvezdane nastupe na ceremoniji.
Jedan od najuticajnijih nemačkih i svetskih filozofa, Jirgen Habermas, preminuo je u 96. godini, objavila je izdavačka kuća Zurkamp, pozivajući se na njegovu porodicu. Jirgen Habermas je bio jedan od najznačajnijih mislilaca savremenog doba.
Na ovogodišnoj dodeli nagrada Zlatna malina za najgora filmska ostvarenja, ubedljivo je dominirao Ajs Kjub koji je proglašen za najgoreg glumca, a njegov film "Rat svetova" izabran je za najlošiji, prenosi magazin Verajeti.
Gruzijski nacionalni balet "Sukhishvili", poznat širom sveta kao "leteći Gruzijci", nastupiće 31. marta u MTS dvorani. Publiku očekuje dvočasovni spektakl vrhunske koreografije, energije i emocije, uz nastup oko 60 plesača i muzičara i autentičnu gruzijsku muziku.
Na domaću književnu scenu stiže snažna i duboko emotivna knjiga "Postoje tišine koje bole", autora Alekse Markovića – priča koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim i koja već na prvim stranicama osvaja iskrenošću, toplinom i brutalnom životnom istinom.
Italija je kupila delo baroknog majstora Karavađa za 30 miliona evra, što je jedna od najvećih suma koje je država ikada platila za jedno umetničko delo, saopštilo je italijansko Ministarstvo kulture.
Komentari (0)