"Čačanski mangup" Bora Đorđević: Neizbrisiv trag na rok sceni, generacije mladih odrastale uz njegove pesme
Dušan Prelević Prele davno je rekao "Nije mangup dripac, nisu to ova đubrad što se danas šetaju gradom. Mangupi su vaspitana deca spreman na život", takav je bio i njegov prijatelj, "čačanski mangup" Borislav Bora Đorđević koji je preminuo u 72. godini života.
Bora Đorđević je bio pevač, tekstopisac, glumac, vođa puta u Bari, golman u pokušaju, večiti apsolvent FDU, pomalo i pesnik, sanjar, ali i večno crveno beo. Ostavio je neizbrisiv trag na domaćoj rok sceni, ali i na odrastanju generacija "pekara, lekara, apotekara i dama sa naslovnih strana".
Pravila pravila, da bi nas udavila…
Rođen je u Čačku prvog novembra 1952. godine. Još kao mali pokazao je interesovanje prema muzici, a prve korake ka ulasku u "legendu" napravio je sa nepunih 13 godina, kada je sa gitaristima Borkom Ilićem i Prvoslavom Savićem, te bubnjarem Acom Dimitrijevićem osnovao bend Hermelini.
Milena Đorđević
Burno detinjstvo proveo je u rodnom gradu. Đorđević i ekipa bili su uhvaćeni u jednoj od krađi, a u istražnom zatvoru proveli su sedam dana. Sud ga je oslobodio optužbi, ali je izbačen iz gimnazije. Od ukradenih vrednosti plaćao je muzičku opremu, jer za sreću i uspeh nekada nije bilo dovoljno "dva dinara druže".
Nastupao je sa brojnim lokalnim bendovima, a upravo u tom periodu imao je prilike da svira i peva rame uz rame sa budućim gitaristom grupe SMAK Radomirom Mihajlovićem Točkom.
U intervjuu za Rokomotivu Bora je opisao to vreme: "Radio Luksemburg, Stonsi, totalni entuzijazam, totalna zaraza rokenrolom! Svaka ulica u Čačku je u to vreme imala svoj bend. Jugoslavija je u to vreme imala treću scenu na svetu. Koliko autora, koliko kvalitetnih bendova smo imali tada".
Svanulo je jutro iznad crkve Svetog Marka…
Za njega je tada prvi put svanulo jutro iznad crkve Svetog Marka, jer se odselio u Beograd, kako bi tamo nastavio život, a 1970. godine je upisao Petu gimnaziju. Kazna se pretvorila u priliku, a prilika u nagradu, pa je dolazak u glavni grad Jugoslavije otvorio do tada neviđene mogućnosti.
Rad da bude mlad, Bora se oprobao i na "daskama koje život znače". Prijavio se na audiciju u Amaterskom pozorištu Dadov za predstavu "Isus Hristos superstar". Igrao je ulogu jednog od apostola, dok je Isusa tumačila još jedna “zvezda u usponu” Zlatko Pejaković.
Predstava se premijerno prikazivala juna 1972. godine na velikoj sceni Ateljea 212.
Iako, po nekima atipično za muzičare, Bora je voleo sport, a sedamdesetih se iskušao i na poziciji golama u FK Pekaru.
“Oprobao sam se kao fudbalski golman u FK Pekaru. Bio sam četvrti golman. Ubrzo sam napredovao do prve rezerve jer je treća zamena otišla u zatvor a druga u vojsku. Trener me je ubacivao u igru s vremena na vreme, ako ‘Pekar’ vodi sa pet prema jedan ili ako publika počne da skandira moje ime, jer sam često posle svirki i koncerata odmah ujutro imao utakmice”, rekao je Bora Đorđević u intervjuju za Zvezda TV.
Beogradski rok
Muzičku karijeru nastavio je u grupi Zajedno, a u narednom periodu promenio je nekoliko bendova, među kojima je možda najznačajnija grupa Suncokreti u kojoj je nastupao i stvarao zajedno sa glumicom Goricom Popović, pevačicom Biljanom Krstić i basistom Miodragom Sokićem.
Dur i mol spojili su se rane 1978. godine, kada Bora stupa u grupu Rani mraz. Kombinacija njega i Đorđa Balaševića nije bila dobitna, kako je i sam Đorđević istakao, pa saradnja nije dugo trajala.
Konačno, zvezde su se poklopile krajem iste godine. Bora Đorđević i bivši članovi grupe S.O.S osnivaju Riblju čorbu.
Bas je svirao Miroslav Miša Aleksić, gitaru Radislav Rajko Kojić, a bubnjeve Miroslav Vicko Milatović, a ubrzo im se priključuje i mladi gitarista Momčilo Bajagić Bajaga.
Okolnosti su se spojile sa inspiracijom i pravom ekipom, a "savršena kombinacija" otelotvorila se u fantastičnoj energiji. Prvi nastup okupio je brojnu publiku jula 1978. u Elmiru, pa u Sarajevu i Subotuci u decembru. Tada su predstavljeni singlovi "Lutka sa naslovne steane" i "On i njegov BMW", a nedugo zatim, sledeće godine, usledio je i prvi album pod nazivom "Kost u grlu".
Tiraž od 120.000 primeraka prvog albuma odmah je prodat, što govori u prilog vrtoglavom usponu Riblje čorbe.
Osamdesete su bile vreme kada su se "kovale" legende rokenrola. I kao zatišje pred buru, u mirnom moru države koja se polako gasila, Borina deca igrala su i pevala uz hitove sa albuma od "Mrtve prirode" do "Osmog nervnog sloma". Neki su i ostali tamo, ali je bilo mesta za neke nove klince...
Pogledaj dom svoj Anđele…
Naredna decenija donela je titulu prvaka evrope i sveta Crvenoj Zvezdi, ali izvan izolovanog "sportskog raja", buktio je rat.
Uprkos sivilu devedestih, Riblja čorba je stvarala i u periodu od 1990. do 1999. izdala četiri studijska albuma. Decenija prožeta ratovima i raspadom SFRJ okončana je bombardovanjem Savezne Republike Jugoslavije.
Pesma koju je napisao Bora Đorđević "Pogledaj dom svoj anđele" ostaće upamćena kao simbol tog vremena, a slušaoci Radio Beograda proglasili su je za "Pesmu decenije".
Njegova karijera nastavila se I u narednom veku, sa šest novih albuma i bezbroj koncrata širom biivše Jugoslavije.
Tokom karijere napisao je i nekoliko zbriki pesama, a njegova dela prenose se u vidu tekstova i kroz hitove brojnih drugih istaknutih muzičara, poput Zane, Zdravka Čolića, kao i mnogih drugih.
Godine su prolazile, sastavi su se menjali, Bora se odselio u Sloveniju, ali je Čorba ostala na istom mestu, čekajući da svane ispred crkve Svetog Marka. U to večno svitanje je otišao i on, dok su čistači u žutom prali ulice, a parovi iz parka se vukli kući….
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-PROCES
Od kreativne zamisli do gotovog proizvoda, preko planiranja, razvoja, testiranja proizvodnje i lansiranja proizvoda – put je dug. Zovemo ga Proces. Danas ćete gledati naš muzički specijal. Počinjemo sa pravljenjem jednog od omiljenih žičanih instrumenata. Pogađate, to je gitara. Ručno rpavljene gitare su jako cenjene zbog finog završnog rada koji često promakne mašinama, a i sami muzičari se udobnije osećaju kada znaju da njihove ruke sviraju ono što je kreacija takođe veštih i talentovanih ruku. Potom, odlazimo u studio i gledamo kako nastaje fina gitarska balada jednog mladog autora. Snimanje na više kanala, hvatanje zvuka mikrofonima, tejkovi i postprodukcija – kompleksan je proces kroz koji nas vodi iskusan audio producent. U poslednjem prilogu gledamo kako se plodovi rada iz prethodnog priloga nasnimavaju na sve popularniji nosač zvuka – a to je vinil. Gledamo kako se zvuk utiskuje na ovaj čvrst materijal, ali pričamo i priču o pločama koje su romantičarski pogled na konzumiranje muzike i koje su decenijama jedne od omiljenih kolekcionarskih predmeta.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U svakoj epizodi upoznajemo ljude koji svojim radom i idejama inspirišu, pokreću i dokazuju da se trud, radoznalost i posvećenost uvek isplate. Njihove priče pokazuju da znanje ima mnogo oblika: ono može biti naučno, umetničko, praktično ili iskustveno, ali uvek ima snagu da povezuje i otvara nove horizonte. Pratićemo uspehe i izazove, trenutke otkrića i trenutke borbe, i kroz sve njih shvatićemo da znanje zaista jeste putovanje koje nas oblikuje, čini jačima i povezuje sa drugima. Znanje je uvek u modi. Put znanja vas poziva da zajedno krenemo na ovo putovanje i otkrijemo priče koje inspirišu, podstiču razvoj i vraćaju veru u moć znanja.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su O. Ž. (27) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je učinio krivično delo ubistvo u pokušaju.
Punih 40 godina Kadivka Kaća Vuković (92) živi u Gerontološkom centru u Nišu. Suprotno ustaljenom mišljenju, niti je sama, a još manje usamljena. Nema proslave, rođendana ili godišnjice, na koju je ne pozove neko od brojne dece kojima je bila dadilja. Kažu da je baš Kadivka ta koja ih drži na okupu.
Zimsko računanje vremena počinje u noći između subote i nedelje, 26. oktobra, u tri časa ujutru. Kazaljke na časovnicima se tada pomeraju za jedan sat unazad.
Povodom hapšenja Srbina Živka Zagorca (79) u Poljskoj, predsednik "Veritasa" Savo Štrbac smatra da Hrvatska ni tri decenije nakon rata ne smanjuje intenzitet procesuiranja Srba, već da kroz stalne optužnice i hapšenja nastavlja politiku iz devedesetih.
Gitara "Gibson ES-355" iz 1960-ih Noela Galagera iz benda Oasis koja je uništena tokom poslednjeg koncerta u Parizu 2009. godine, prodata je na aukciji za oko 330.000 evra, saopštila je aukcijska kuća "Propstore".
Predstava "Velika drama" otkazana je večeras, kao i ostale predstave. Narodno pozorište u Beogradu saopštilo je javnost da se očekuje da će nakon 29. oktobra biti jasnije definisane smernice i rokovi u pogledu nastavka redovne repertoarske sezone.
U utorak, 9. decembra 2025. godine, Plava dvorana Sava Centra biće domaćin jednog od najposebnijih muzičkih događaja sezone - koncerta svetski poznatog Budimpeštanskog romskog simfonijskog orkestra, popularnog pod nazivom "100 violina".
Pančevački džez festival biće održan 30. i 31. oktobra i 2. novembra u Dvorani Kulturnog centra Pančeva i na njemu će biti održano šest koncerata, najavili su organizatori.
U toku su pripreme za 68. Međunarodni beogradski sajam knjiga koji će trajati od 25. oktobra do 2. novembra. Umesto o knjigama, trenutno se u javnosti više priča o tome ko od izdavača ne dolazi i zašto.
Na predstojećem 28. izdanju Festivala slovenačkog filma Portorož, koji se održava od 21. do 26. oktobra, biće prikazano sedam srpskih filmova i koprodukcija, od kojih je šest nastalo u saradnji sa slovenačkim koproducentima i uz podršku Slovenačkog filmskog centra.
Komentari (0)