"Čačanski mangup" Bora Đorđević: Neizbrisiv trag na rok sceni, generacije mladih odrastale uz njegove pesme
Dušan Prelević Prele davno je rekao "Nije mangup dripac, nisu to ova đubrad što se danas šetaju gradom. Mangupi su vaspitana deca spreman na život", takav je bio i njegov prijatelj, "čačanski mangup" Borislav Bora Đorđević koji je preminuo u 72. godini života.
Bora Đorđević je bio pevač, tekstopisac, glumac, vođa puta u Bari, golman u pokušaju, večiti apsolvent FDU, pomalo i pesnik, sanjar, ali i večno crveno beo. Ostavio je neizbrisiv trag na domaćoj rok sceni, ali i na odrastanju generacija "pekara, lekara, apotekara i dama sa naslovnih strana".
Pravila pravila, da bi nas udavila…
Rođen je u Čačku prvog novembra 1952. godine. Još kao mali pokazao je interesovanje prema muzici, a prve korake ka ulasku u "legendu" napravio je sa nepunih 13 godina, kada je sa gitaristima Borkom Ilićem i Prvoslavom Savićem, te bubnjarem Acom Dimitrijevićem osnovao bend Hermelini.
Milena Đorđević
Burno detinjstvo proveo je u rodnom gradu. Đorđević i ekipa bili su uhvaćeni u jednoj od krađi, a u istražnom zatvoru proveli su sedam dana. Sud ga je oslobodio optužbi, ali je izbačen iz gimnazije. Od ukradenih vrednosti plaćao je muzičku opremu, jer za sreću i uspeh nekada nije bilo dovoljno "dva dinara druže".
Nastupao je sa brojnim lokalnim bendovima, a upravo u tom periodu imao je prilike da svira i peva rame uz rame sa budućim gitaristom grupe SMAK Radomirom Mihajlovićem Točkom.
U intervjuu za Rokomotivu Bora je opisao to vreme: "Radio Luksemburg, Stonsi, totalni entuzijazam, totalna zaraza rokenrolom! Svaka ulica u Čačku je u to vreme imala svoj bend. Jugoslavija je u to vreme imala treću scenu na svetu. Koliko autora, koliko kvalitetnih bendova smo imali tada".
Svanulo je jutro iznad crkve Svetog Marka…
Za njega je tada prvi put svanulo jutro iznad crkve Svetog Marka, jer se odselio u Beograd, kako bi tamo nastavio život, a 1970. godine je upisao Petu gimnaziju. Kazna se pretvorila u priliku, a prilika u nagradu, pa je dolazak u glavni grad Jugoslavije otvorio do tada neviđene mogućnosti.
Rad da bude mlad, Bora se oprobao i na "daskama koje život znače". Prijavio se na audiciju u Amaterskom pozorištu Dadov za predstavu "Isus Hristos superstar". Igrao je ulogu jednog od apostola, dok je Isusa tumačila još jedna “zvezda u usponu” Zlatko Pejaković.
Predstava se premijerno prikazivala juna 1972. godine na velikoj sceni Ateljea 212.
Iako, po nekima atipično za muzičare, Bora je voleo sport, a sedamdesetih se iskušao i na poziciji golama u FK Pekaru.
“Oprobao sam se kao fudbalski golman u FK Pekaru. Bio sam četvrti golman. Ubrzo sam napredovao do prve rezerve jer je treća zamena otišla u zatvor a druga u vojsku. Trener me je ubacivao u igru s vremena na vreme, ako ‘Pekar’ vodi sa pet prema jedan ili ako publika počne da skandira moje ime, jer sam često posle svirki i koncerata odmah ujutro imao utakmice”, rekao je Bora Đorđević u intervjuju za Zvezda TV.
Beogradski rok
Muzičku karijeru nastavio je u grupi Zajedno, a u narednom periodu promenio je nekoliko bendova, među kojima je možda najznačajnija grupa Suncokreti u kojoj je nastupao i stvarao zajedno sa glumicom Goricom Popović, pevačicom Biljanom Krstić i basistom Miodragom Sokićem.
Dur i mol spojili su se rane 1978. godine, kada Bora stupa u grupu Rani mraz. Kombinacija njega i Đorđa Balaševića nije bila dobitna, kako je i sam Đorđević istakao, pa saradnja nije dugo trajala.
Konačno, zvezde su se poklopile krajem iste godine. Bora Đorđević i bivši članovi grupe S.O.S osnivaju Riblju čorbu.
Bas je svirao Miroslav Miša Aleksić, gitaru Radislav Rajko Kojić, a bubnjeve Miroslav Vicko Milatović, a ubrzo im se priključuje i mladi gitarista Momčilo Bajagić Bajaga.
Okolnosti su se spojile sa inspiracijom i pravom ekipom, a "savršena kombinacija" otelotvorila se u fantastičnoj energiji. Prvi nastup okupio je brojnu publiku jula 1978. u Elmiru, pa u Sarajevu i Subotuci u decembru. Tada su predstavljeni singlovi "Lutka sa naslovne steane" i "On i njegov BMW", a nedugo zatim, sledeće godine, usledio je i prvi album pod nazivom "Kost u grlu".
Tiraž od 120.000 primeraka prvog albuma odmah je prodat, što govori u prilog vrtoglavom usponu Riblje čorbe.
Osamdesete su bile vreme kada su se "kovale" legende rokenrola. I kao zatišje pred buru, u mirnom moru države koja se polako gasila, Borina deca igrala su i pevala uz hitove sa albuma od "Mrtve prirode" do "Osmog nervnog sloma". Neki su i ostali tamo, ali je bilo mesta za neke nove klince...
Pogledaj dom svoj Anđele…
Naredna decenija donela je titulu prvaka evrope i sveta Crvenoj Zvezdi, ali izvan izolovanog "sportskog raja", buktio je rat.
Uprkos sivilu devedestih, Riblja čorba je stvarala i u periodu od 1990. do 1999. izdala četiri studijska albuma. Decenija prožeta ratovima i raspadom SFRJ okončana je bombardovanjem Savezne Republike Jugoslavije.
Pesma koju je napisao Bora Đorđević "Pogledaj dom svoj anđele" ostaće upamćena kao simbol tog vremena, a slušaoci Radio Beograda proglasili su je za "Pesmu decenije".
Njegova karijera nastavila se I u narednom veku, sa šest novih albuma i bezbroj koncrata širom biivše Jugoslavije.
Tokom karijere napisao je i nekoliko zbriki pesama, a njegova dela prenose se u vidu tekstova i kroz hitove brojnih drugih istaknutih muzičara, poput Zane, Zdravka Čolića, kao i mnogih drugih.
Godine su prolazile, sastavi su se menjali, Bora se odselio u Sloveniju, ali je Čorba ostala na istom mestu, čekajući da svane ispred crkve Svetog Marka. U to večno svitanje je otišao i on, dok su čistači u žutom prali ulice, a parovi iz parka se vukli kući….
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Predstavnik Udruženja prenzionera i profesor ekonomskih nauka u penziji Dragoljub Đukanović o protestima penzionera - da li im se neko obratio iz Vlade nakon dva protesta, koliko su njihovi zahtevi realni, kakva je budućnost Fonda PIO nakon rasta plata koje su finansirane ukidanjem dela doprinosa za plate? Zaposleni na Stomatološkom fakultetu u Sarajevu protestuju zbog neisplaćenih plata i problema sa ugovorima dok je dekan u zatvoru. Problemi su počeli kad se ustanova razdvojila na dve jedinice: fakultet i kliniku. Od tada nemaju odgovarajući pravni okvir. Senad Sadiković, predsednik Sindikata zdravstvenih radnika objašnjava kako funkcionišu u ovom vakuumu. Prošlo je 22 godine od avionske nesreće bivšeg makedonskog predsednika Borisa Trajkovskog. Posle toliko vremena, svetlo dana ugledeće dokumenti i fotografije iz istrage - biće objavljeni u monografiji istoričara Slavča Despodova.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Kako zavisnost od kockanja menja čoveka i razara porodicu? Zašto su mladi posebno ugroženi? Kako prepoznati prve znake zavisnosti? Za emisiju „Tražim reč“ govore, specijalni pedagog Živka Rangelov, predsednik udruženja „Restart“ Boris Štrbac i psihijatar Davor Bodor.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Dok se Sjedinjene Države približavaju 250. godišnjici nezavisnosti, preispituju se temelji njihove spoljne politike, savezništva i vrednosti na kojima je Amerika izgrađena. Šta to znači za Evropu – i za svet? Odgovore tražimo od profesora Fakulteta političkih nauka Marka Dašića.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Opštinsko državno tužilaštvo u Velikoj Gorici podiglo je optužnicu protiv 25-godišnje žene zbog krivičnog dela povrede detetovih prava, nakon što je u urinu njenog trogodišnjeg deteta pronađen kokain.
Kamion JKP "Gradska čistoća" naleteo je na ženu (80) koja je od zadobijenih povreda preminula na mestu nesreće na Novom Beogradu. "Gradska čistoća" saopštila je da će u potpunosti sarađivati sa nadležnim organima
Trudnica na bolovanju mora imati saglasnost lekara, a ponekad i odobrenje komisije RFZO za izlazak iz zemlje, upozorava advokatica Dušica Dukanac, dok sagovornica Jovana Ružičić iz Centra za mame podseća da nisu sve situacije iste, jedno je turističko putovanje, a drugo odlazak kod roditelja.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su M. K. (18) iz tog grada, zbog sumnje da je vozača autobusa, uz pretnje nožem, prinudio da se ne zaustavlja na stanicama.
Na pitanje o sudbini Balkana, Nele Karajlić ostaje dosledan svojoj filozofiji da "istorija nema kraj". Gost emisije Sinteza smatra da je Balkan pun strasti, što se najbolje čuje u muzici, ali da upravo one često ruše protokole i dovode do istorijskih iskliznuća.
Kako je od muzičara postao romanopisac? Da li je književnost nastavak muzike drugim sredstvima? Ko bolje razume istoriju u kojoj živi roker ili pisac? Odgovore tražimo od Neleta Karajlića.
Film "Žuta pisma" reditelja Ilkera Čataka osvojio je Zlatnog medveda na 76. Međunarodnom filmskom festivalu Berlinale u Berlinu, dok je nemačka glumica Sandra Hiler dobila Srebrnog medveda za najbolju glavnu ulogu u filmu "Ruža".
Poslednji deo centralne kule katedrale Sagrada Familija u Barseloni položen je na svoje mesto, čime je građevina dostigla svoju maksimalnu konačnu visinu, 144 godine od početka radova.
Predstava "Kralj Ibi" u režiji Staše Koprivice premijerno je izvedena na Velikoj sceni Beogradskog dramskog pozorišta. Nova postavka kultnog komada Alfreda Žarija donosi savremeno čitanje tragične farse o mehanizmima vlasti, zlu i društvenim zabludama.
Glumac Erik Dejn, najpoznatiji po ulozi doktora Marka Slouna u seriji "Uvod u anatomiju", preminuo je u 53. godini nakon borbe sa amiotrofičnom lateralnom sklerozom (ALS).
Etnografski muzej u Beogradu saopštio je da je produžio besplatan ulaz do utorka, 24. februara, zbog velikog interesovanja posetioca za retku minđušu srpskog plemstva iz 14. veka.
Komentari (0)