"Čačanski mangup" Bora Đorđević: Neizbrisiv trag na rok sceni, generacije mladih odrastale uz njegove pesme
Foto: Milena Đorđević
Dušan Prelević Prele davno je rekao "Nije mangup dripac, nisu to ova đubrad što se danas šetaju gradom. Mangupi su vaspitana deca spreman na život", takav je bio i njegov prijatelj, "čačanski mangup" Borislav Bora Đorđević koji je preminuo u 72. godini života.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Bora Đorđević je bio pevač, tekstopisac, glumac, vođa puta u Bari, golman u pokušaju, večiti apsolvent FDU, pomalo i pesnik, sanjar, ali i večno crveno beo. Ostavio je neizbrisiv trag na domaćoj rok sceni, ali i na odrastanju generacija "pekara, lekara, apotekara i dama sa naslovnih strana".
Pravila pravila, da bi nas udavila…
Rođen je u Čačku prvog novembra 1952. godine. Još kao mali pokazao je interesovanje prema muzici, a prve korake ka ulasku u "legendu" napravio je sa nepunih 13 godina, kada je sa gitaristima Borkom Ilićem i Prvoslavom Savićem, te bubnjarem Acom Dimitrijevićem osnovao bend Hermelini.
Milena Đorđević
Burno detinjstvo proveo je u rodnom gradu. Đorđević i ekipa bili su uhvaćeni u jednoj od krađi, a u istražnom zatvoru proveli su sedam dana. Sud ga je oslobodio optužbi, ali je izbačen iz gimnazije. Od ukradenih vrednosti plaćao je muzičku opremu, jer za sreću i uspeh nekada nije bilo dovoljno "dva dinara druže".
Nastupao je sa brojnim lokalnim bendovima, a upravo u tom periodu imao je prilike da svira i peva rame uz rame sa budućim gitaristom grupe SMAK Radomirom Mihajlovićem Točkom.
U intervjuu za Rokomotivu Bora je opisao to vreme: "Radio Luksemburg, Stonsi, totalni entuzijazam, totalna zaraza rokenrolom! Svaka ulica u Čačku je u to vreme imala svoj bend. Jugoslavija je u to vreme imala treću scenu na svetu. Koliko autora, koliko kvalitetnih bendova smo imali tada".
Svanulo je jutro iznad crkve Svetog Marka…
Za njega je tada prvi put svanulo jutro iznad crkve Svetog Marka, jer se odselio u Beograd, kako bi tamo nastavio život, a 1970. godine je upisao Petu gimnaziju. Kazna se pretvorila u priliku, a prilika u nagradu, pa je dolazak u glavni grad Jugoslavije otvorio do tada neviđene mogućnosti.
Rad da bude mlad, Bora se oprobao i na "daskama koje život znače". Prijavio se na audiciju u Amaterskom pozorištu Dadov za predstavu "Isus Hristos superstar". Igrao je ulogu jednog od apostola, dok je Isusa tumačila još jedna “zvezda u usponu” Zlatko Pejaković.
Predstava se premijerno prikazivala juna 1972. godine na velikoj sceni Ateljea 212.
Iako, po nekima atipično za muzičare, Bora je voleo sport, a sedamdesetih se iskušao i na poziciji golama u FK Pekaru.
“Oprobao sam se kao fudbalski golman u FK Pekaru. Bio sam četvrti golman. Ubrzo sam napredovao do prve rezerve jer je treća zamena otišla u zatvor a druga u vojsku. Trener me je ubacivao u igru s vremena na vreme, ako ‘Pekar’ vodi sa pet prema jedan ili ako publika počne da skandira moje ime, jer sam često posle svirki i koncerata odmah ujutro imao utakmice”, rekao je Bora Đorđević u intervjuju za Zvezda TV.
Beogradski rok
Muzičku karijeru nastavio je u grupi Zajedno, a u narednom periodu promenio je nekoliko bendova, među kojima je možda najznačajnija grupa Suncokreti u kojoj je nastupao i stvarao zajedno sa glumicom Goricom Popović, pevačicom Biljanom Krstić i basistom Miodragom Sokićem.
Dur i mol spojili su se rane 1978. godine, kada Bora stupa u grupu Rani mraz. Kombinacija njega i Đorđa Balaševića nije bila dobitna, kako je i sam Đorđević istakao, pa saradnja nije dugo trajala.
Konačno, zvezde su se poklopile krajem iste godine. Bora Đorđević i bivši članovi grupe S.O.S osnivaju Riblju čorbu.
Bas je svirao Miroslav Miša Aleksić, gitaru Radislav Rajko Kojić, a bubnjeve Miroslav Vicko Milatović, a ubrzo im se priključuje i mladi gitarista Momčilo Bajagić Bajaga.
Okolnosti su se spojile sa inspiracijom i pravom ekipom, a "savršena kombinacija" otelotvorila se u fantastičnoj energiji. Prvi nastup okupio je brojnu publiku jula 1978. u Elmiru, pa u Sarajevu i Subotuci u decembru. Tada su predstavljeni singlovi "Lutka sa naslovne steane" i "On i njegov BMW", a nedugo zatim, sledeće godine, usledio je i prvi album pod nazivom "Kost u grlu".
Tiraž od 120.000 primeraka prvog albuma odmah je prodat, što govori u prilog vrtoglavom usponu Riblje čorbe.
Osamdesete su bile vreme kada su se "kovale" legende rokenrola. I kao zatišje pred buru, u mirnom moru države koja se polako gasila, Borina deca igrala su i pevala uz hitove sa albuma od "Mrtve prirode" do "Osmog nervnog sloma". Neki su i ostali tamo, ali je bilo mesta za neke nove klince...
Pogledaj dom svoj Anđele…
Naredna decenija donela je titulu prvaka evrope i sveta Crvenoj Zvezdi, ali izvan izolovanog "sportskog raja", buktio je rat.
Uprkos sivilu devedestih, Riblja čorba je stvarala i u periodu od 1990. do 1999. izdala četiri studijska albuma. Decenija prožeta ratovima i raspadom SFRJ okončana je bombardovanjem Savezne Republike Jugoslavije.
Pesma koju je napisao Bora Đorđević "Pogledaj dom svoj anđele" ostaće upamćena kao simbol tog vremena, a slušaoci Radio Beograda proglasili su je za "Pesmu decenije".
Njegova karijera nastavila se I u narednom veku, sa šest novih albuma i bezbroj koncrata širom biivše Jugoslavije.
Tokom karijere napisao je i nekoliko zbriki pesama, a njegova dela prenose se u vidu tekstova i kroz hitove brojnih drugih istaknutih muzičara, poput Zane, Zdravka Čolića, kao i mnogih drugih.
Godine su prolazile, sastavi su se menjali, Bora se odselio u Sloveniju, ali je Čorba ostala na istom mestu, čekajući da svane ispred crkve Svetog Marka. U to večno svitanje je otišao i on, dok su čistači u žutom prali ulice, a parovi iz parka se vukli kući….
Da li je datum održavanja vanrednih izbora najvažnija tema u Srbiji? Da li su promene realne i koliko je važan stav Brisela, Moskve ili Vašingtona? Da li će se najjače sile sveta dogovoriti ili planetu čekaju novi ratovi i ekonomska kriza? Odgovore tražimo od profesora Slobodana Samardžića.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
STAV REGIONA
U Bosnu i Hercegovinu je tokom 2025. godine stiglo više od 2,1 milion paketa preko online kupovine i svi su male u vrednosti do 300 KM ili 150 e - bez klasičnih carinskih procedura I fiskalnog evidentiranja, jer postojeći sistem ne prati prekogranične tokove ovakvog oblika e-trgovine. Analizira ekonomista Admir Čavalić, univerzitetski profesor. Marijana Lončar Velkov iz Organizacije potrošača S. Makedonije o botoks aferi u kojoj je uhapšeno 19 lica i otkriveno da se medicinski lekovi i preparati sve više poručuju preko Temu i AliExpress platformi. U porastu je i broj krijumčarenih preparata koji su štetni po zdravlje. Nakon otvaranja šetališta vrednog više od pet miliona eura uz reku Lim u Bijelom Polju, građanski aktivisti ukazuju na ekološki problem i ispuštanje sumnjive crne tečnosti u Lim, iako su prilikom otvaranja nadležni saopštili da su sve otpadne vode adekvatno regulisane. Stanje na terenu komentariše direktor NVO Euromost iz Bijelog Polja, Almer Mekić koji traži hitnu reakciju nadležnih.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
U fokusu pravosuđe i oštre poruke iz Evrope. Venecijanska komisija prepoznaje ciljeve reformi, ali upozorava na manjak transparentnosti i odnose na relaciji ministarstvo - tužilaštvo. Da li će Srbija menjati zakone i koliko su preporuke obavezujuće u praksi? Da li su ugroženi evropski fondovi i ko kontroliše pravosuđe? Gost emisije – ministar pravde Nenad Vujić, otvoreno o kritikama, pritiscima i sledećim potezima države.
vesti
19:00
STAV DANA
Predsednik Srbije nastavlja konsultacije sa političkim partijama. Dve su teme na stolu: prevremeni parlamentarni izbori za i protiv i postupanje Srbije u složenim međunarodnim okolnostima na bezbednosnom i energetskom planu, ali i pitanje evropskih integracija. Gosti Stava dana predsednik Građanskog demokratskog foruma Zoran Vuletić i Rajko Kapelan iz Centra za društvenu stabilnost.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Delovi opštine Palilula od ponedeljka do 1. maja povremeno će biti bez vode u periodu od 22 sata do šest zbog radova na ispiranju vodovodne mreže u toj opštini, saopšteno je iz JKP "Beogradski vodovod i kanalizacija".
U porodičnoj kući u Staparu kod Sombora u porodičnoj kući pronađeno je telo muškarca (53), dok je drugi (57) sa teškim povredama prevezen u bolnicu, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
MUP Srbije upozorio je građane na povećan rizik od mogućih zloupotreba i prevara na platformi Booking.com, nakon što je došlo do neovlašćenog pristupa određenim podacima korisnika.
Skupština Grada Beograda usvojila je 44 tačke dnevnog reda, uključujući planove detaljne regulacije za više opština, kao i projekat javno-privatnog partnerstva za uvođenje električnih autobusa na četiri EKO linije gradskog prevoza kroz zone 1 i 2 grada Beograda.
U susret EXPO 2027, najvećem međunarodnom događaju koji će Beograd ugostiti u narednoj godini, grad sve jasnije menja ritam. Taj ritam se sve češće prepoznaje kroz dolazak najvećih svetskih imena i vrhunskih produkcija, a koncert Erosa Ramacotija u Beogradskoj areni (20.30 sati) deo je tog talasa.
U Smederevskoj tvrđavi obeležen je početak 7534. godine po starom srpskom kalendaru, uz poruke o očuvanju tradicije i povezivanju savremenog života sa prirodnim ciklusima i kulturnim nasleđem.
Leskovac je ogledalo cele jedne zemlje i grad u kom kultura postaje najjasniji izraz srpskog nacionalnog bića i srpske svesti o tome ko smo, odakle dolazimo i kuda idemo, poručio je resorni ministar Nikola Selaković na svečanosti programa Prestonica kulture Srbije za 2026. godinu.
Svetski dan knjige i autorskih prava obeležava se 23. aprila širom sveta, a nastao je iz spoja ljubavi i književnosti, dok se izbor ovog datuma vezuje za 1616. godinu i simbolički se dovodi u vezu sa smrću dvojice pisaca - Vilijama Šekspira i Migel de Servantesa.
Film "Obećani prostori" reditelja Ivana Markovića uvršten je u program ACID 76. Međunarodnog filmskog festivala u Kanu, gde će imati svetsku premijeru. To je treći film srpskih umetnika u zvaničnoj selekciji festivala u Kanu.
Jedan od najznačajnijih baleta u istoriji svetske kulture, Labudovo jezero kompozitora Petra Iljiča Čajkovskog, biće izveden 7. juna na sceni Plave dvorane Sava centra, u okviru velike svetske turneje.
Šta radi porodica čiji je sin ubio školskog druga? Šta rade njegovi roditelji kad saznaju da im je sin postao ubica: padaju li ničice - jer ubijeno je nečije dete, ili gledaju na sve načine da istrguju "da šteta bude što manja", jer za njih je ubica samo njihovo dete i kao takvo "preče od pravde".
Komentari (0)