Predstava "Autorizacija" Pozorišta mladih propituje etička uverenja: Šta rade roditelji čiji sin je ubio školskog druga
Foto: Snežana Miletić
Šta radi porodica čiji je sin ubio školskog druga? Šta rade njegovi roditelji kad saznaju da im je sin postao ubica: padaju li ničice - jer ubijeno je nečije dete, ili gledaju na sve načine da istrguju "da šteta bude što manja", jer za njih je ubica samo njihovo dete i kao takvo "preče od pravde".
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
A štiteći njega, roditelji brane i sebe, i svoj životni svetonazor.
To je okosnica priče oko koje je nastala "Autorizacija", nova predstava Pozorišta mladih, čija će premijera biti 25. aprila od 20 sati, na Maloj sceni ovog novosadskog teatra.
Režirao ju je Osiječanin Vanja Jovanović, koji je s Petrom Pleše, autor teksta. U ulogama majke i oca dečaka ubice gledamo Mariju Radovanov i Ivana Đurića, koji – vodeći nas kroz zapanjujući rolerkoster emocija, propituju naša najdublja etička uverenja.
Borbu za pravdu – do poslednjeg daha, autori teksta stavili su u ruke jedne novinarke, dugogodišnje isterivačice pravde na svim nivoima, takoreći Sizifa s perom u ruci. Nju igra igra Neda Danilović, dok rastegljivi osećaj pravde i vrlo pragmatičnu istinu personifikuje advokat – u izvođenju Aleksandra Milkovića.
Foto: Snežana Miletić
Četrnaestogodišnjeg dečaka-ubicu igraće naizmenično dva člana Teatra mladih "Mišolovka": Marko Trivić i Nikola Ljubičić.
Na sceni Pozorišta mladih ovakve predstave do sada nije bilo, a izvesno je ni na pozorišnim scenama Srbije i regiona.
Reditelj predstave Vanja Jovanović ističe da smo, kao ljudska bića, biološki programirani tako da zaštitimo svoje najmlađe i s tim ciljem od malo čega prezamo. No, nastavlja Jovanović, kako je put do pakla popločen dobrim namerama, previše brige može naneti štetu, a zaštita može postati nasilje.
"Poslednjih godina više tragičnih događaja, za koje smo mislili da se događaju samo negde drugde i nekome drugome, desilo se u našem dvorištu. Naša predstava odigraće se u domu bogate porodice, čiji je maloletni sin usmrtio svog školskog kolegu. Roditelji ubice, i njihova najuža okolina, u svom će dnevnom boravku upravo jednoj novinarki dati intervju – svoje prvo obraćanje javnosti povodom događaja. Kroz njihovu reakciju, pokušaje nošenja sa situacijom, te izlaska iz nje, propitaćemo da li se tragični događaj mogao sprečiti, kao i koju ulogu u procesu pravnog i društvenog suđenja počinitelju igra socijalno-ekonomski status, politička moć i umreženost porodice s medijima. Jesmo li pred zakonom svi isti? Kako se društvena merila iskupljenja menjaju u odnosu na to ko je prestupnik? Jesu li kategorije poput pokajanja dostupne samo nekima od nas, onima koji to mogu finansijski da priušte? Do kog trenutka možemo braniti svoju decu", pita reditelj.
Kratki filmovi "Niko ništa nije rekao" rediteljke Tamare Todorović i "Preko praga" rediteljke Tare Gajović selektovani su za zvanične takmičarske programe 79. Međunarodnog filmskog festivala u Kanu. Filmovi su u selekciji za glavni takmičarski program kratkog filma i La Cinef.
"Poput te jezive rečenice 'Dete je važnije od pravde', u tekstu se mogu čuti još neke koje roditelji zapravo često izgovaraju: 'Ne špijuniram svaki njegov korak', 'Ne pritiskam ga, pustim da on dođe meni', ili 'Ko ima vremena da reaguje svaki put kad mu se dete namršti?'… Zvuče razumno, međutim, nekada su možda samo izgovori kojima pravdamo svoje suštinsko odsustvo iz života deteta. Ono što mene plaši je mogućnost da je put – od pružanja privatnosti sopstvenom detetu do aposlutnog nepoznavanja nekih strana njegove ličnosti, ipak kraći nego što verujemo. Žena koju igram je beskrupulozni biznismen, glava porodice, glava firme, nema nikakve veze sa mnom, osim – što je majka. Dovedena u ćorsokak, svodi se na ženku homosapijensa, s jakim materinskim instinktom. Većina roditelja je, bar jednom stala, ili osetila potrebu da stane u odbranu svog deteta, čak i kada je dete uradilo nešto loše, ali to su neke, rekli bismo, bezazlene situacije. U ovakvoj situaciji se nijedan normalan roditelj nikada ne bi našao… Zar ne? Moram da kažem i to da naše probe traju paralelno dok, svi s grčem u želucu, pratimo jedan sudski proces koji je povezan s temom naše predstave. Ne nudimo odgovore, niti je ova predstava naš neposredni komentar na to, ali otvaramo neka bitna pitanja."
Foto: Snežana Miletić
Glumac Ivan Đurić, otac u predstavi:
"Otac sam maloletnog deteta, dakle odgovoran za njegov mentalni i duhovni razvoj. Da li ga dobro savetuješ? Da li ga previše štitiš? Da li grešiš? Pitanja su koja svaki roditelj, svestan svoje nesavršenosti, postavlja sebi. Okolina, društvo i roditelji formiraju novu ličnost. Staviti se u ulogu oca, čije je dete oduzelo život drugom detetu, koji i sam postaje krivac za ubistvo, je situacija u kojoj ne želiš da se zamišljaš, čak ni za potrebe pozornice. Ipak, kao glumac, ti tako dolaziš u priliku da analiziraš, preispitaš odnose unutar jedne porodice i pokušaš da shvatiš, šta je mogao da bude uzrok tako tragične posledice? Kako je nešto, što se uvek dešavalo negde drugde, postalo naša stvarnost? Ko je kriv? Da li je moglo da se spreči? Da li bi ishod bio drugačiji da je neko, nekada, nešto uradio drugačije? Ko je kriv? Dete? Otac? Majka? Društvo? Svi? Čini mi se da nam odgovor trenutno izmiče, ali moramo da nastavimo da ga tražimo ako želimo da se takve stvari više nikada i nikome ne dese."
Glumica Neda Danilović, novinarka u predstavi:
"Smiljana Tomašević radi za Pravdu – ovde i sada. Ona nema luksuz života u večnosti, jer je istina deo sadašnjeg trenutka, koji se meri godinama traženja i danima u iščekivanju. Predstavnica je profesije koja je u Srbiji, porugom prepotentnih nikogovića, ponižena do oglasa na 'tarabi', na koji se iz predostrožnosti ne zalećete. Aletheia postoji od pamtiveka, svetlost je i pamćenje – nasuprot laži i zaboravu. Ova uloga je omaž lučonošama kojima je oko vrata udav cenzure i medijskog mraka."
Foto: Snežana Miletić
Glumac Aleksandar Milković, advokat u predstavi:
"Utisak mi je, nažalost, da rečenicu '...probuđeni narod brzo će opet na spavanjac.', koju kao advokat izgovaram u predstavi, živimo prethodnih meseci. Ta rečenica je ideologija posebnog sloja ljudi, koji računa na pasivnost 'probuđenog naroda', onog koji svaki dan provodi u brizi da li će imati hranu na stolu, naroda kome su pravda i sloboda daleke vrednosti, jer steže kaiš svakoga dana. I to je ono na šta se računa, na lako zaboravljanje usled preživljavanja svakodnevice. A opet – uvek postoji strah, baš od tog naroda, koji zaboravi na glad i siromaštvo, da bi se borio za pravdu i slobodu. Ono što posebno plaši jeste što ovu rečenicu izgovara advokat, neko ko bi morao da se bori za određene vrednosti i da, ako ništa drugo, razume pojam ljudske žrtve i 'samo jednog malog života'. Ali kako to, tako i selektivna pravda, oličena u drugoj rečenici iz predstave: 'Da li je život jednog deteta važniji od drugog?'… 'Ako je moje dete – da.', gutaju – i pravo, i zakone, i sudije, i advokate.”
Autorski tim predstave čine Petra Pleše i Vanja Jovanović (tekst), Vanja Jovanović (reditelj), Petra Pleše (dramaturškinja), Mario Tomašević (scenograf i kostimograf) i Ljudevit Laušin (kompozitor).
U bivšoj Jugoslaviji Trst je bio simbol kupovine i trošenja novca na džins, auto delove, nakit, kafu i sve ono što nije moglo da se kupi u jugoslovenskim prodavnicama. Nova epizoda dokumentarnog serijala DEKADE istražuje šta se zaista krilo iza tog šopinga i ko je na njemu zarađivao. Sitni jugoslovenski šverceri nisu mogli da se porede sa moćnim trgovcima iz Trsta koji su se obogatili na trgovini džinsom. Mnogi su postali bogataši koji su bahato trošili novac, vozili skupa kola po Trstu, a zarađene pare nosili u banke u crnim kesama za đubre. Da li je Ponte Roso držala mafija ili se radilo samo o jednokratnom fenomenu koji je doneo bogatstvo tom gradu?
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Policija u Valjevu je u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u tom gradu uhapsila D. V. (49) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo iznuda.
Policija u Nišu, u saradnji sa Policijskom upravom u Pirotu, a po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su državljanina Bugarske S. B. G. (61) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo prevara.
Direktor za komercijalu i strategiju u nacionalnoj avio-kompaniji Er Srbija, Boško Rupić, izjavio je da ne postoji nijedan avio-prevoznik u svetu koji ne oseća aktuelnu krizu u avio-industriji, ali da će kompanija nastaviti da održava prisustvo na tržištima na kojima posluje.
Američki strateški bombarder nove generacije "B-21 Raider", kojeg razvija gigant "Northrop Grumman" za potrebe američkog Vazduhoplovstva (USAF), završio je proces testiranja mnogo brže nego što je bilo planirano.
Predstava "Korporativna bajka", u režiji Veljka Mićunovića, premijerno će biti izvedena 16. maja 2026. godine u Ateljeu 212. Inspirisana filmom braće Darden, donosi priču o borbi između egzistencije, morala i sistema koji meri vrednost čoveka.
Savremena srpska kinematografija ove godine beleži jedan od najznačajnijih nastupa na Kanskom filmskom festivalu u poslednjih nekoliko decenija, sa čak tri filma u zvaničnim programima 79. izdanja ove smotre, saopštili su organizatori.
Novi izraz "groznica plave tačke" ("blue dot fever") poslednjih nedelja postala je jedna od glavnih tema u svetskoj muzičkoj industriji, ali i na društvenim mrežama.
Na sastanku organizacionog odbora,"Vranjskog kulturnog leta 2026", kojim je predsedavao zamenik gradonačelnika Milan Ilić, usvojen je program ovogodišnje manifestacije.
Ministarstvo kulture Srbije saopštilo je da je otkupilo umetničko delo - ulje na platnu "Stražar koji se odmara" Paje Jovanovića za 170.000 funti, bez pratećih troškova.
U susret EXPO 2027, najvećem međunarodnom događaju koji će Beograd ugostiti u narednoj godini, grad sve jasnije menja ritam. Taj ritam se sve češće prepoznaje kroz dolazak najvećih svetskih imena i vrhunskih produkcija, a koncert Erosa Ramacotija u Beogradskoj areni (20.30 sati) deo je tog talasa.
Komentari (0)