Originalni mjuzikl "Notre Dame de Paris - Zvonar Bogorodičine crkve" od 14. februara premijerno u Beogradu
Čuveni originalni mjuzikl "Notre Dame de Paris" po prvi put biće prikazan u Srbiji od 14. do 17. februara 2025, u Sava centru u Beogradu sa ukupno pet izvođenja.
Kako je navedeno u saopštanju, vlada veliko interesovaje publike za ovaj mjuzikl, posebno za prva dva dana izvođenja. Ulaznice se mogu nabaviti na Ticket Vision prodajnim mestima i onlajn na sajtu tickets.rs.
"Notre Dame de Paris" je čuveni franko-kanadski mjuzikl Rikarda Kočantea i Lika Plamondona, osmišljen prema romanu Viktora Igoa "Zvonar Bogorodičine crkve".
Premijera je održana u Parizu 1998. godine, nakon čega je predstavu videlo više miliona ljudi u raznim zemljama sveta. Tokom 20 godina postojanja mjuzikla, prodato je više od 11 miliona primeraka nosača zvuka, odigrano više od 5000 predstava u 20 zemalja. Predstava je izvedena na devet jezika.
Ova originalna verzija mjuzikla obuhvata 200 tona scenografije, koja se prevozi u sedam šlepera.
Publika u našoj zemlji moći će da uživa u čuvenim pesmama "Belle", "Danse mon Esmeralda", "Le temps des cathédrales" u ovom originalnom francuskom mjuziklu. "Notre Dame de Paris" je sjajan primer neviđenog uspeha francuskog mjuzikla u svetu.
Po broju prodatih karata u prvoj godini izvođenja, ova francuska verzija mjuzikla je ušla uGinisovu knjigu rekorda, a legendarna "Belle" je proglašena za najbolju pesmu 20. veka u Francuskoj.
Dugoočekivana francuska verzija mjuzikla biće predstavljena srpskoj publici, a najbolji umetnici i plesači odabrani su iz različitih zemalja sveta.
Elaida Dani, zvezda u usponu, pobednica prve sezone takmičenja Glasa Italije (The Voice of Italy), tumači Esmeraldu. Ulogu Kvazimoda izveo je Anđelo Del Vekjo, koji je ranije igrao čuvenog grbavca na engleskom i italijanskom jeziku. U ulozi Frola zablistao je legendarni Daniel Lavoa, zvezda kanadske scene, poznat po izvođenju ove uloge u prvoj postavci.
Reditelj i koreograf obnovljene verzije mjuzikla je Žil Mahju, poznat po svojim postavkama u Kanadi i inostranstvu.
Da li je ratom u zalivu počela nova svetska energetska kriza? Ko gubi a ko dobija i da li sledi migracija kapitala iz ekonomskih rajeva Bliskog istoka? Koja rešenja imaju zemlje poput Srbije, zavisne od uvoza nafte i gasa? Odgovore tražimo novinara Miše Brkića.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
STAV REGIONA
Kako se Crna Gora nosi sa posledicama rata na Bliskom istoku, da li se država dobro organizovala da pomogne građanima koji su ostali u zemljama pogo]eni sukobima. Analizira bivši sekretar ministarstva spoljnih poslova Crne Gore, Mileta Radovanović. Profesor Zoran Ivanovski, ekonomista i prorektor Univerziteta Skoplje o drastičnom poskupljenju naftnih derivata, kao i o finansijskim implikacijama na ekonomiju. Ekološka katastrofa kod Tuzle - ljudski nemar uništio Spreču, nekada jedinstvenu rijeku u Evropi. Komentariše Amin Omerović, predsjednik udruženja Mrena, iz Živinica.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Jedanaesti je dan rata između Izraela i Sjedinjenih Država protiv Irana. Nastavljaju se vazdušni udari sa obe strane, s tim da Iranaska revolucionarna armija gađa i ciljeve u susedstvu. Postoji li realna pretnja da se konfilkt proširi i na mediteranske zemlje. Gosti Stava dana predsednik Atlantskog sevata Vladan Živulovič i Zoran Dragišić sa Fakulteta bezbednosti.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Policija u Nišu, u saradnji sa Poreskom policijom, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su O. R. (51) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivična dela poreska utaja, poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost i nedozvoljena trgovina.
Uhapšeno je pet osoba osumnjičenih za zloupotrebe službenog položaja i pomaganje u tom krivičnom delu, među kojima i O. S, direktor Osnovne škole "Prva vojvođanska brigada" iz Novog Sada, dok se za jednom osobom intenzivno traga.
Balistička raketa ispaljena iz Irana oborena je u turskom vazdušnom prostoru, saopštilo je tursko ministarstvo odbrane. Iran je izveo svoje prve napade otkako je novi vrhovni vođa postao Modžtaba Hamnei.
Sukob na Bliskom istoku traje od 28. februara, nakon što su snage Izraela i SAD napale Iran. Predsednik SAD Donald Tramp nazvao je sukob u Iranu "kratkoročnim izletom", dok iz Teherana poručuju nakon zakletve novom vođi ajatolahu Sejedu Modžtabu Hamneiju da su spremni za "dugu borbu".
Beograd će ove jeseni postati mesto susreta strasti, ritma i vrhunske umetnosti. Jedan od najuzbudljivijih flamenko projekata današnjice Barcelona Guitar Trio & Dance premijerno će nastupiti u Sava centru 25. septembra.
Sastav Gospon Tamburaši, kom je ime dao legendarni kantautor Đorđe Balašević, nastupiće 24. aprila u Plavoj dvorani Sava centra, donoseći publici veče posvećeno najlepšim tamburaškim i starogradskim pesmama, ali i stihovima Đorđa Balaševića, Zvonka Bogdana i Janike Balaža.
Hrvatski pevač Toni Cetinski na dan koncerta 8. marta otkazao je svirku u Novom Sadu, nakon što se, kako tvrdi, upoznao sa svedočenjima ljudi koji dvoranu SPENS povezuju sa teškim uspomenama iz devedesetih. Iz tog preduzeća navode da je "umesto ljubavi ponovo u prvi plan izbila zlonamernost".
Na pitanje o sudbini Balkana, Nele Karajlić ostaje dosledan svojoj filozofiji da "istorija nema kraj". Gost emisije Sinteza smatra da je Balkan pun strasti, što se najbolje čuje u muzici, ali da upravo one često ruše protokole i dovode do istorijskih iskliznuća.
Kako je od muzičara postao romanopisac? Da li je književnost nastavak muzike drugim sredstvima? Ko bolje razume istoriju u kojoj živi roker ili pisac? Odgovore tražimo od Neleta Karajlića.
Komentari (0)