Prvi naučni centar za proučavanje svesti kod životinja uz pomoć AI počinje sa radom krajem septembra
Na Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka (LSE) 30. septembra počinje sa radom prvi svetski naučni centar posvećen proučavanju svesti kod životinja, uključujući i one koje su evolutivno veoma udaljene od ljudi, poput insekata, rakova i sipe.
Izvor: The Guardian
13.07.2025. 21:18
Foto: Envato
Centar za svest životinja "Džeremi Koler", vredan četiri miliona funti, okuplja međunarodne stručnjake iz različitih oblasti, uključujući neuronauku, filozofiju, veterinu, pravo, evolutivnu biologiju, komparativnu psihologiju, kompjuterske nauke, ekonomiju i veštačku inteligenciju, piše Gardijan.
Jedan od najzapaženijih projekata biće usmeren na istraživanje načina na koje veštačka inteligencija (AI) može pomoći ljudima da "razgovaraju" sa svojim kućnim ljubimcima, kao i na potencijalne opasnosti ako se ta tehnologija zloupotrebi.
Naučnici u američkoj državi Arizoni otkrili su fosile više životinja stare više od 200 miliona godina, koji ukazuju na postojanje perioda u kojem su istovremeno živele vrste kojima je pretilo izumiranje i novonastale vrste na početku doba dinosaurusa.
"Ljudi vole da u svojim ljubimcima vide ljudske osobine, a sa razvojem veštačke inteligencije, mogućnosti komunikacije će se značajno proširiti", izjavio je profesor Džonatan Berč, direktor centra.
On, međutim, upozorava da AI često generiše odgovore koji više prijaju korisnicima nego što odražavaju stvarnost, što može imati štetne posledice po dobrobit životinja.
"Potrebni su nam hitni etički okviri za odgovornu upotrebu AI kada su životinje u pitanju. Trenutno u toj oblasti ne postoji nikakav oblik regulacije", naglasio je Berč.
Foto: Envato
Još jedno ključno pitanje za centar biće automatizacija u poljoprivredi.
"Digitalizacija i automatizacija farmi napreduju velikom brzinom, a gotovo bez ikakve javne rasprave. To otvara brojna etička pitanja, kao što je pitanje da li je u redu ukloniti ljudsku brigu iz odnosa sa životinjama na farmama", objašnjava Berč.
"Odgovori leže u proučavanju jednostavnijih organizama"
Centar će, kako dodaje britanski list, sarađivati sa nevladinim organizacijama na razvoju preporuka i istraživanja, kao i međunarodno priznatih smernica. Profesor Džef Sebo sa Njujorškog univerziteta ističe da su pitanja svesti životinja, uticaja AI na njih i odnosa društva prema životinjama među "najvažnijim, najkompleksnijim i najzanemarenijim izazovima savremenog sveta".
"Ljudi dele planetu sa milionima drugih vrsta i trilionima pojedinačnih životinja. Uticaj koji imamo na njih je ogroman, bilo da to želimo ili ne", poručio je Sebo.
Profesorka Kristin Endrjuz, članica upravnog odbora centra, smatra da proučavanje svesti kod životinja može doprineti razumevanju ljudske svesti i pomoći u medicinskim situacijama poput moždanih udara.
Foto: Envato
"Ne znamo šta čini ljude svesnima, niti kako se svest uključuje i isključuje. Ali znamo da odgovori leže u proučavanju jednostavnijih organizama", rekla je ona.
Osnivač centra, Džeremi Koler, izjavio je da mu je cilj da promeni stavove ljudske vrste dodajući da će čovek moći da sagleda propuste u načinu na koji se ophodi prema životinjama tek kada bude bolje razumeo kako životinje osećaju i komuniciraju.
"Baš kao što je kamen iz Rozete pomogao u dešifrovanju hijeroglifa, verujem da AI može pomoći da dešifrujemo kako životinje doživljavaju interakcije sa ljudima", zaključio je Koler.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Na poslednjoj Tejst Atlas listi, srpska kuhinja zauzela je 12. mesto na svetu! Koliko mi zapravo poznajemo sopstvenu gastronomsku vrednost i da li je dovoljno cenimo? Koja jela su najviše doprinela ovom plasmanu? Koje regije Srbije nose najveći gastronomski potencijal? Koliko su porodični recepti važni za očuvanje identiteta? Za emisiju “Tražim reč“ govore: Uroš Urošević kuvar, Georgi Genov direktor Poslovnog udruženja hotelijera i restoratera Srbije, ugostitelji Dragan Lazić iz Užicai Dervišnurović Jasmin iz Novog Pazara i Tina Stojanović PR TO Leskovac.
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Zašto je džez filozofija u zvuku? Zašto je džez improvizacija čin koji pretpostavlja slobodu? Zbog čega je džez u Jugoslaviji imao posebno značenje? Da li je džez rušio tradiciju? O tome kako je džez u Jugoslaviji bio trag jedne krhke sinteze i dokaz da sloboda ne mora biti agitacija, već umetnost, odgovore tražimo od Jovana Maljokovića, jednog od najplodnijih džez autora u Srbiji.
Policija u Vrbasu uhapsila je tridesetšestogodišnjeg muškarca D. Č. iz tog mesta koji je osumnjičen da je počinio tešku krađu u vrednosti oko 800.000 dinara.
Avio-kompanija Er Srbija odlučila je da u susret novogodišnjim praznicima obraduje svoje putnike i pruži im posebnu priliku da po promotivnim cenama kupe avio-karte za letove između Beograda i brojnih atraktivnih destinacija širom Evrope i regiona, saopštio je nacionalni avio-prevoznik.
U Austriji je uhapšen poslastičar (42) iz Postojine, koji je prodavao žele bombone i čokolade sa THC (glavni sastojak marihuane), a koje su u nekim slučajevima izazvale trovanje.
Čak i namirnice koje smatramo zdravim mogu predstavljati ozbiljan rizik od bolesti, a stručnjaci za bezbednost hrane otkrili su šta nikada ne naručuju u restoranima.
Rimokatolička crkva, protestantske i anglikanske crkve, kao i neke pravoslavne crkve koje su prihvatile novo računanje vremena, proslavljaju Badnji dan i Badnje veče, najavljujući Božić, praznika rođenja Isusa Hrista.
Muzej "Brighton i Hove Museums" u istoimenom britanskom gradu, izazvao je burne reakcije u britanskoj javnosti nakon što je u blogu povodom božićnih praznika objavio da je Deda Mraz predstavljen kao "previše beo, zapadnocentričan i patrijarhalan".
Bivši japanski car Akihito proslavio je 92. rođendan, a njegovo srčano stanje se stabilizovalo nakon zdravstvenih problema ranije ove godine, saopštili su zvaničnici Carske palate.
Većina ljudi koji pokušavaju da smršaju fokusira se na stroge dijete i stalni kalorijski deficit, nadajući se brzim rezultatima. Ipak, takav pristup često vodi do zamora, gubitka motivacije i odustajanja pre nego što se postignu željeni ciljevi.
Čak i namirnice koje smatramo zdravim mogu predstavljati ozbiljan rizik od bolesti, a stručnjaci za bezbednost hrane otkrili su šta nikada ne naručuju u restoranima.
Stručnjaci za sajber bezbednost otkrili su nekoliko dodataka za pregledače interneta (ekstenzija, eng. browser extension), a koje ukupno koristi više od osam miliona ljudi širom sveta, koji su prikupljali kompletne razgovore korisnika sa veštačkom inteligencijom u popularnim AI uslugama.
Ni Pravilnik o upotrebi biorazgradivih kesa, ni zakonske i alternativne mere, pa ni apeli za brigu o okruženju i očuvanju prirode nisu postigli skoro ništa. Tek se plaćanje pokazalo kao efektivno rešenje - upotreba je smanjena za oko 70 odsto. Koliko smo daleko od ideje da nestanu u potpunosti?
Komentari (0)