Prvi naučni centar za proučavanje svesti kod životinja uz pomoć AI počinje sa radom krajem septembra
Na Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka (LSE) 30. septembra počinje sa radom prvi svetski naučni centar posvećen proučavanju svesti kod životinja, uključujući i one koje su evolutivno veoma udaljene od ljudi, poput insekata, rakova i sipe.
Izvor: The Guardian
13.07.2025. 21:18
Foto: Envato
Centar za svest životinja "Džeremi Koler", vredan četiri miliona funti, okuplja međunarodne stručnjake iz različitih oblasti, uključujući neuronauku, filozofiju, veterinu, pravo, evolutivnu biologiju, komparativnu psihologiju, kompjuterske nauke, ekonomiju i veštačku inteligenciju, piše Gardijan.
Jedan od najzapaženijih projekata biće usmeren na istraživanje načina na koje veštačka inteligencija (AI) može pomoći ljudima da "razgovaraju" sa svojim kućnim ljubimcima, kao i na potencijalne opasnosti ako se ta tehnologija zloupotrebi.
Naučnici u američkoj državi Arizoni otkrili su fosile više životinja stare više od 200 miliona godina, koji ukazuju na postojanje perioda u kojem su istovremeno živele vrste kojima je pretilo izumiranje i novonastale vrste na početku doba dinosaurusa.
"Ljudi vole da u svojim ljubimcima vide ljudske osobine, a sa razvojem veštačke inteligencije, mogućnosti komunikacije će se značajno proširiti", izjavio je profesor Džonatan Berč, direktor centra.
On, međutim, upozorava da AI često generiše odgovore koji više prijaju korisnicima nego što odražavaju stvarnost, što može imati štetne posledice po dobrobit životinja.
"Potrebni su nam hitni etički okviri za odgovornu upotrebu AI kada su životinje u pitanju. Trenutno u toj oblasti ne postoji nikakav oblik regulacije", naglasio je Berč.
Foto: Envato
Još jedno ključno pitanje za centar biće automatizacija u poljoprivredi.
"Digitalizacija i automatizacija farmi napreduju velikom brzinom, a gotovo bez ikakve javne rasprave. To otvara brojna etička pitanja, kao što je pitanje da li je u redu ukloniti ljudsku brigu iz odnosa sa životinjama na farmama", objašnjava Berč.
"Odgovori leže u proučavanju jednostavnijih organizama"
Centar će, kako dodaje britanski list, sarađivati sa nevladinim organizacijama na razvoju preporuka i istraživanja, kao i međunarodno priznatih smernica. Profesor Džef Sebo sa Njujorškog univerziteta ističe da su pitanja svesti životinja, uticaja AI na njih i odnosa društva prema životinjama među "najvažnijim, najkompleksnijim i najzanemarenijim izazovima savremenog sveta".
"Ljudi dele planetu sa milionima drugih vrsta i trilionima pojedinačnih životinja. Uticaj koji imamo na njih je ogroman, bilo da to želimo ili ne", poručio je Sebo.
Profesorka Kristin Endrjuz, članica upravnog odbora centra, smatra da proučavanje svesti kod životinja može doprineti razumevanju ljudske svesti i pomoći u medicinskim situacijama poput moždanih udara.
Foto: Envato
"Ne znamo šta čini ljude svesnima, niti kako se svest uključuje i isključuje. Ali znamo da odgovori leže u proučavanju jednostavnijih organizama", rekla je ona.
Osnivač centra, Džeremi Koler, izjavio je da mu je cilj da promeni stavove ljudske vrste dodajući da će čovek moći da sagleda propuste u načinu na koji se ophodi prema životinjama tek kada bude bolje razumeo kako životinje osećaju i komuniciraju.
"Baš kao što je kamen iz Rozete pomogao u dešifrovanju hijeroglifa, verujem da AI može pomoći da dešifrujemo kako životinje doživljavaju interakcije sa ljudima", zaključio je Koler.
Da li je Dejtonski sporazum temelj stabilnosti ili postaje nova linija geopolitičkog sukoba? Dok NATO jača prisustvo u regionu, a Rusija upozorava na militarizaciju Balkana, odnosi između Beograda i Zagreba ponovo dolaze u fokus. Zašto i koji nam je ključni kamen spoticanja već decenijama unazad? Gost Stava dana profesor na Fakultetu za bezbednost Zoran Dragišić.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Zašto prevoznici iz BIH nisu uspeli da blokiraju granične prelaze sa Hrvatskom? Šta donosi novi Zakon o kvalitetu vazduha u CG I da li će građani moći da traže odštetu za narušeno zdravlje? Severna Makedonija je uspela od druge zemlje u Evropi po smrtnosti novorođenčadi da smanji neslavne brojke za čak 87% za poslednju deceniju.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Da li je alergija nova „epidemija“ savremenog društva? Kako prepoznati prve znake alergijske reakcije? Da li imunoterapija menja tok bolesti i zašto nije dostupna svima? Za emisiju „Tražim reč“ govore, pedijatar i specijalista pulmologije dr Aleksandar Sovtić, subspecijalista pulmologije i alergologije dr Aleksandra Vukov i Milena Denić iz udruženja „Alergija i ja“.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Šta danas donosi pobedu na tržištu ili na izborima - bolji proizvod, bolja organizacja ili bolja poruka biračima? Da li su pored vojnih stratega u oružanim sukobima širom planete jednako važni i PR timovi? Da li globalni PR već kontroliše veštačka inteligencija? Odgovore tražimo od Predraga Vujovića, eksperta za odnose sa javnošću.
Blokade granica Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom zvanično su zaustavljene. Sa druge strane, policija u Crnoj Gori i Republici Srpskoj zabranila je prevoznicima da blokiraju granične prelaze.
Protiv Nišlije M. Ž. (38) policija je podnela krivičnu prijavu zbog sumnje da je sa gradilišta u Nišu ukrao 66 klima-uređaja, saopšteno je iz Policijske uprave Niš.
Eksplozivna naprava nešto posle šest časova bačena je na teretanu u Zemunu, koja se nalazi u prizemlju stambene zgrade, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Zakazivanje termina za testiranje i upis dece u prvi razred osnovne škole počinje danas na portalu eUprava, a roditeljima će usluga biti dostupna do 31. maja. Upis u prvi razred, prema školskom kalendaru koji je objavilo Ministarstvo prosvete, počinje 1. aprila i trajaće do 31. maja.
Koloseum, bezvremenski simbol Rima i čitave antičke civilizacije, dobio je novo ruho - pretvoren je u dragoceno numizmatičko izdanje. U pitanju je novčić nominalne vrednosti od 25 evra, izrađen od jednog kilograma čistog srebra, koji objedinjuje istorijsku, umetničku i kolekcionarsku vrednost.
Dolazak proleća utiče na naš organizam, donosi promene u raspoloženju, energiji, snu. Stručnjaci to pripisuju povećanoj količini svetlosti, a o tome kako buđenje proleća utiče na naše mentalno zdravlje, za RTS je govorila psihijatar Meri Vukša.
Doza kofeina iz kafe najčešće se povezuje sa povećanom budnošću, ali nova studija pokazuje da bi mogla pomoći i u smanjenju rizika od razvoja anksioznosti i depresije i da zapravo postoji idealna mera kada je reč o količini koju treba piti da bi se postigao najbolji efekat.
Vitamin C je jedan od najznačajnijih hranljivih materija u popularnoj zdravstvenoj kulturi, često mu se pripisuje sprečavanje prehlade, jačanje imuniteta, čak i borba protiv ozbiljnih bolesti. Iako je neophodan za funkcionisanje našeg tela, njegove koristi se često pogrešno shvataju ili precenjuju.
Sveža, hrskava i jednostavna, zelena salata je tihi heroj svakodnevne trpeze. U svetu brzih obroka podseća nas na snagu prirodnog, lakog i zdravog izbora koji osvežava telo i um. Zelena salata sadrži esencijalne hranljive materije poput antioksidanasa, folata i vitamina C.
Iako su poslednjih godina u fokusu javnosti najčešće dronovi i različite vrste malih autonomnih letelica, poput FPV (letenje i prvom licu), svet robotike je zapravo daleko veći.
Kao što svi znamo, uz redovno vežbanje moramo imati i zdravu ishranu. Međutim, neke zdrave namirnice koje jedete pre treninga zapravo mogu usporiti vaš napredak u teretani.
Brojanje kalorija godinama se smatra osnovnim pravilom za mršavljenje, ali novi uvidi pokazuju da takav pristup često ne daje očekivane rezultate. Naučnici danas sve više dovode u pitanje ovu pojednostavljenu formulu i ističu da ljudsko telo ne funkcioniše kao matematička jednačina.
Komentari (0)