U Turskoj otkrivena rimska bolnica koja je pretvorena u vizantijsku crkvu
Arheolozi u jugozapadnoj Turskoj otkrili su jedan od najubedljivijih primera arhitektonskog kontinuiteta u istočnom Mediteranu, rimsku bolnicu koja je kasnije pretvorena u vizantijsku crkvu unutar drevnog grada Kaunosa.
Izvor: Arkeonews
20.01.2026. 08:20
Foto: Envato
Ovo otkriće pruža novo razumevanje načina na koji su se urbani prostori u antici prilagođavali promenljivim medicinskim, verskim i društvenim potrebama tokom više od jednog milenijuma.
Lokalitet se nalazi u blizini drevne luke Kaunosa, strateški važne zone koja je nekada služila trgovcima, mornarima, vojnicima i hodočasnicima duž karijske obale.
Iako je Kaunos već poznat po monumentalnim grobnicama uklesanim u stene, dobro očuvanom pozorištu, rimskim kupatilima i bogatim mozaicima, novoidentifikovani kompleks uvodi drugačiju dimenziju gradskog života, organizovanu zdravstvenu zaštitu i njenu kasniju integraciju u hrišćansku sakralnu arhitekturu, prenosi Arkeonews.
Službenici Odeljenja za suzbijanje krijumčarenja Uprave carina su 17. januara sprečili pokušaj krijumčarenja oko 800 grama srebrnjaka i tri pločice investicionog zlata, saopštila je Uprava carina.
Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je u Španiji uhapšen V. G. (24) po međunarodnoj poternici Interpola Beograd zbog teškog ubistva i pokušaja teškog ubistva.
Iskopavanja u takozvanom "ograđenom manastirskom području" predvodio je vanredni profesor Ufuk Čortuk sa Univerziteta Mugla Sitki Kočman.
Najranija faza kompleksa, datovana u drugi i treći vek nove ere, sastojala se od pravougaone građevine organizovane oko centralnog dvorišta, okruženog nizom prostorija.
Ono što ovu strukturu izdvaja od uobičajenih stambenih ili administrativnih objekata jeste velika količina medicinskih instrumenata pronađenih na lokalitetu. Skalpeli, sonde, pincete i drugi hirurški alati ukazuju na jasno definisanu medicinsku funkciju. Istraživači smatraju da je objekat prvobitno služio kao vojna bolnica za rimske trupe stacionirane u blizini luke, a da je kasnije proširio svoju ulogu na lečenje civila i putnika. Rimske bolnice ovog tipa retke su u Anadoliji, što nalaz u Kaunosu čini posebno značajnim.
Od lečenja do bogosluženja
Do šestog veka nove ere, funkcija lokaliteta se radikalno promenila. Na rimskim temeljima podignuta je velika ranovizantijska crkva, sa jasno definisanim brodom, apsidom i pratećim arhitektonskim elementima. Umesto rušenja starije građevine, vizantijski graditelji su iskoristili postojeće zidove i terase, stvarajući slojeviti spomenik koji svedoči o kontinuitetu i transformaciji prostora.
Foto-kolaž: Envato
Arheolozi ovu prenamenu tumače kao deo šireg procesa hrišćanizacije Male Azije, kada su nekadašnji javni i utilitarni objekti često pretvarani u verske komplekse. Crkva je verovatno bila deo većeg manastirskog sklopa, što ukazuje na to da je Kaunos u kasnoj antici imao i duhovni značaj. Simbolika je snažna prostor namenjen telesnom isceljenju prerastao je u mesto duhovne brige.
Dug vek upotrebe
Upotreba lokaliteta nije prestala sa Vizantijom. Nalazi iz kasnijih perioda ukazuju da je prostor bio aktivan i u srednjem veku. Među značajnijim otkrićima je novčić iz doba bejlika Ajdinogulari, turske kneževine koja je vladala delovima zapadne Anadolije u 13. i 14. veku. To potvrđuje da je područje ostalo deo lokalnih naselja i nakon opadanja značaja antičkog grada.
Osnovan na granici između Karije i Likije, Kaunos je bio kulturno i trgovačko raskršće. Njegova luka je nekada imala direktan izlaz na Mediteran, ali je vremenom zamuljivanje delte Daljana dovelo do povlačenja obale i postepenog opadanja grada. Ipak, Kaunos je vekovima opstajao, prilagođavajući se promenama u okruženju, politici i religiji.
Foto: Envato
Danas se nalazi na preliminarnoj listi svetske baštine UNESKO, a otkriće rimske bolnice pretvorene u crkvu dodatno potvrđuje njegov izuzetan istorijski značaj. Istraživači opisuju kompleks kao "živu vremensku liniju Mediterana", mesto gde se, sloj po sloj, može pratiti evolucija društva, medicine i vere.
Kako se iskopavanja nastavljaju, očekuju se nova saznanja o svakodnevnom životu, zdravstvenim praksama i duhovnim promenama u drevnoj Kariji. Za sada, Kaunos pruža redak i snažan dokaz da su antički gradovi rasli i menjali se, a da pri tom nisu gubili vezu sa sopstvenom prošlošću.
1. Velika železnička nesreća u Španiji. Najmanje 39 ljudi poginulo, povređeno više od 150. Kako je došlo do nesreće, ko je zakazao i mogu li se takve stvari sprečiti? 2. Ko se i koliko užurbano priprema za predstojeće izbore? Da li je priča o izbornim uslovima nestala iz fokusa, i šta je zapravo fokus vlasti, a šta opozicije? Za jutranji program govore Zoran Đorđević, bivši ministar odbrane i Naim Leo Beširi, direktor Instituta za evropske poslove. 3. Zašto ponovo govorimo o lustraciji? Šta se desilo sa Zakonom o odgovornosti za kršenje ljudskih prava i zašto je on ostao samo mrtvo slovo na papiru? Gost emisije ''Otvori oči'', Čedomir Jovanović.
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Godina dana od Trampovog povratka u Belu kuću- jednogodišnji mandat koji ne liči ni na jedan prethodni. Drugačiji povratak u odnosu na onaj iz 2016.- ne toliko euforičan, ali itekako glasan i optimističan prvenstveno po pitanju nacionalne strategije i po pitanju postizanja opšteg mira u svetu. Ali, da li je sve tako i u praksi, na terenu? Gosti Stava dana: istoričar Saša Adamović i Petar Ivić iz Pupin inicijative.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PERSPEKTIVA (R)
Analiziramo aktuelne događaje, komentarišemo teme koje su ispod radara, posmatramo iz svih uglova. Različita mišljenja, jedno mesto za razgovor. Autor i voditelj Dragan Milosavljević.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
U zgradi Specijalnog suda u Ustaničkoj ulici u Beogradu izbio je požar, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans. Svi iz zgrade su evakuisani, povređenih osoba nije bilo, potvrđeno je iz MUP Srbije.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su D. Ž. (18) iz Zrenjanina, jer su u stanu u kom je boravio pronašli oko 120 grama kokaina.
Vlasnik škole glume Miroslav Mika Aleksić, protiv koga se vodio krivični postupak zbog sumnje na silovanje i seksualno uznemiravanje, preminuo je u Beogradu u 74. godini.
Broj žrtava železničke nesreće u Adamuzu u Kordobi povećao se na 40, dok je 41 osoba hospitalizovana, od kojih je 12 na intenzivnoj nezi, saopštile su andaluzijske službe za hitne slučajeve.
Plaže na severu Sidneja su zatvorene nakon što je ajkula napala i teško povredila jednog mladića, što je treći napad ajkule na plažama u tom australijskom gradu za dva dana.
Japanska kompanija "Tokyo Electric Power Company Holdings" (TEPCO) saopštila je da odlaže restart svog nuklearnog reaktora na severozapadu Tokija, prvog od 2011. godine i katastrofe u Fukušimi, zbog kvara alarma kontrolnih šipki.
Rastuće tenzije između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država prešle su u nedelju na sportsku arenu kada je neko iz publike uzviknuo “Ostavite Grenland na miru“ dok se pevala američka himna tokom NBA utakmice.
Evropski parlament u Strazburu je, na početku svoje prve plenarne sednice u ovoj godini, minutom ćutanja odao poštu žrtvama železničke nesreće koja se dogodila u Španiji, kada je poginulo najmanje 40 osoba.
Američki predsednik Donald Tramp poručio je norveškom premijeru Jonasu Garu Stereu da „više ne oseća obavezu da razmišlja isključivo o miru“, nakon što mu Norveški Nobelov komitet nije dodelio Nobelovu nagradu za mir.
Grok AI, model veštačke inteligencije koju koristi društvena mreža Iks, a iza kojih stoji najbogatiji čovek sveta Ilom Mask, poslednjih par meseci našla se u središtu brojnih kontroverzi
Američki predsednik Donald Tramp odbio je da otkrije planove i detalje u vezi sa eventualnim preuzimanjem kontrole nad Grenlandom, dodajući da će "100 odsto" uvesti carine evropskim zemljama ukoliko ne dođe do dogovora oko ostrva u sastavu Danske.
"Grenlanđani se ni danas u velikoj većini ne smatraju Dancima, a nijedna politička stranka ne želi da postanu deo Sjedinjenih Američkih Država", kaže novinar i publicista Tihomir Barbulović, objašnjavajući zašto ideja nezavisnosti Grenlanda jača decenijama uprkos pritiscima velikih sila.
Komentari (0)