Šta američka crna lista zaista znači za Dodika i Republiku Srpsku?
Sankcije su jedan od najmoćnijih instrumenata koje države koriste u svojoj vanjskoj politici. Sjedinjene Američke Države ih često primjenjuju kako bi izvršile pritisak na pojedince, organizacije ili zemlje koje smatraju prijetnjom svojim interesima ili globalnoj sigurnosti.
Ove mjere mogu imati različite oblike, uključujući ekonomske, trgovinske, financijske i diplomatske restrikcije. Najčešće su usmjerene protiv onih koji su optuženi za kršenje ljudskih prava, korupciju, podrivanje demokratskih institucija, terorizam ili nuklearne prijetnje.
Cilj ovih mjera nije samo kažnjavanje, već i promjena ponašanja sankcionisanih subjekata. Ovisno o situaciji, sankcije mogu podrazumijevati zabranu trgovine, blokadu financijskih transakcija, zamrzavanje imovine ili zabranu putovanja određenim osobama.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je nalog za hapšenje predsednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika, predsednika Skupštine RS Nenada Stevandića i premijera Radovana Viškovića nije nikakav doprinos miru, već doprinos destabilizaciji i pravljenju potpunog haosa u regionu.
Premijer u ostavci Srbije Miloš Vučević rekao je da se nada da će biti dovoljno razuma i da niko neće pokušati da uhapši najviše rukovodstvo Republike Srpske, jer bi, kako je istakao, to bio put ka građanskom ratu.
Ponekad se provode u saradnji s međunarodnim organizacijama poput Ujedinjenih nacija i Evropske unije, ali u mnogim slučajevima SAD ih nameće jednostrano, bez saglasnosti drugih država.
Sukob Dodika i bivšeg američkog ambasadora
Američke sankcije često izazivaju političke tenzije, a jedan od primjera je sukob između predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i bivšeg američkog ambasadora u Bosni i Hercegovini, Michaela Murphyja. Ambasador Murphy javno je optužio Dodika da svojim politikama ugrožava ekonomski i politički poredak u Bosni i Hercegovini, naglašavajući da američke sankcije imaju realne posljedice po njega i njegove saradnike.
Iako Dodik tvrdi da sankcije ne utiču na njegov rad, ekonomski pokazatelji Republike Srpske pokazuju suprotno. Vlasti ovog entiteta sve teže dolaze do financijskih sredstava, a međunarodni investitori sve rjeđe ulažu u regiju zbog straha od mogućih posljedica saradnje sa sankcionisanim osobama. Ambasador Murphy je u nekoliko navrata naglasio da sankcionisani pojedinci troše mnogo vremena i novca pokušavajući se skinuti s crne liste, iako to javno negiraju.
Kako funkcioniše američka crna lista?
Osobe i organizacije koje se nađu na američkoj crnoj listi suočavaju se s ozbiljnim ekonomskim i pravnim posljedicama. Ova lista, kojom upravlja Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu financija SAD-a, uključuje pojedince i entitete kojima je zabranjeno poslovanje s američkim institucijama. Kada neko dospije na ovu listu, sva njegova imovina pod jurisdikcijom SAD-a biva blokirana, a američke kompanije i banke ne smiju s njim sarađivati.
Ono što sankcije dodatno otežava jeste činjenica da čak i banke izvan SAD-a često odbijaju poslovanje sa sankcionisanim osobama, jer ne žele riskirati gubitak pristupa američkom tržištu. Takva situacija može dovesti do toga da se pojedinci i kompanije suoče s financijskom izolacijom, gubeći mogućnost obavljanja međunarodnih transakcija, otvaranja bankovnih računa i ulaganja u inostranstvu.
Američke sankcije ne pogađaju samo pojedince, već i cijele ekonomske sisteme. Kada se sankcionišu ključni političari ili biznismeni, to može izazvati ozbiljne ekonomske poremećaje u regionima gdje su oni uticajni. Republika Srpska je primjer kako sankcije mogu otežati pristup međunarodnim kreditima, smanjiti ekonomske investicije i dovesti do gubitka poslovnih prilika.
Vlasti Republike Srpske sada se suočavaju s problemima u prikupljanju novca na međunarodnim tržištima, jer su potencijalni investitori oprezni i ne žele riskirati saradnju sa sankcionisanim osobama. Osim toga, mnoge strane banke izbjegavaju poslovanje s firmama koje su u vlasništvu sankcionisanih pojedinaca, što dodatno otežava ekonomske prilike u regiji.
Bez podrške Evropske unije sankcije su manje efikasne
Iako SAD aktivno koristi sankcije, njihova efikasnost može biti ograničena ako Evropska unija ne slijedi isti pristup. Sankcionisane osobe često imaju poslovne veze u Evropi, gdje mogu slobodno putovati i raditi ukoliko EU ne uvede slične mjere. Mnogi političari i biznismeni koji su pod američkim sankcijama i dalje imaju nesmetan pristup evropskim financijskim institucijama, što značajno umanjuje pritisak koji SAD želi postići.
Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo pojedinačno su uvele sankcije Miloradu Dodiku zbog njegovih antidemokratskih postupaka i korupcije. SAD su ga stavile na crnu listu još 2017. godine, dok je Velika Britanija proširila sankcije 2022. zbog prijetnji suverenitetu Bosne i Hercegovine.
Evropska unija, s druge strane, pokazala je veći oprez u donošenju sankcija, vjerovatno zbog složenih političkih odnosa unutar same Unije, gdje je za takve mjere neophodna jednoglasna odluka svih članica.
Direktan utjecaj sankcija na građane
Iako su sankcije prvenstveno usmjerene na političare i biznismene, one često imaju posljedice i za obične građane. Uvođenje sankcija može dovesti do ekonomske nestabilnosti, rasta inflacije i smanjenja priliva stranih investicija, što se direktno odražava na životni standard stanovništva. U nekim slučajevima, sankcije mogu ograničiti i trgovinu određenim proizvodima, što može rezultirati nestašicama i rastom cijena.
Jedan od primjera kako sankcije utiču na svakodnevni život građana jeste situacija s internet domenama institucija Republike Srpske. Početkom novembra, internet stranice Vlade Republike Srpske bile su nedostupne jer su bile registrovane kod američke kompanije Verisign. Nakon uvođenja sankcija, ova kompanija je prekinula saradnju s institucijama RS-a, što je otežalo pristup informacijama građanima.
Osim toga, sankcije mogu izazvati probleme i u bankarskom sektoru. Pojedinci koji su se našli na američkoj crnoj listi često imaju poteškoća s otvaranjem bankovnih računa, čak i u institucijama koje nisu američke, jer se većina međunarodnih transakcija oslanja na američke financijske standarde. To znači da sankcionisane osobe mogu imati problema i sa svakodnevnim finansijskim operacijama, poput kartičnog plaćanja ili podizanja gotovine.
Iako sankcije mogu imati određeni učinak na sankcionisane osobe, one često izazivaju i neželjene posljedice po obične građane, što otvara pitanje dugoročne efikasnosti ovakvih mjera u postizanju političkih ciljeva.
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Novi Zakon o bezbednosti saobraćaja, koji je u Grčkoj stupio na snagu sredinom juna, donosi niz izmena i pooštravanje kaznene politike na putevima u zemlji u kojoj letuje najveći broj građana Srbije.
Grupa studenata koji blokiraju Pravni fakultet u Novom Sadu i građana koji ih podržavaju, okupili su se oko sedam časova ispred oba ulaza u Novosadski sajam, navodeći da im je cilj da spreče održavanje ispitnog roka za Pravni fakultet koji je predviđen u prostorijama Sajma.
Pripadinici Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala MUP Srbije uhapsili su M. J. (37) iz Beograda jer je pre nekoliko dana uputio pretnje glavnom tužiocu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenadu Stefanoviću.
Partnerstvo Srbije i Sjedinjenih Američkih Država u oblasti odbrane traje decenijama. U njegovoj osnovi ne nalaze se samo strateški dokumenti, protokoli ili vojni kursevi - već ljudi.
Advokati Nebojša Perović i Vladimir Terzić smatraju da je nepotrebno cepanje Advokatske komore Srbije osnivanjem manjih komora, kako je nedavno najavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Oni su ukazali da advokatura kod nas ima ozbiljnije probleme od ovog.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković i njegova stranka Narod i pravda (NiP) posljednjih su dana glavna tema medija u Bosni i Hercegovini, ali i u regionu.
Po nalogu Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije dao je izjavu u Centru bezbednosti u Nikšiću, povodom krivične prijave koju je protiv njega podnela Svetlana Pajović Musović u ime NVO "Centar za građanska prava".
Policija je tokom vikenda kontrolisala više od 10.000 stranaca i 500 objekata i donela rešenja o otkazu boravka i povratka za više od 50 osoba, saopšteno je iz Uprave policije (UP) Crne Gore.
Deveti dan od izbijanja velikih požara na području Trebinja, vatra se i dalje ne smiruje, a najaktivnija je linija u rejonu sela Žakovo, u Popovom polju, gde su meštani i vatrogasci noćas odbijali vatru od kuća, piše RTRS.
Ispred zgrade Ministarstva spoljnih i evropskih poslova u Zagrebu održan je protest na kome su istaknuti plakati na kojima se "traže premijer Andrej Plenković i ministar Gordan Grlić Radman".
Komentari (0)