Šta američka crna lista zaista znači za Dodika i Republiku Srpsku?
Sankcije su jedan od najmoćnijih instrumenata koje države koriste u svojoj vanjskoj politici. Sjedinjene Američke Države ih često primjenjuju kako bi izvršile pritisak na pojedince, organizacije ili zemlje koje smatraju prijetnjom svojim interesima ili globalnoj sigurnosti.
Ove mjere mogu imati različite oblike, uključujući ekonomske, trgovinske, financijske i diplomatske restrikcije. Najčešće su usmjerene protiv onih koji su optuženi za kršenje ljudskih prava, korupciju, podrivanje demokratskih institucija, terorizam ili nuklearne prijetnje.
Cilj ovih mjera nije samo kažnjavanje, već i promjena ponašanja sankcionisanih subjekata. Ovisno o situaciji, sankcije mogu podrazumijevati zabranu trgovine, blokadu financijskih transakcija, zamrzavanje imovine ili zabranu putovanja određenim osobama.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je nalog za hapšenje predsednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika, predsednika Skupštine RS Nenada Stevandića i premijera Radovana Viškovića nije nikakav doprinos miru, već doprinos destabilizaciji i pravljenju potpunog haosa u regionu.
Premijer u ostavci Srbije Miloš Vučević rekao je da se nada da će biti dovoljno razuma i da niko neće pokušati da uhapši najviše rukovodstvo Republike Srpske, jer bi, kako je istakao, to bio put ka građanskom ratu.
Ponekad se provode u saradnji s međunarodnim organizacijama poput Ujedinjenih nacija i Evropske unije, ali u mnogim slučajevima SAD ih nameće jednostrano, bez saglasnosti drugih država.
Sukob Dodika i bivšeg američkog ambasadora
Američke sankcije često izazivaju političke tenzije, a jedan od primjera je sukob između predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i bivšeg američkog ambasadora u Bosni i Hercegovini, Michaela Murphyja. Ambasador Murphy javno je optužio Dodika da svojim politikama ugrožava ekonomski i politički poredak u Bosni i Hercegovini, naglašavajući da američke sankcije imaju realne posljedice po njega i njegove saradnike.
Iako Dodik tvrdi da sankcije ne utiču na njegov rad, ekonomski pokazatelji Republike Srpske pokazuju suprotno. Vlasti ovog entiteta sve teže dolaze do financijskih sredstava, a međunarodni investitori sve rjeđe ulažu u regiju zbog straha od mogućih posljedica saradnje sa sankcionisanim osobama. Ambasador Murphy je u nekoliko navrata naglasio da sankcionisani pojedinci troše mnogo vremena i novca pokušavajući se skinuti s crne liste, iako to javno negiraju.
Kako funkcioniše američka crna lista?
Osobe i organizacije koje se nađu na američkoj crnoj listi suočavaju se s ozbiljnim ekonomskim i pravnim posljedicama. Ova lista, kojom upravlja Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu financija SAD-a, uključuje pojedince i entitete kojima je zabranjeno poslovanje s američkim institucijama. Kada neko dospije na ovu listu, sva njegova imovina pod jurisdikcijom SAD-a biva blokirana, a američke kompanije i banke ne smiju s njim sarađivati.
Ono što sankcije dodatno otežava jeste činjenica da čak i banke izvan SAD-a često odbijaju poslovanje sa sankcionisanim osobama, jer ne žele riskirati gubitak pristupa američkom tržištu. Takva situacija može dovesti do toga da se pojedinci i kompanije suoče s financijskom izolacijom, gubeći mogućnost obavljanja međunarodnih transakcija, otvaranja bankovnih računa i ulaganja u inostranstvu.
Američke sankcije ne pogađaju samo pojedince, već i cijele ekonomske sisteme. Kada se sankcionišu ključni političari ili biznismeni, to može izazvati ozbiljne ekonomske poremećaje u regionima gdje su oni uticajni. Republika Srpska je primjer kako sankcije mogu otežati pristup međunarodnim kreditima, smanjiti ekonomske investicije i dovesti do gubitka poslovnih prilika.
Vlasti Republike Srpske sada se suočavaju s problemima u prikupljanju novca na međunarodnim tržištima, jer su potencijalni investitori oprezni i ne žele riskirati saradnju sa sankcionisanim osobama. Osim toga, mnoge strane banke izbjegavaju poslovanje s firmama koje su u vlasništvu sankcionisanih pojedinaca, što dodatno otežava ekonomske prilike u regiji.
Bez podrške Evropske unije sankcije su manje efikasne
Iako SAD aktivno koristi sankcije, njihova efikasnost može biti ograničena ako Evropska unija ne slijedi isti pristup. Sankcionisane osobe često imaju poslovne veze u Evropi, gdje mogu slobodno putovati i raditi ukoliko EU ne uvede slične mjere. Mnogi političari i biznismeni koji su pod američkim sankcijama i dalje imaju nesmetan pristup evropskim financijskim institucijama, što značajno umanjuje pritisak koji SAD želi postići.
Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo pojedinačno su uvele sankcije Miloradu Dodiku zbog njegovih antidemokratskih postupaka i korupcije. SAD su ga stavile na crnu listu još 2017. godine, dok je Velika Britanija proširila sankcije 2022. zbog prijetnji suverenitetu Bosne i Hercegovine.
Evropska unija, s druge strane, pokazala je veći oprez u donošenju sankcija, vjerovatno zbog složenih političkih odnosa unutar same Unije, gdje je za takve mjere neophodna jednoglasna odluka svih članica.
Direktan utjecaj sankcija na građane
Iako su sankcije prvenstveno usmjerene na političare i biznismene, one često imaju posljedice i za obične građane. Uvođenje sankcija može dovesti do ekonomske nestabilnosti, rasta inflacije i smanjenja priliva stranih investicija, što se direktno odražava na životni standard stanovništva. U nekim slučajevima, sankcije mogu ograničiti i trgovinu određenim proizvodima, što može rezultirati nestašicama i rastom cijena.
Jedan od primjera kako sankcije utiču na svakodnevni život građana jeste situacija s internet domenama institucija Republike Srpske. Početkom novembra, internet stranice Vlade Republike Srpske bile su nedostupne jer su bile registrovane kod američke kompanije Verisign. Nakon uvođenja sankcija, ova kompanija je prekinula saradnju s institucijama RS-a, što je otežalo pristup informacijama građanima.
Osim toga, sankcije mogu izazvati probleme i u bankarskom sektoru. Pojedinci koji su se našli na američkoj crnoj listi često imaju poteškoća s otvaranjem bankovnih računa, čak i u institucijama koje nisu američke, jer se većina međunarodnih transakcija oslanja na američke financijske standarde. To znači da sankcionisane osobe mogu imati problema i sa svakodnevnim finansijskim operacijama, poput kartičnog plaćanja ili podizanja gotovine.
Iako sankcije mogu imati određeni učinak na sankcionisane osobe, one često izazivaju i neželjene posljedice po obične građane, što otvara pitanje dugoročne efikasnosti ovakvih mjera u postizanju političkih ciljeva.
Portal. Vaš prolaz u svet. Svakog radnog dana u 20h emisija koja objašnjava izbore, pregovore, sukobe i ratove. Otvorite portal i zakoračite izvan naših granica!
special
11:00
PULS PLANETE ( R )
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
12:00
PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA 1. DEO
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Na dnevnom redu sednice Skupštine Srbije bila je jedna tačka - izbor Vlade i polaganje zakletve predsednika i članova Vlade. Mandatar Đuro Macut izložio je ekspoze pred narodnim poslanicima, te je usledila rasprava o novom sastavu vlade. Rad parlamenta nastavljen je u 15 sati, posle pauze.
Studenti u blokadi od ponedeljka uveče blokiraju ulaze u zgrade Javnog servisa u Beogradu, a u Novom Sadu u 5.30 prekinuta je blokada RTV. U saopštenju RTS zahteva prekid blokade zgrada u Takovskoj i Aberdarevoj i na Košutnjaku, kao i "prestanak pristiska na medije".
Srbija je na putu da dobije novu vladu. Premijer Đuro Macut predstavio je svoj tim i prioritete u radu. Ko su najverovatnije novi ministri i šta se od njih očekuje, za Stav dana govorili su analitičar Stevica Deđanski i Stefan Srbljanović iz Centra za društvenu stabilnost.
Osnovna škola "Jovan Dučić" obijena je u ponedeljak oko 8 sati, a kako nezvanično saznaje Newsmax Balkans ukraden je sitan inventar iz više kancelarija i školske biblioteke.
Kandidat za predsednika Vlade Srbije Đuro Macut dostavio je Narodnoj skupštini predlog za sastav nove vlade u kojem je deset novih imena, ali su se među kandidatima za ministre našla i neka dobro poznata lica sa podužim stažom u Nemanjinoj 11.
Državni tužilac Severne Makedonije Ljupčo Kocevski izjavio je da će još sedam policajaca biti privedeno u okviru istrage požara u diskoteci "Puls" u Kočanima.
Završen je uviđaj u TE Gacko u Republici Srpskoj gde je jutros nestao radnik O. K. (52) za koga se sumnja da je stradao, a pronađeni dokazi biće poslati na DNK veštačenje.
Premijerka Italije Đorđa Meloni izjavila je tokom susreta sa crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem u Rimu da je uverena da će Crna Gora postati 28. članica Evropske unije tokom italijanskog predsedavanja EU, u prvoj polovini 2028. godine.
Redovni lokalni izbori u Hrvatskoj biće održani u nedelju, 18. maja, odlučila je hrvatska Vlada na telefonskoj sednici i donela odluke o visini naknade troškova izborne kampanje.
U Crnoj Gori su održani lokalni izbori u Nikšiću i Herceg Novom. U Nikšiću je Demokratska partija socijalista osvojila 16 mandata, dok je lista "Za budućnost Crne Gore", osvojila 15 mandata. U Herceg Novom pobedu je proglasio dosadašnji gradonačelnik Stevan Katić ispred liste "Znamo se po djelima".
Brojna porodica Euronews dobija svog novog člana. U Bosni i Hercegovini u etru će se, prvi put, pojaviti signal televizije Euronews sa originalnim sadržajima koje će stvarati neki od najboljih medijskih profesionalaca u zemlji.
Pomjeranja na svjetskoj sceni nakon drugog dolaska Donalda Trampa otvorila su pitanja budućnosti najdugovječnijih vojnih i političkih saveza – NATO-a i Evropske unije.
Sudac Suda BiH u penziji Branko Perić govorio je u emisiji "Razumno" sa Borisom Brezom o istrazi, sudskom procesu i nalozima za privođenje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
Komentari (0)