Šta američka crna lista zaista znači za Dodika i Republiku Srpsku?
Sankcije su jedan od najmoćnijih instrumenata koje države koriste u svojoj vanjskoj politici. Sjedinjene Američke Države ih često primjenjuju kako bi izvršile pritisak na pojedince, organizacije ili zemlje koje smatraju prijetnjom svojim interesima ili globalnoj sigurnosti.
Ove mjere mogu imati različite oblike, uključujući ekonomske, trgovinske, financijske i diplomatske restrikcije. Najčešće su usmjerene protiv onih koji su optuženi za kršenje ljudskih prava, korupciju, podrivanje demokratskih institucija, terorizam ili nuklearne prijetnje.
Cilj ovih mjera nije samo kažnjavanje, već i promjena ponašanja sankcionisanih subjekata. Ovisno o situaciji, sankcije mogu podrazumijevati zabranu trgovine, blokadu financijskih transakcija, zamrzavanje imovine ili zabranu putovanja određenim osobama.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je nalog za hapšenje predsednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika, predsednika Skupštine RS Nenada Stevandića i premijera Radovana Viškovića nije nikakav doprinos miru, već doprinos destabilizaciji i pravljenju potpunog haosa u regionu.
Premijer u ostavci Srbije Miloš Vučević rekao je da se nada da će biti dovoljno razuma i da niko neće pokušati da uhapši najviše rukovodstvo Republike Srpske, jer bi, kako je istakao, to bio put ka građanskom ratu.
Ponekad se provode u saradnji s međunarodnim organizacijama poput Ujedinjenih nacija i Evropske unije, ali u mnogim slučajevima SAD ih nameće jednostrano, bez saglasnosti drugih država.
Sukob Dodika i bivšeg američkog ambasadora
Američke sankcije često izazivaju političke tenzije, a jedan od primjera je sukob između predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i bivšeg američkog ambasadora u Bosni i Hercegovini, Michaela Murphyja. Ambasador Murphy javno je optužio Dodika da svojim politikama ugrožava ekonomski i politički poredak u Bosni i Hercegovini, naglašavajući da američke sankcije imaju realne posljedice po njega i njegove saradnike.
Iako Dodik tvrdi da sankcije ne utiču na njegov rad, ekonomski pokazatelji Republike Srpske pokazuju suprotno. Vlasti ovog entiteta sve teže dolaze do financijskih sredstava, a međunarodni investitori sve rjeđe ulažu u regiju zbog straha od mogućih posljedica saradnje sa sankcionisanim osobama. Ambasador Murphy je u nekoliko navrata naglasio da sankcionisani pojedinci troše mnogo vremena i novca pokušavajući se skinuti s crne liste, iako to javno negiraju.
Kako funkcioniše američka crna lista?
Osobe i organizacije koje se nađu na američkoj crnoj listi suočavaju se s ozbiljnim ekonomskim i pravnim posljedicama. Ova lista, kojom upravlja Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu financija SAD-a, uključuje pojedince i entitete kojima je zabranjeno poslovanje s američkim institucijama. Kada neko dospije na ovu listu, sva njegova imovina pod jurisdikcijom SAD-a biva blokirana, a američke kompanije i banke ne smiju s njim sarađivati.
Ono što sankcije dodatno otežava jeste činjenica da čak i banke izvan SAD-a često odbijaju poslovanje sa sankcionisanim osobama, jer ne žele riskirati gubitak pristupa američkom tržištu. Takva situacija može dovesti do toga da se pojedinci i kompanije suoče s financijskom izolacijom, gubeći mogućnost obavljanja međunarodnih transakcija, otvaranja bankovnih računa i ulaganja u inostranstvu.
Američke sankcije ne pogađaju samo pojedince, već i cijele ekonomske sisteme. Kada se sankcionišu ključni političari ili biznismeni, to može izazvati ozbiljne ekonomske poremećaje u regionima gdje su oni uticajni. Republika Srpska je primjer kako sankcije mogu otežati pristup međunarodnim kreditima, smanjiti ekonomske investicije i dovesti do gubitka poslovnih prilika.
Vlasti Republike Srpske sada se suočavaju s problemima u prikupljanju novca na međunarodnim tržištima, jer su potencijalni investitori oprezni i ne žele riskirati saradnju sa sankcionisanim osobama. Osim toga, mnoge strane banke izbjegavaju poslovanje s firmama koje su u vlasništvu sankcionisanih pojedinaca, što dodatno otežava ekonomske prilike u regiji.
Bez podrške Evropske unije sankcije su manje efikasne
Iako SAD aktivno koristi sankcije, njihova efikasnost može biti ograničena ako Evropska unija ne slijedi isti pristup. Sankcionisane osobe često imaju poslovne veze u Evropi, gdje mogu slobodno putovati i raditi ukoliko EU ne uvede slične mjere. Mnogi političari i biznismeni koji su pod američkim sankcijama i dalje imaju nesmetan pristup evropskim financijskim institucijama, što značajno umanjuje pritisak koji SAD želi postići.
Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo pojedinačno su uvele sankcije Miloradu Dodiku zbog njegovih antidemokratskih postupaka i korupcije. SAD su ga stavile na crnu listu još 2017. godine, dok je Velika Britanija proširila sankcije 2022. zbog prijetnji suverenitetu Bosne i Hercegovine.
Evropska unija, s druge strane, pokazala je veći oprez u donošenju sankcija, vjerovatno zbog složenih političkih odnosa unutar same Unije, gdje je za takve mjere neophodna jednoglasna odluka svih članica.
Direktan utjecaj sankcija na građane
Iako su sankcije prvenstveno usmjerene na političare i biznismene, one često imaju posljedice i za obične građane. Uvođenje sankcija može dovesti do ekonomske nestabilnosti, rasta inflacije i smanjenja priliva stranih investicija, što se direktno odražava na životni standard stanovništva. U nekim slučajevima, sankcije mogu ograničiti i trgovinu određenim proizvodima, što može rezultirati nestašicama i rastom cijena.
Jedan od primjera kako sankcije utiču na svakodnevni život građana jeste situacija s internet domenama institucija Republike Srpske. Početkom novembra, internet stranice Vlade Republike Srpske bile su nedostupne jer su bile registrovane kod američke kompanije Verisign. Nakon uvođenja sankcija, ova kompanija je prekinula saradnju s institucijama RS-a, što je otežalo pristup informacijama građanima.
Osim toga, sankcije mogu izazvati probleme i u bankarskom sektoru. Pojedinci koji su se našli na američkoj crnoj listi često imaju poteškoća s otvaranjem bankovnih računa, čak i u institucijama koje nisu američke, jer se većina međunarodnih transakcija oslanja na američke financijske standarde. To znači da sankcionisane osobe mogu imati problema i sa svakodnevnim finansijskim operacijama, poput kartičnog plaćanja ili podizanja gotovine.
Iako sankcije mogu imati određeni učinak na sankcionisane osobe, one često izazivaju i neželjene posljedice po obične građane, što otvara pitanje dugoročne efikasnosti ovakvih mjera u postizanju političkih ciljeva.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Strani radnici dolaze, domaći odlaze – kakava je struktura radne snage u Srbiji? Najavljenim izmenama Zakona o radu obećava se sigurnost, a šta se realno očekuje ? Kakva su danas prava radnika i gde smo danas između dostojanstva i prekarijata. Gost: dr Mario Reljanović, predsednik Centra za dostojanstven rad.
specijal
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-NA IZVORU ZDRAVLJA-LUKOVSKA BANJA (R)
Otkrijte prirodnu moć srpskih banja – mesto gde telo ozdravljuje, a duša se odmara. Na izvoru zdravlja je serijal o banjama sa lekovitim svojstvima. Upoznajte banje iz drugog ugla i otkrijte njihove dobrobiti. Prezenterka: Jovana Ljubisavljević
Arhivski snimci, važni događaji i retki filmovi biće predstavljeni u posebnom segmentu programa, pružajući autentičan prikaz istorije na filmskom platnu.
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Posle više od deset meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, jedina preživela Teodora Martinko (24) je van životne opasnosti, ali je pred njom dug put oporavka. Potrebna joj je pomoć za rehabilitaciju i protezu.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv trinaest osoba zbog teških dela protiv opšte sigurnosti, povodom rušenja nadstrešnice na železničkoj stanici 1. novembra 2024. godine, kada je stradalo 16 ljudi, a jedna osoba teško povređena.
I dok je Albanija postala prva zemlja na svetu koja ima virtuelnu ministarku vođenu veštačkom inteligencijom, Crna Gora nije otišla tako daleko, ali je uvela chatbota u javne usluge. Za sada taj virtuelni asistent nazvan Maša, odgovara na pitanja o novom postupku legalizaciji objekata u Crnoj Gori.
Vršnjačko nasilje postaje sve prisutniji problem u školama i društvu, a brutalni slučajevi poslednjih meseci pokazali su da deca često ostaju bez adekvatne zaštite.
U Crnoj Gori, državi čije je luka Bar godinama bila sinonim za šverc cigareta, uništene su zaplenjene cigarete vredne oko 200 miliona dolara. Radi se o poslednjoj količini od oko 1.700.000 kilograma cigareta. Premijer Milojko Spajić poručuje da je Crna Gora završila sa švercerskom prošlošću.
Deo pritvorenika, njih 31, u Istražnom zatvoru u crnogorskom Spužu juče su počeli štrajk nezadovoljni uslovima. Tvrde da su kapaciteti prenatrpani, da im se ne dozvoljavaju posete članova porodica u dovoljnoj meri, kao i da nemaju redovne šetnje.
Magistralni put Cetinje–Budva ponovo je otvoren za saobraćaj, nakon što je završeno uklanjanje odrona u mestu Obzovica, saopšteno je iz crnogorske Uprave za saobraćaj.
U Drvaru, u Federaciji Bosne i Hercegovine, ove godine je obeležen Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, gde je na Trgu slobode razvijena trobojka duga 50 metara.
Komentari (0)