Šta američka crna lista zaista znači za Dodika i Republiku Srpsku?
Sankcije su jedan od najmoćnijih instrumenata koje države koriste u svojoj vanjskoj politici. Sjedinjene Američke Države ih često primjenjuju kako bi izvršile pritisak na pojedince, organizacije ili zemlje koje smatraju prijetnjom svojim interesima ili globalnoj sigurnosti.
Ove mjere mogu imati različite oblike, uključujući ekonomske, trgovinske, financijske i diplomatske restrikcije. Najčešće su usmjerene protiv onih koji su optuženi za kršenje ljudskih prava, korupciju, podrivanje demokratskih institucija, terorizam ili nuklearne prijetnje.
Cilj ovih mjera nije samo kažnjavanje, već i promjena ponašanja sankcionisanih subjekata. Ovisno o situaciji, sankcije mogu podrazumijevati zabranu trgovine, blokadu financijskih transakcija, zamrzavanje imovine ili zabranu putovanja određenim osobama.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je nalog za hapšenje predsednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika, predsednika Skupštine RS Nenada Stevandića i premijera Radovana Viškovića nije nikakav doprinos miru, već doprinos destabilizaciji i pravljenju potpunog haosa u regionu.
Premijer u ostavci Srbije Miloš Vučević rekao je da se nada da će biti dovoljno razuma i da niko neće pokušati da uhapši najviše rukovodstvo Republike Srpske, jer bi, kako je istakao, to bio put ka građanskom ratu.
Ponekad se provode u saradnji s međunarodnim organizacijama poput Ujedinjenih nacija i Evropske unije, ali u mnogim slučajevima SAD ih nameće jednostrano, bez saglasnosti drugih država.
Sukob Dodika i bivšeg američkog ambasadora
Američke sankcije često izazivaju političke tenzije, a jedan od primjera je sukob između predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i bivšeg američkog ambasadora u Bosni i Hercegovini, Michaela Murphyja. Ambasador Murphy javno je optužio Dodika da svojim politikama ugrožava ekonomski i politički poredak u Bosni i Hercegovini, naglašavajući da američke sankcije imaju realne posljedice po njega i njegove saradnike.
Iako Dodik tvrdi da sankcije ne utiču na njegov rad, ekonomski pokazatelji Republike Srpske pokazuju suprotno. Vlasti ovog entiteta sve teže dolaze do financijskih sredstava, a međunarodni investitori sve rjeđe ulažu u regiju zbog straha od mogućih posljedica saradnje sa sankcionisanim osobama. Ambasador Murphy je u nekoliko navrata naglasio da sankcionisani pojedinci troše mnogo vremena i novca pokušavajući se skinuti s crne liste, iako to javno negiraju.
Kako funkcioniše američka crna lista?
Osobe i organizacije koje se nađu na američkoj crnoj listi suočavaju se s ozbiljnim ekonomskim i pravnim posljedicama. Ova lista, kojom upravlja Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu financija SAD-a, uključuje pojedince i entitete kojima je zabranjeno poslovanje s američkim institucijama. Kada neko dospije na ovu listu, sva njegova imovina pod jurisdikcijom SAD-a biva blokirana, a američke kompanije i banke ne smiju s njim sarađivati.
Ono što sankcije dodatno otežava jeste činjenica da čak i banke izvan SAD-a često odbijaju poslovanje sa sankcionisanim osobama, jer ne žele riskirati gubitak pristupa američkom tržištu. Takva situacija može dovesti do toga da se pojedinci i kompanije suoče s financijskom izolacijom, gubeći mogućnost obavljanja međunarodnih transakcija, otvaranja bankovnih računa i ulaganja u inostranstvu.
Američke sankcije ne pogađaju samo pojedince, već i cijele ekonomske sisteme. Kada se sankcionišu ključni političari ili biznismeni, to može izazvati ozbiljne ekonomske poremećaje u regionima gdje su oni uticajni. Republika Srpska je primjer kako sankcije mogu otežati pristup međunarodnim kreditima, smanjiti ekonomske investicije i dovesti do gubitka poslovnih prilika.
Vlasti Republike Srpske sada se suočavaju s problemima u prikupljanju novca na međunarodnim tržištima, jer su potencijalni investitori oprezni i ne žele riskirati saradnju sa sankcionisanim osobama. Osim toga, mnoge strane banke izbjegavaju poslovanje s firmama koje su u vlasništvu sankcionisanih pojedinaca, što dodatno otežava ekonomske prilike u regiji.
Bez podrške Evropske unije sankcije su manje efikasne
Iako SAD aktivno koristi sankcije, njihova efikasnost može biti ograničena ako Evropska unija ne slijedi isti pristup. Sankcionisane osobe često imaju poslovne veze u Evropi, gdje mogu slobodno putovati i raditi ukoliko EU ne uvede slične mjere. Mnogi političari i biznismeni koji su pod američkim sankcijama i dalje imaju nesmetan pristup evropskim financijskim institucijama, što značajno umanjuje pritisak koji SAD želi postići.
Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo pojedinačno su uvele sankcije Miloradu Dodiku zbog njegovih antidemokratskih postupaka i korupcije. SAD su ga stavile na crnu listu još 2017. godine, dok je Velika Britanija proširila sankcije 2022. zbog prijetnji suverenitetu Bosne i Hercegovine.
Evropska unija, s druge strane, pokazala je veći oprez u donošenju sankcija, vjerovatno zbog složenih političkih odnosa unutar same Unije, gdje je za takve mjere neophodna jednoglasna odluka svih članica.
Direktan utjecaj sankcija na građane
Iako su sankcije prvenstveno usmjerene na političare i biznismene, one često imaju posljedice i za obične građane. Uvođenje sankcija može dovesti do ekonomske nestabilnosti, rasta inflacije i smanjenja priliva stranih investicija, što se direktno odražava na životni standard stanovništva. U nekim slučajevima, sankcije mogu ograničiti i trgovinu određenim proizvodima, što može rezultirati nestašicama i rastom cijena.
Jedan od primjera kako sankcije utiču na svakodnevni život građana jeste situacija s internet domenama institucija Republike Srpske. Početkom novembra, internet stranice Vlade Republike Srpske bile su nedostupne jer su bile registrovane kod američke kompanije Verisign. Nakon uvođenja sankcija, ova kompanija je prekinula saradnju s institucijama RS-a, što je otežalo pristup informacijama građanima.
Osim toga, sankcije mogu izazvati probleme i u bankarskom sektoru. Pojedinci koji su se našli na američkoj crnoj listi često imaju poteškoća s otvaranjem bankovnih računa, čak i u institucijama koje nisu američke, jer se većina međunarodnih transakcija oslanja na američke financijske standarde. To znači da sankcionisane osobe mogu imati problema i sa svakodnevnim finansijskim operacijama, poput kartičnog plaćanja ili podizanja gotovine.
Iako sankcije mogu imati određeni učinak na sankcionisane osobe, one često izazivaju i neželjene posljedice po obične građane, što otvara pitanje dugoročne efikasnosti ovakvih mjera u postizanju političkih ciljeva.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
OTVORI OČI
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
STAV DANA ( R )
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
PORTAL ( R )
Portal. Vaš prolaz u svet. Svakog radnog dana u 20h emisija koja objašnjava izbore, pregovore, sukobe i ratove. Otvorite portal i zakoračite izvan naših granica!
special
11:00
PULS PLANETE ( R )
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
12:00
PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Portparolka Bele kuće Kerolajn Livit kategorično je demantovala neproverene izveštaje da je šefica kabineta predsednika Sjedinjenih Američkih država Donalda Trampa, Suzan Vajls, zabranila predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću da prisustvuje događaju u Mar-a-Lagu.
Ministarstvo prosvete pripremilo je izmene i dopune pravilnika o školskom kalendaru za 2024/2025. godinu koje predviđaju da se školska godina može produžiti za osnovne škole najviše pet nastavnih dana, a za srednje škole najviše 20, odnosno 25 nastavnih dana (za gimnazije).
Stanari ulice Kneza Miloša već pet dana blokiraju gradilište kod broja 42 gde je planirana izgradnja stambeno-poslovne zgrade na šest spratova. Kako su najavili, ostaju do daljnjeg na istom mestu i sa istim ciljem.
Predsednik Crne Gore Jakov Milatović saopštio je da mišljenje Evropske komisije o Sporazumu između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) potvrđuje ono na šta je od početka ukazivao, da je sadržina spornog Sporazuma takva da njegovo sprovođenje ne bi bilo u skladu sa pravom EU.
Policijska uprava Istočno Sarajavo, podnela je prijavu o počinjenom krivičnom delu Republičkom javnom tužilaštvu Republike Srpske protiv sedam policijskih službenika Agencije za istrage i zaštite (SIPA) BiH.
Predsednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je tokom posete Doma za starije i nemoćne u Bratskom Docu kraj Primoštena da mu je žao što za izgradnju nisu koristili evropski novac za koji, kako je naveo, ne treba posebno zahvaljivati, već ga samo treba uzeti.
Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv Petra Lazovića, službenika Agencije za nacionalnu bezbednost (ANB), zbog otmice i mučenja Gorana Brajovića nakon što je 2020. godine uhapšen.
Gotovo 200 uhapšenih navijača i 20 povređenih policajaca epilog je masovne tuče i sukoba sa policijom koji je izbio nakon najvećeg derbija u hrvatskom fudbalu u subotu između Dinama i Hajduka u Splitu.
Zbog sumnje da su počinili krivično delo izazivanja saobraćajne nezgode iz nehata, oba vozača iz saobraćajne nesreće na auto-putu kod Popovače u nedelju, predata su pritvorskom nadzorniku Policijske uprave sisačko-moslavačke, saopštila je policija.
Rusija 9. svibnja priprema paradu u Moskvi u povodu Dana pobjede nad fašizmom. Iz zapadnih centara s podozrenjem se gleda na lidere koji će doći na mjesto koje je nekoć važilo kao simbol antifašističkog naslijeđa i podsjećanja na potrebu stalnog bdijenja nad ostacima fašizma, koji nikad ne spava.
U neredima navijača Hajduka i Dinama na Poljudu došlo je do ozbiljnih incidenata, a splitska policija je saopštila da je privedeno 90 navijača Hajduka i 108 navijača Dinama, kao i da je lakše povređen 21 policajac.
Komentari (0)