Šta američka crna lista zaista znači za Dodika i Republiku Srpsku?
Sankcije su jedan od najmoćnijih instrumenata koje države koriste u svojoj vanjskoj politici. Sjedinjene Američke Države ih često primjenjuju kako bi izvršile pritisak na pojedince, organizacije ili zemlje koje smatraju prijetnjom svojim interesima ili globalnoj sigurnosti.
Ove mjere mogu imati različite oblike, uključujući ekonomske, trgovinske, financijske i diplomatske restrikcije. Najčešće su usmjerene protiv onih koji su optuženi za kršenje ljudskih prava, korupciju, podrivanje demokratskih institucija, terorizam ili nuklearne prijetnje.
Cilj ovih mjera nije samo kažnjavanje, već i promjena ponašanja sankcionisanih subjekata. Ovisno o situaciji, sankcije mogu podrazumijevati zabranu trgovine, blokadu financijskih transakcija, zamrzavanje imovine ili zabranu putovanja određenim osobama.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je nalog za hapšenje predsednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika, predsednika Skupštine RS Nenada Stevandića i premijera Radovana Viškovića nije nikakav doprinos miru, već doprinos destabilizaciji i pravljenju potpunog haosa u regionu.
Premijer u ostavci Srbije Miloš Vučević rekao je da se nada da će biti dovoljno razuma i da niko neće pokušati da uhapši najviše rukovodstvo Republike Srpske, jer bi, kako je istakao, to bio put ka građanskom ratu.
Ponekad se provode u saradnji s međunarodnim organizacijama poput Ujedinjenih nacija i Evropske unije, ali u mnogim slučajevima SAD ih nameće jednostrano, bez saglasnosti drugih država.
Sukob Dodika i bivšeg američkog ambasadora
Američke sankcije često izazivaju političke tenzije, a jedan od primjera je sukob između predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i bivšeg američkog ambasadora u Bosni i Hercegovini, Michaela Murphyja. Ambasador Murphy javno je optužio Dodika da svojim politikama ugrožava ekonomski i politički poredak u Bosni i Hercegovini, naglašavajući da američke sankcije imaju realne posljedice po njega i njegove saradnike.
Iako Dodik tvrdi da sankcije ne utiču na njegov rad, ekonomski pokazatelji Republike Srpske pokazuju suprotno. Vlasti ovog entiteta sve teže dolaze do financijskih sredstava, a međunarodni investitori sve rjeđe ulažu u regiju zbog straha od mogućih posljedica saradnje sa sankcionisanim osobama. Ambasador Murphy je u nekoliko navrata naglasio da sankcionisani pojedinci troše mnogo vremena i novca pokušavajući se skinuti s crne liste, iako to javno negiraju.
Kako funkcioniše američka crna lista?
Osobe i organizacije koje se nađu na američkoj crnoj listi suočavaju se s ozbiljnim ekonomskim i pravnim posljedicama. Ova lista, kojom upravlja Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu financija SAD-a, uključuje pojedince i entitete kojima je zabranjeno poslovanje s američkim institucijama. Kada neko dospije na ovu listu, sva njegova imovina pod jurisdikcijom SAD-a biva blokirana, a američke kompanije i banke ne smiju s njim sarađivati.
Ono što sankcije dodatno otežava jeste činjenica da čak i banke izvan SAD-a često odbijaju poslovanje sa sankcionisanim osobama, jer ne žele riskirati gubitak pristupa američkom tržištu. Takva situacija može dovesti do toga da se pojedinci i kompanije suoče s financijskom izolacijom, gubeći mogućnost obavljanja međunarodnih transakcija, otvaranja bankovnih računa i ulaganja u inostranstvu.
Američke sankcije ne pogađaju samo pojedince, već i cijele ekonomske sisteme. Kada se sankcionišu ključni političari ili biznismeni, to može izazvati ozbiljne ekonomske poremećaje u regionima gdje su oni uticajni. Republika Srpska je primjer kako sankcije mogu otežati pristup međunarodnim kreditima, smanjiti ekonomske investicije i dovesti do gubitka poslovnih prilika.
Vlasti Republike Srpske sada se suočavaju s problemima u prikupljanju novca na međunarodnim tržištima, jer su potencijalni investitori oprezni i ne žele riskirati saradnju sa sankcionisanim osobama. Osim toga, mnoge strane banke izbjegavaju poslovanje s firmama koje su u vlasništvu sankcionisanih pojedinaca, što dodatno otežava ekonomske prilike u regiji.
Bez podrške Evropske unije sankcije su manje efikasne
Iako SAD aktivno koristi sankcije, njihova efikasnost može biti ograničena ako Evropska unija ne slijedi isti pristup. Sankcionisane osobe često imaju poslovne veze u Evropi, gdje mogu slobodno putovati i raditi ukoliko EU ne uvede slične mjere. Mnogi političari i biznismeni koji su pod američkim sankcijama i dalje imaju nesmetan pristup evropskim financijskim institucijama, što značajno umanjuje pritisak koji SAD želi postići.
Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo pojedinačno su uvele sankcije Miloradu Dodiku zbog njegovih antidemokratskih postupaka i korupcije. SAD su ga stavile na crnu listu još 2017. godine, dok je Velika Britanija proširila sankcije 2022. zbog prijetnji suverenitetu Bosne i Hercegovine.
Evropska unija, s druge strane, pokazala je veći oprez u donošenju sankcija, vjerovatno zbog složenih političkih odnosa unutar same Unije, gdje je za takve mjere neophodna jednoglasna odluka svih članica.
Direktan utjecaj sankcija na građane
Iako su sankcije prvenstveno usmjerene na političare i biznismene, one često imaju posljedice i za obične građane. Uvođenje sankcija može dovesti do ekonomske nestabilnosti, rasta inflacije i smanjenja priliva stranih investicija, što se direktno odražava na životni standard stanovništva. U nekim slučajevima, sankcije mogu ograničiti i trgovinu određenim proizvodima, što može rezultirati nestašicama i rastom cijena.
Jedan od primjera kako sankcije utiču na svakodnevni život građana jeste situacija s internet domenama institucija Republike Srpske. Početkom novembra, internet stranice Vlade Republike Srpske bile su nedostupne jer su bile registrovane kod američke kompanije Verisign. Nakon uvođenja sankcija, ova kompanija je prekinula saradnju s institucijama RS-a, što je otežalo pristup informacijama građanima.
Osim toga, sankcije mogu izazvati probleme i u bankarskom sektoru. Pojedinci koji su se našli na američkoj crnoj listi često imaju poteškoća s otvaranjem bankovnih računa, čak i u institucijama koje nisu američke, jer se većina međunarodnih transakcija oslanja na američke financijske standarde. To znači da sankcionisane osobe mogu imati problema i sa svakodnevnim finansijskim operacijama, poput kartičnog plaćanja ili podizanja gotovine.
Iako sankcije mogu imati određeni učinak na sankcionisane osobe, one često izazivaju i neželjene posljedice po obične građane, što otvara pitanje dugoročne efikasnosti ovakvih mjera u postizanju političkih ciljeva.
Koliko je veronauka važna u procesu jačanju moralnih vrednosti kod dece i koliki je značaj mladih veroučitelja koji su uspeli da pronađu put do mladih komunicirajući važne verske sadržaje kroz mreže? Da li veronauka u školama doprinesu razumevanja različitih vera? Za emisiju „Tražim reč“ govore: teolog Nebojša Lazić, veroučitelj Aleksandar Đurđević i sociolog Aleksa Vukašinović. U emisiji ćete videti i na koji način se vera neguje među našim ljudima u dijaspori.
specijal
11:00
AVANTURA EVROPA
Peta epizoda emisije "Avantura Evropa sa Dušanom Radenkovićem" nam donosi vrhunac uzbuđenja. Da li će takmičarka crvene ekipe moći da nastavi trku ili će zbog zdravstvenih problema odustati od takmičenja i nagrade, saznajte u jedinom tv projektu koji vam plaća da putujete!
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
EXPO 2027
Kroz epizode EXPO 2027, prikazujemo inovacije, naučna dostignuća, kulturnu i sportsku razmenu, kao i jedinstvene paviljone koje će posetioci imati priliku da vide.
dokumentarni
13:30
STAV NEDELJE (R)
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
14:00
GrađaНИН (R)
GrađaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GrađaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su O. Ž. (27) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je učinio krivično delo ubistvo u pokušaju.
Punih 40 godina Kadivka Kaća Vuković (92) živi u Gerontološkom centru u Nišu. Suprotno ustaljenom mišljenju, niti je sama, a još manje usamljena. Nema proslave, rođendana ili godišnjice, na koju je ne pozove neko od brojne dece kojima je bila dadilja. Kažu da je baš Kadivka ta koja ih drži na okupu.
Zimsko računanje vremena počinje u noći između subote i nedelje, 26. oktobra, u tri časa ujutru. Kazaljke na časovnicima se tada pomeraju za jedan sat unazad.
Povodom hapšenja Srbina Živka Zagorca (79) u Poljskoj, predsednik "Veritasa" Savo Štrbac smatra da Hrvatska ni tri decenije nakon rata ne smanjuje intenzitet procesuiranja Srba, već da kroz stalne optužnice i hapšenja nastavlja politiku iz devedesetih.
U neverovatno brzim promenama na geopolitičkoj mapi sveta, rat u Ukrajini je jedina konstanta. Duže od tri godine rovovske borbe, vojno i ekonomsko iscrpljivanjе i na stotine hiljada poginulih i ranjenih.
U Banjaluci se održava svečana akademija povodom 34 godine od osnivanja Narodne skupštine Republike Srpske kojoj prisustvuju najviši zvaničnici Srpske i predstavnici Srbije.
Kancelarija disciplinskog tužioca ispitaće postupanje sudije u Sudu Bosne i Hercegovine Sene Uzunović u slučaju dopisa upućenog Centralnoj izbornoj komisiji u kojem traži da predsednik Republike Srpske Milorad Dodik ne bude predsednik SNSD.
Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević rekao je na konferenciji za medije da će se 27. decembra u zagrebačkoj Areni održati koncert Marka Perkovića Tompsona, dodajući da je ugovor o zakupu potpisan u martu ove godine, nekoliko meseci pre koncerta na hipodromu.
Komentari (0)