(VIDEO) Istoričari u emisiji "Razumno": Ko dolazi u Moskvu, a ko ne i šta to govori o njima

No, na paradu će doći predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, dok je Viktor Orban ipak odbio pozivnicu. Opet je ili-ili. Ili si u Moskvi, ili u Kijevu 9. svibnja.

Ovaj događaj i odnos prema njemu otvara pitanje što je ostalo od antifašističkog naslijeđa, srljamo li u iskrivljavanje antifašističke ostavštine? O tome su u emisiji Razumno sa Borisom Brezom govorili povjesničar iz Sarajeva Slobodan Šoja i povjesničar i Splita Dragan Markovina.

Naši sugovornici su odgovorili na pitanje je li opravdan bojkot zapadnih lidera, i ima li Rusija i danas moralno pravo "čuvati" antifašističke vrijednosti.

"Ne mislim da nijedna zemlja ima pravo da baštini posebno antifašizam, u odnosu na neku drugu zemlju. Ne bih ulazio u tu neku raspravu zato što je svijet danas polariziran potpuno, kao što je i tada bio polariziran. Iskreno rečeno, tada zapadni svijet nije se puno bunio niti im je bilo nešto teško što će Njemačka napasti Sovjetski savez", istaknuo je Šoja.

Dragan Markovina upozorava da se održavanje parade u Moskvi ne može istrgnuti iz konteksta vremena i aktualnog trenutka.

"Činjenica je da se ne može gledati stvari van konteksta. Današnji kontekst u kojem se ovo događa, ta velika proslava u Moskvu pogotovo na 80. godišnjcu, događa se se u situacij u kojoj već nekoliko godina Rusija napada Ukrajinu, uz argumentaciju da je Ukrajina nacistička država. Ja se ne slažem s tim da je Ukrajina nacistička država. Imam problem da se legitimitetom SSR-a i pobjedom nad fašizmom pokušava dati legitimitet lažnim tvrdnjama da se napada drugu zemlju zato što je ona navodno nacistička”, smatra Markovina.  

S druge strane, Šoja ističe:

"Ne može se Kinezima i Sovjetima reći da ste nešto bolji, jer su oni polovinu izgubili stanovništva u odnosu na sve ostale narode. Da sam na mjestu organizatora, pozvao bih samo kineskog predsjednika", kaže naš gost i podsjeća kako se sve dešava u "sjeni miliona ljudi koji su žrtve u Drugom svjetskom ratu, što znači da se ne poštuju njihove žrtve".

"Ne bi bilo pobjede nad fašizmom, ili bi mnogo teže i duže trajalo, da nije sudjelovao Sovjetski savez", dodaje Markovina.

Pokazuje li se u Moskvi novi svjetski poredak?

Na Crvenom trgu bit će i mnoge svjetske vođe, poput kineskog predsjednika, a nerijetki su i oni koji se ne bi iznenadili da se tamo pojavi i Donald Trump. Pitali smo goste je li parada u Moskvi simbol uspostave novog svjetskog poretka.

"Očigledno je da Zapada, posebno Biden i Amerika, pokušavaju potpuno izolirati Rusiju, nakon napada na Ukrajinu. Kina s jedne strane, i globalni jug s druge strane, žele redefiniciju svijeta, redefiniciju zapada, i šalju poruku da ne pristaju na postojeću raspodjelu moći, nego želi multilateralni svijet, poruka je Dragana Markovine.

Foto: Newsmax Balkans

Slobodan Šoja ističe kako parade nisu zapravo način proslave pobjede nad fašizmom.

"Parada, bilo koja, nema nikakve veze sa antifašizmom i proslavom antifašističke borbe. Svako se na svoj način okupio. Činjenica da je tu BRICS, nova putanja svjetske politike koja će još više jačati. Ali, žao mi je da se to dešava preko leđa mrtvih ljudi i da mišiće pokazuju jedni prema drugima na osnovu onogo što bi trebali mnogo bolje da poštuju, u odnosu ono kako se danas poštuje", riječi su povjesničara iz Sarajeva.

Izjednačavanje partizana, četnika i ustaša?

Markovina i Šoja su posebno osudili pokušaje stavljanja u istu ravan partizana i onih koji su bili na drugoj strani u Drugom svjetskom ratu.

"Taj proces se odavno događa. Pogledajte retoriku. Počnimo od Banjaluke, pa do Mostara i Zapadne Hercegovine, gdje se uz potporu RH završava spomen groblje kod Mostara, kao pandam partizanskom groblju, gdje su pozvali sve općine tog dijela i ljude da kažu ko je nihov stradao, misli se na stradanje 1945, da se tamo obilježi. U suštini je to spomenik poraženoj ustaškoj vojsci. Treba govoriti i o partizanskim zločinima 1945. ali ne treba se stavljati u istu ravan", ističe Markovina.

"To je udar na zdrav razum. Kako možete govoriti da su partizani isti kao oni drugi, gdje su svi manje-više bili etnički ista grupa ljudi. Mislim da bi za partizane na objektivan način bilo da se govori otvoreno i o onim crnim stranama partizana, ali i crnim stranama drugih, pa kada se sve sabere doći ćemo na pravu računicu”, zaključuje Šoja.

Pogledajte kompletan razgovor:

Komentari (0)