(VIDEO) Položaj migranata i rešenje krize: Hoće li se iz Velike Britanije vraćati u zemlje Zapadnog Balkana
Velika Britanija planira da deportuje migrante kojima nije odobren azil u zemlje Trećeg sveta. Migrantska kriza predstavlja jednu od tema koje ugrožavaju države članice Evropske unije, a da za njih nema rešenja.
Radoš Đurović iz Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila je u emisiji "Stav dana" na Newsmax Balkans televiziji rekao da je veliki problem kako da se neko ko je odbijen u procesu traženja azila, vrati u državu iz koje je došao.
Zbog toga, ideja je da se ta osoba ne vraća u zemlju iz koje dolazi, nego u jednu od država kroz koje je prošla tokom puta.
"To je veliki problem, jer kada nekoga odbijete, ko ne zaslužuje da bude izbeglica, nemate gde da ga vratite. Ta kočnica, svim naporima do sada, više decenija napora da se migracija zaustavi, pokušava sada da se reši, rekao bih, jednim salonskim pogledom i rešenjima. To je da se ignoriše ta činjenica odakle je ko došao i da se proba da se osoba koja je odbijena u postupku azila vrati negde u neku zemlju kroz koju je prošla na putu do Evropske unije u konkretnom slučaju", istakao je Đurović.
Kako je dodao, to je spojeno sa nizom problema iz pravnog aspekta, imajući u vidu i Konvenciju o statusu izbeglica, koju su ratifikovale sve zemlje Evropske unije, ali i evropsko zakonodavstvo.
Ti problemi, prema Đurovićevim rečima, nisu samo u vezi sa migracijama, već i ona koja se tiču osnovnih ljudskih prava i prava na zaštitu od progona.
"I u tom smislu, ovakva rešenja će sigurno naići na veliku osudu široke javnosti, pogotovo u stručnoj javnosti u Evropskoj uniji, ali će otvoriti i niz debata. Takođe i civilnog sektora koji se bavi ljudskim pravima", napomenuo je naš sagovornik.
"Italija, Španija i Grčka najviše trpe"
Aleksandra Joksimović iz Centra za spoljnu politiku je, gostujući na Newsmax Balkans, podsetila da je migrantska kriza eskalirala 2015. godine, kada je Zapadni Balkan postao tranzitna ruta na putu ka Evropskoj uniji.
Što se tiče Evropske unije, ona je usvojila Pakt o migraciji i azilu, koji podrazumeva ravnomerno raspoređivanje migranata na čitavoj teritoriji Evropske unije.
"Taj dokument je usvojen 2024. godine zato što postoji prva linija zemalja koje trpe najviši pritisak u ovom trenutku. To je prevashodno Italija, ali i Španija i Grčka. I zato što zakonodavstvo kaže je da migranti mogu tražiti azil u prvoj zemlji Evropske unije gde se iskrcaju. U tom kontekstu, dakle, to su države koje sada trpe ogromne pritiske", navela je Joksimović.
Foto: Newsmax Balkans
Pakt jeste usvojen, ali naša sagovornica ističe da on nije u svojoj punoj primeni.
"Sloboda kretanja ugrožena zbog migrantske krize"
Navela je i da Nemačka u ovom trenutku sve više zatvara svoje granice.
"Dakle, jedna od evropskih osnovnih vrednosti, sloboda kretanja, je kroz migrantske krize postala ugrožena. Danas imate na granicama unutrašnje Evropske unije kontrole koje ranije nisu postojale. Na takvu odluku, recimo, oštro je reagovala Poljska", napomenula je ona.
Kako je objasnila, Velika Britanija nije direktno izložena dolasku migranata, pošto nisu prva država na koju oni nailaze u Evropi. Ipak, prema njenim rečima, ovo pogađa i Britance.
"Pre dve godine, 726.000 imigranata je završilo na britanskim obalama. Taj broj je sada značajno počeo da pada, ali model koji su pokušali Britanci da primene nije uspeo. Znači, oni su napravili sporazum s Ruandom da oni koji se iskrcaju i traže azil, odluku o svom statusu će čekati u Ruandi. Međutim, Evropski sud pravde je oborio takvu ideju", podsetila je Joksimović.
Foto: Newsmax Balkans
Dodala je da na sličan način nije funkcionisala ni takva ideja između Italije i Albanije.
Kako su reagovale zemlje regiona?
Kako je dopisnik Newsmax Balkans iz Prištine Siniša Kostić potvrdio, Albanija je odbila predlog Velike Britanije da prihvati migrante iz Britanije, ali je napomenuo da je Edi Rama na konferenciji za novinare naveo da Albanija ima sporazum sa Italijom i da će ostati verni tome.
Dopisnica iz Sarajeva Ika Ferrer Gotić, sa druge strane, istakla je da su u Bosni i Hercegovini, kao i u Srbiji, vrata potpuno otvorena za one koji beže od progona i da su te dve zemlje pokazale spremnost da poštuju međunarodno humanitarno pravo.
Međutim, prema njenim rečima, vraćanje migranata koji nisu dobili azil u treće zemlje, koje se već nalaze na migrantskoj ruti, nosi velike rizike, a još uvek nije poznato na koji način bi se države iz regiona suočile sa dodatnim problemima.
Za razliku od BiH, Crna Gora je u potpunosti odbila predlog da se u tu državu vraćaju migranti iz Britanije. Kako je dopisnik Newsmax Balkans iz Podgorice Aleksandar Babić istakao, premijer Crne Gore Milojko Spajić kategorički je odbio tu ideju.
Slična situacija je i u Severnoj Makedoniji. Novinar iz Skoplja Dragan Milosavljević je u emisiji "Stav dana" podvukao da je predsednik Vlade Hristijan Mickovski vrlo konkretno istakao da nema govora o primanju azilanata.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Užicu uhapsili su P. L. (41), M. B. (34) i N. S. (52) iz Užica, kao i P. DŽ. (51), državljanina Crne Gore, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo ubistvo u pokušaju.
Viši sud u Beogradu doneo je presudu kojom su roditelji dečaka koji je počinio masovno ubistvo u školi "Vladislav Ribnikar" i sama škola obavezani da solidarno isplate 3,1 milion dinara ranjenom učeniku J. D, zbog pretrpljene nematerijalne štete.
Posle širenja dopisničke mreže van granica Srbije i otvaranja studija u Sarajevu i Podgorici, Newsmax Balkans je nedavno uspostavio i dopisnički centar u Skoplju.
Dve 22-godišnje devojke iz Lazarevca preminule su od povreda zadobijenih u sudaru putničkog i teretnog vozila u mestu Čepelica na magistralnom putu Bileća-Trebinje.
Crnogorska policija saopštila je da su njeni pripadnici učestvovali u Međunarodnoj akcija JAD DUNAV 10, zajedničkom odgovoru Crne Gore i međunarodnih partnera u borbi protiv svih oblika prekograničnog kriminala, tokom koje je uhapšeno 70 osoba i zaplenjeno blizu dva miliona američkih dolara.
Sonja (57) i Marko Mirotić (69) iz Podgorice ispunili su svoj dugogodišnji san i pokazali da je sve moguće - ostvarili su se kao roditelji posle 22 godine borbe za potomstvo. Sonja je za Newsmax Balkans ispričala kako je izgledao put na kom nikada nisu izgubili nadu, veru i upornost.
Predsednik Opštine Budva Nikola Jovanović proglasio je 29. jul za Dan žalosti u toj opštini zbog zločina na Slovenskoj plaži, kada je muškarac ubio svog brata i bratanca.
Na današnji dan, 26. jula 1963. godine, razorni zemljotres je sravnio Skoplje. Za samo 20 sekundi, ugašeno je 1.070 života. Vreme u tadašnjoj Jugoslaviji "stalo" je u pet sati i 17 minuta. Nezapamćena nesreća ujedinila je čitavu SFRJ.
U pucnjavi u Budvi koja se dogodila rano ujutru na Slovenskoj plaži ubijeni su otac i sin. Za dvostruko ubistvo osumnjičen je S. S. (65), brat i stric dvojice ubijenih, koji je uhapšen.
U novom izdanju emisije "Stav regiona – Podgorica" gošća je Jelena Borovinić Bojović, predsednica Skupštine Glavnog grada i predsednica Skupštine Zajednice opština Crne Gore.
Požar koji je oko 13 časova izbio je požar na području industrijske zone Podi i Centra za upravljanje otpadom Bikarac u Šibeniku nakon nekoliko sati je lokalizovan, piše HRT.
Budvanska policija uz asistenciju pripadnika Posebne jedinice policije izvršila je pretres kuća operativno interesantnih osoba u ovom primorskom gradu.
Posle širenja dopisničke mreže van granica Srbije i otvaranja studija u Sarajevu i Podgorici, Newsmax Balkans je nedavno uspostavio i dopisnički centar u Skoplju.
Komentari (0)