SMS prevare u Zagrebu: Od "romantičnih" na dejting aplikacijama do lažnih saobraćajnih kazni kao u Srbiji
Policijska uprava Grada Zagreba upozorila je građane, a posebno starije osobe, na sve češće oblike prevara koje se beleže u tom gradu i okolini, a slična situacija se poslednjih nedelja dešavala i u Srbiji.
Sve više prevaranata ne ostaje samo na telefonskim pozivima, već dolazi direktno na kućne adrese građana, lažno se predstavljajući kao lekari, bankari, policajci, zdravstveni radnici ili čak kao maseri, piše Index.hr.
Lažni lekari traže novac za "hitne operacije"
Policija je zabeležila novi oblik prevare u kojem nepoznati muškarac ili žena poziva građane i lažno se predstavlja kao lekar iz zagrebačke bolnice.
Prevaranti obično tvrde da je dete osobe koju zovu teško povređeno u saobraćajnoj nesreći i da mu je hitno potrebna operacija.
Dok se najavljuju izbori, ostaje pitanje da li oni zaista mogu da reše društvenu krizu. Dok Marko Miškeljin iz Centra za društvenu stabilnost tvrdi da Novi Sad postaje meta ekstremnih napada na nacionalne simbole, poslanik Slobodan Cvejić upozorava da vlast time skreće pažnju s dubljih problema.
U Čanju barski vatrogasci su na terenu i gase požar koji je došao na oko 100 metara od kuća. Ovaj plamen stigao je iz Buljarice, gde je vatra planula u subotu i nastavila da se širi ka Čanju. Požar je zahvatio i podgoričko naselje Piperi, gde je u međuvremenu i delimično stavljen pod kontrolu.
Direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija (YUTA) Aleksandar Seničić potvrdio je podatak da je ove godine zabeleženo više od hiljadu lažnih turističkih ponuda, navodeće da je broj sigurno nekoliko puta veći ako obuhvatimo i one koji sami sebi organizuju putovanje.
Nakon toga zahtevaju da se novac, najčešće u iznosu od nekoliko hiljada evra, donese u gotovini na unapred dogovorenu lokaciju u Zagrebu.
Policija savetuje građane da ovakav poziv odmah prekinu i da pozovu broj 192 kako bi obavestili nadležne službe. Prevaranti su, prema dosadašnjim informacijama, najverovatnije iz inostranstva i nisu zaposleni u hrvatskim bolnicama.
Lažne SMS poruke o saobraćajnim prekršajima
Još jedan čest oblik prevare je takozvani smishing, u kojem građani dobijaju lažne SMS poruke u kojima se navodi da su počinili saobraćajni prekršaj. U poruci se nalazi link putem kojeg bi, navodno, trebalo da provere detalje prekršaja, ali zapravo klikom na taj link dolaze na lažne stranice na kojima se od njih traže lični i finansijski podaci.
Kada građani unesu te informacije, prevaranti mogu da dobiju pristup njihovim bankovnim računima.
Foto: Envato
Policija naglašava da nikada ne šalje SMS poruke za prekršaje poput nepropisnog parkiranja.
Prema pisanju Index.hr, romantične prevare su sve češći oblik internet kriminala. Prevaranti se predstavljaju kao potencijalni partneri na sajtovima za upoznavanje, društvenim mrežama ili putem imejla.
Nakon što uspostave kontakt i steknu poverenje žrtve, počinju da traže novac, poklone, podatke s bankovne kartice, a ponekad i lične fotografije ili videozapise.
Policija upozorava građane da ne ulaze u komunikaciju s nepoznatim osobama čiji identitet ne mogu da provere, kao i da nikome ne uplaćuju novac, bez obzira na razlog koji se navodi.
Prevare putem interneta
Broj internet prevara stalno raste i pojavljuju se u raznim oblicima, od ponuda za brzu i laku zaradu, preko lažnih humanitarnih molbi, pa sve do pokušaja krađe identiteta.
Postoje određeni znaci koji mogu ukazivati na to da se radi o prevari. To su, na primer, traženje osetljivih ličnih podataka, pozivi da kliknete na linkove ili da otvorite priloge, poruke koje nisu lično upućene korisniku, kao i tekstovi koji su pisani velikim slovima.
Građanima se savetuje da takve sumnjive poruke ne otvaraju, da ih odmah obrišu i da upozore svoje bližnje. Ako neko postane žrtva prevare, važno je da to što pre prijavi policiji.
Konfiskacija ruskog kapitala - iznuđen potez ili najava Evropske unije o novim pravila igre u međunarodnim odnosima? Kako te poteze čitaju države kandidati poput Srbije? Ima li u srpskom budžetu za 2026-tu dovoljno novca za potrebe države i građana? Odgovore tražimo od novinarke Radojke Nikolić. Sinteza sa Zoranom Trifunovićem
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-PROCES
Od kreativne zamisli do gotovog proizvoda, preko planiranja, razvoja, testiranja proizvodnje i lansiranja proizvoda – put je dug. Zovemo ga Proces. Naš prvi prilog je praktično eksurzija kroz zubotehničku laboratoriju. Videćete kako, u kojim uslovima i od kojih materijala nastaju zamenski zubi, a kroz razgovor sa stručnim licem i demonstraciju stičemo uvid koliko je veštine potrebno za ovakve poduhvate, od tehničkog znanja do primenjene umetnosti. Drugi prilog nas vodi u svet ulične mode. Gledamo proces kako nastaje jedan unikatan duks, koji je deo rastućeg trenda urbanog izražaja mladih ljudi i koji polako prelazi u mainstream. Videćemo poseban način ručnog iscrtavanja, rad sa specijalnim bojama i saznažemo više o ovom izazovnom umetničkom pozivu. Treći prilog takođe veliča vešte ruke i unikatne radove. Ako niste čuli za pirografiju, tehniku iscrtavanja drveta pomoću užarenih predmeta, ovo je pravi trenutak za to. Gledamo početak nastanka ptice Feniks na šper ploči i izbliza učimo kako sama tehnika funkcioniše.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Guba, poznata i kao lepra, hronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvata kožu i periferne živce, a nelečena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta.
Svetska zdravstvena organizacija preporučila je upotrebu novih lekova za mršavljenje GLP-1 kako bi se suzbila rastuća pojava gojaznosti. Da li je problem gojaznosti toliko rasprostranjen i ima li navedenih lekova u Srbiji?
Muškarac koji je s leđa prišao napadaču na jevrejsku zajednicu na plažu Bondi i razoružao ga identifikovan je kao 43-godišnji musliman iz Sidneja po imenu Ahmed al-Ahmed.
Američki glumac i reditelj Rob Rajner i njegova supruga Mišel Singer Rajner pronađeni su mrtvi u svojoj kući u Los Anđelesu. Američki mediji navode da postoji mogućnost da je reč o ubistvu i da ga je počinio njihov sin Nik, koji je u pritvoru.
Na plaži Bondi u Sidneju došlo je do pucnjave tokom proslave jevrejskog praznika Hanuka. Stradalo je 16 osoba,uključujući i dete i jednog napadača, saopštio je ministar zdravlja australijske države Novi Južni Vels Rajan Park. Prema navodima policije, u bolnicama je 38 osoba, a petoro je kritično.
Kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata Siniša Karan novi je predsednik Republike Srpske, prema objavljenim konačnim rezultatima izbora koje je objavila Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine.
Nekadašnji predsednik Slovenije i direktor Instituta "Prijatelji zapadnog Balkana" Borut Pahor ocenio je da će mir na Balkanu biti trajan tek kada sve zemlje regiona postanu članice Evropske unije i istakao da je uključivanje celog Zapadnog Balkana u EU jedini stabilan put napred.
Srpski član Predsedništva BiH Željka Cvijanović rekla je da ohrabruju poruke administracije američkog predsednika Donalda Trampa da budućnost BiH treba da se gradi na dogovoru predstavnika tri naroda.
Na referendumu o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu, građani Zete ubedljivom većinom izjasnili su se protiv realizacije ovog projekta.
Ogromna većina građana Zete usprotivila se izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Na referendumu je 98,4 odsto izašlih birača, odnosno 7.834 građana, glasalo je protiv realizacije ovog projekta, saopštio je predsednik opštine Zeta Mihailo Asanović.
Severna Makedonija ulazi u 2026. godinu sa budžetom od 6,7 milijardi evra, koji je usvojen u Skupštini, a prema rečima gosta u emisiji "Stav regiona" poslanika Ljupča Prendžova, reč je o dokumentu koji treba da obezbedi stabilnost javnih finansija i održiv ekonomski rast države.
Komentari (0)