Milatović: Pavle Đurišić nije bio heroj niti će ikada biti, ko je za četništvo - ne poštuje Ustav Crne Gore
Crnogorski predsednik Jakov Milatović izjavio je da je istorijska činjenica da Pavle Đurišić nije heroj i nikad to neće biti, te da svako ko pokušava da ga predstavi drugačije, udara direktno na istinu i dostojanstvo žrtava.
"To nije stvar bilo čijeg mišljenja, to je istorijska činjenica. Za mene, svako ko misli da je četništvo vrednost koja treba da se promoviše u Crnoj Gori, ne poštuje ni ovu zemlju, ni njen Ustav", kaže Milatović.
Smatra da, ako neko iz bilo koje verske zajednice plasira političke ili istorijski neistinite poruke, onda o tome treba da govore građani, mediji i nadležne institucije.
"U ovoj državi nema mesta za ideologije koje su poražene u antifašističkoj borbi, iza kojih je ostala sramota u istoriji. Dokle god imam odgovornost da je predstavljam, to će biti Crna Gora koja zna ko su bili zločinci, a ko heroji", naveo je predsednik.
Milatović je upitan šta bi odgovorio da ga je neko u Srebrenici, ovog 11. jula, upitao zašto se zalagao da u Vladu uđu stranke koje negiraju genocid nad Bošnjacima, a Ratka Mladića i Radovana Karadžića slave kao heroje, odgovorio da bi rekao da je "negiranje genocida neprihvatljivo".
Na privatnom imanju u selu Gornje Zaostro kod Berana postavljen je spomenik komandantu četničkog pokreta iz Drugog svetskog rata, Pavlu Đurišiću, što je izazvalo oštru reakciju državnih i lokalnih vlasti Crne Gore. Policija je uhapsila vlasnika parcele V. D. (59) zbog sumnje da je prekršio zakon.
Spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, koji je prethodno otkriven u beranskom selu Gornje Zaostro, meštani su uklonili oko 15 časova. On je potom premešten u obližnju crkvu Svete Mati Paraskeve.
"To nije politički stav, to je sramota. Genocid u Srebrenici je pravno dokazan i utvrđen. Svako ko danas u Crnoj Gori relativizuje taj zločin, ili traži opravdanje u onom našem čuvenom pitanju 'a šta je sa njihovim zločinima', vređa crnogorsko dostojanstvo, ali i temeljne vrednosti ove države, istinu, pravdu i poštovanje ljudskih prava", naveo je Milatović.
Kaže da je bio u Srebrenici, jer Crna Gora "ne ćuti pred zločinom".
"Kao čovek, neću prestati da govorim: zločini su se desili, nijedan narod ih ne sme nositi na leđima, a odgovorni pojedinci moraju biti imenovani i pravno, i moralno, i politički", poručio je.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
EU ima dvostruke standarde prema sukobima u Ukrajini i pojasu Gaze, slaže se sve veći broj članica Unije. Hoće li pojedine države priznati Palestinu? Svet dobija nove centre moći. Ima li tu mesta i za Brisel? Gosti: Sofija Tasić, spoljnopolitička analitičarka i Petar Ivić iz Pupin inicijative
specijal
19:30
STAV REGIONA SKOPLJE
Emisija„Stav Regiona - Skoplje“ donosi pregled ključnih političkih, društvenih i ekonomskih dešavanja iz Severne Makedonije. Kroz razgovore sa relevantnim gostima, analize i komentare, emisija osvetljava teme koje oblikuju svakodnevicu u regionu.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
GradjaНИН
Gde su obrazovanje i školstvo u Srbiji danas i šta bi valjalo činiti, pitaćemo direktora beogradske Matematičke gimnazije u penziji, Srđana Ognjanovića. U drugom delu emisije o pozorištu, umetnosti i stvarnosti Aleksandar Timofejev razgovaraće sa umetnicom Vidom Ognjenović.
Nova školska godina u Petoj beogradskoj gimnaziji počela je u atmosferi nesigurnosti i rasprava između roditelja i uprave škole. Dok deo roditelja upozorava na propuste u rasporedu i nedostatak nastavnika, direktorka tvrdi da nastava teče uredno i da su svi potrebni kadrovi prisutni.
Najmanje 15 ljudi je poginulo, a 18 je povređeno nakon što je čuvena uspinjača Glorija u Lisabonu iskliznula iz šina i srušila se, saopštile su službe hitne pomoći, prenosi BBC.
Portugal je u šoku nakon što je 17 osoba poginulo u iskakanju iz šina uspinjače Glorija stare 140 godina, jedne od glavnih turističkih atrakcija u Lisabonu. Još 20 osoba prevezeno je u bolnicu, od kojih je pet u teškom stanju, potvrdile su hitne službe, piše BBC News.
Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je da ne priželjkuje loš razvoj događaja u Srbiji, već da Hrvatska posmatra tamošnju situaciju kao zabrinut sused. Dodao je da ima neposredna saznanja o protestima koji, kako kaže, u Srbiji traju već dve godine.
U Bosni i Hercegovini mir vlada već 30 godina, tako da je bezrazložno i nepotrebno da ministar odbrane Slovenije brine o očuvanju mira u BiH, izjavio je predsednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Službe zaštite i spašavanja crnogorske opštine Cetinje saopštile su danas da su u Ćeklićima izvukle muškarca iz bunara dubine šest ili sedam metara, u koji je upao kroz izuzetno uzak otvor.
Milorad Dodik, kome je oduzet mandat predsednika Republike Srpske (RS), izjavio je za Radio-televiziju Republike Srpske (RTRS) da će se sve stvari u Srpskoj rešavati putem referenduma.
U Crnoj Gori se procenjuje se da postoji više od 100.000 nelegalnih objekata, a primena novog Zakona o legalizaciji bespravnih objekata zaustavila je njihov promet.
Skupština Crne Gore krajem jula usvojila je novi Zakon o legalizaciji bespravnih objekata. Nadležni tvrde da je namjera da uvedu red u prostor i onemoguće dalju "divlju gradnju", dok dio stručne javnosti smatra da je ovim aktom država kapitulirala pred nelegalnim graditeljima.
Komentari (0)