Fon der Lajen iz Tirane: Zapadni Balkan čvrsto na putu ka članstvu EU, vreme za ulaganje u region
Foto: Tanjug/AP/Pascal Bastien
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je na otvaranju investicionog foruma EU-Zapadni Balkan u Tirani da je Zapadni Balkan "čvrsto na putu ka članstvu u Evropskoj uniji" i poručila investitorima da je pravo vreme za ulaganje u region.
Izvor: Tanjug
13.10.2025. 18:39
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Govoreći pred liderima i poslovnim predstavnicima regiona, Fon der Lajen je istakla da se prednosti evropskih integracija već osećaju u svakodnevnom životu građana, navodeći kao primer priključenje jedinstvenom platnom sistemu SEPA, čime su transakcioni troškovi smanjeni i do šest puta.
"To je konkretan napredak, ne samo na papiru već i u praksi", poručila je predsednica Evropske komisije. Ona je navela da su zemlje koje su već pristupile Evropskoj uniji doživele "neverovatan ekonomski rast", koji očekuje i Zapadni Balkan.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da nas sledeće nedelje očekuje velika poseta predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen Beogradu.
Evropski parlament izglasao je poverenje predsednici Evropske komisije Ursule fon der Lajen nakon što su poslanici odbacili dva predloga za izglasavanje nepoverenja koje su pokrenule krajnje desničarske i levičarske grupe, preneo je Rojters.
"Razmislite o poslednjim talasima pristupanja našoj Uniji. Poljska ekonomija se utrostručila za manje od tri decenije. U Hrvatskoj je nezaposlenost pala sa 17 odsto na četiri odsto za nešto više od decenije. Isto će se desiti širom Zapadnog Balkana, a ne govorim o nekoj dalekoj budućnosti. Vaše ekonomije su već spremne za brz rast u narednim godinama", rekla je Ursula fon der Lajen.
"Vreme je za ulaganje u Zapadni Balkan"
Prema njenim rečima, cilj Plana rasta za Zapadni Balkan je da se BDP ovog regiona udvostruči u narednoj deceniji kroz otvaranje evropskih tržišta, regulatornu integraciju i ulaganja u prioritetne sektore.
"Zato je moja poruka investitorima danas jednostavna. Ne dozvolite da vam ova prilika promakne. Vreme je za ulaganje u Zapadni Balkan", napomenula je predsednica EK.
Samo na forumu u Tirani potpisano je deset poslovnih ugovora i razmatraju se 24 nova projekta ukupne vrednosti veće od četiri milijarde evra.
Foto: Tanjug/AP/Pascal Bastien
Ona je napomenula de će u Srbiji i Severnoj Makedoniji biti postavljena dva regionalna čvorišta povezana sa evropskom mrežom centara koji omogućavaju kompanijama i startapima da razvijaju, treniraju i testiraju modele veštačke inteligencije koristeći "superračunare" Evropske unije.
U praksi to znači da bi lokalne firme mogle da razvijaju rešenja na bazi veštačke inteligencije koristeći infrastrukturu EU, bez potrebe da sve rade u Briselu, Berlinu ili Parizu.
Značaj u proizvodnji "čiste energije"
Ursula fon der Lajen je, takođe, istakla značaj Zapadnog Balkana u proizvodnji ekološke "čiste energije", rekavši da region može da postane čvorište za proizvodnju, skladištenje i deljenje takve energije sa ostatkom Evrope, objavljeno je na veb stranici Evropske komisije.
"Vi gradite novu energetsku okosnicu ne samo za Zapadni Balkan, već i za celu Evropu", dodala je ona. Pored toga, predsednica Komisije je istakla važnost integracije regionalnih industrija u evropske lance vrednosti – od baterija i farmaceutske proizvodnje do tekstilnog reciklažnog sektora.
"Investiranje u Zapadni Balkan znači investiranje u buduće evropsko tržište od 500 miliona ljudi", zaključila je Fon der Lajen.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Ko je odgovoran za zaštitu spomenika kulture na Kosovu i Metohiji? Da li je pitanje kulturne baštine postalo sredstvo političkog pritiska u pregovorima Beograda i Prištine? Da li međunarodne misije na terenu imaju kapacitet i volju da garantuju bezbednost verskih objekata? Koliko su opasni pokušaji reinterpretacije ili prisvajanja srpskih srednjovekovnih spomenika i da li Srbija čini dovoljno da sačuva svoje kulturno nasleđe na KiM? Za emisiju Tražim reč govore istoričarka umetnosti Jasmina S. Ćirić, pomoćnica direktora Kancelarije za KiM u Sektoru za saradnju sa SPC i brigu o kulturnom nasleđu Milena Parlić, politički analitičar Emil Zoronjić, profesorka srpskog jezika i književnosti i novinarka Olivera Radić iz Orahovca, književnik i novinar Živojin Rakočević iz Gračanice i Sava Tasić iz Federacije mladih Srba Evrope.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Koji su najvažniji aspekti spoljne politike Vašingtona? Kakvi su odnosi SAD sa Evropskom unijom, Kinom, Indijom i Rusijom, sa posebnim osvrtom na rat u Iranu i Ukrajini? Odgovore tražimo od profesora Fakulteta političkih nauka Milana Krstića.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-ISTORIJA NACIZMA II DEO (R)
Da li je nacizam bio delo jednog čoveka — ili projekat moćnih elita? U novoj epizodi otkrivamo tajne sastanke industrijalaca i političkih lidera koji su oblikovali tok istorije. Ko je finansirao uspon Hitlera — i ko je za to odgovarao? Dokumentovana priča o novcu, moći i propagandi koja je promenila svet.
dokumentarni
06:00
STAV NEDELJE (R)
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
Beogradski maraton prvi put se održava tokom dva dana, a današnji program obeležili su polumaraton i večerašnja trka na 10 kilometara. Najbolji među domaćim takmičarima bili su Janko Urošević i Nora Trklja Boca.
Motociklista je preminuo u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na auto-putu Miloš Veliki u mestu Jajčić, kod Ljiga, u smeru ka Beogradu, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave u Valjevu.
Nagradu Grada Beograda "Svetislav Stojanović" dobila je vatrogasno-spasilačka četa iz Mladenovca. Za herojsko delo nagrađen je Marko Roljević, vatrogasac-spasilac iz Obrenovca.
Za vreme održavanja 39. Beogradskog maratona u nedelju, 19. aprila doći će do promene trasa linija javnog prevoza, najavljeno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Najmanje osam osoba, među kojima su i deca, ubijeno je, a više njih ranjeno u masovnoj pucnjavi u gradu Šrivportu, trećem najmnogoljudnijem gradu američke savezne države Luizijane, dok je osumnjičeni napadač takođe mrtav.
Skoplje bi moglo da se suoči sa ozbiljnim ekološkim rizikom ukoliko se hitno ne preduzmu mere za sanaciju deponije u nekadašnjem industrijskom kompleksu "Jugohrom", koja već decenijama predstavlja potencijalnu pretnju za izvor Rašče - glavni izvor pitke vode za glavni grad.
U Spomen-području Donja Gradina, gde se obeležava 81 godina od proboja poslednje grupe logoraša u Jasenovcu, položeni su venci i cveće na grobno polje "Topole", a venac je ispred delegacije Srbije položio predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
U Republici Srpskoj je Dan žalosti povodom sećanja na žrtve ustaškog zločina u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini u NDH od 1941. do 1945. godine.
Policijski službenici stanice Ilijaš sinoć su uhapsili O. M. (28) iz tog naselja zbog sumnje da je počinio krivično delo ubistvo u pokušaju nad S. S. (49).
U Crnoj Gori je registrovano 59 političkih subjekata, ili po jedna stranka na 10,5 hiljada građana, pokazuju podaci crnogorskog Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.
Više desetina hiljada građana okupilo se na sindikalnom protestu u Zagrebu, sa kojeg su čelnici tri hrvatska sindikata upozorili na korupciju i zatražili veće plate i penzije.
Komentari (0)