Hoće li srpski jezik u Crnoj Gori postati službeni?

"Da se u zakonu pretoči ono što postoji na terenu", tako iz dijela parlamentarne većine objašnjavaju njihov zahtjev da se promijeni Ustav i srpskom jeziku da status službenog, a ne jezika u službenoj upotrebi kao do sada.

To je nedavno kao jedan od prioriteta izdvojio i šef crnogorskog parlamenta Andrija Mandić.

Podršku mu pružaju i koalicioni partner iz Demokratske narodne partije (DNP).

Poslanik DNP u Skupštini Crne Gore Dragan Bojović istakao je da je jedno od osnovnih prava pravo na jezik.

"To pravo je ugroženo u Crnoj Gori, što nema primjera u drugoj državi i to treba ispraviti", ističe Bojović.

"Svaki jezik u Crnoj Gori treba da bude ravnopravan"

Iz DPS smatraju da nije riječ o ozbiljnom zahtjevu, ali upozoravaju da neće dozvoliti da se mijenja najviši pravni akt države.

Poslanik DPS Mihailo Anđušić kaže da imaju spreman radikalan odgovor.

"Kao državotvorna opozicija, imaćemo jasan odgovor na to, vrlo radikalan, ukoliko bi se tako nešto dogodilo, ali znajući kako je bilo u prethodnom periodu i šta smo imali od svih tih upozorenja i obećanja, mislim da građani ne treba da brinu. To je uglavnom svedeno na sitno politikanstvo koje su i sami građani prozreli", naglasio je on.

U sledećoj godini, premijer Spajić i čelnici Evropske unije ponavljaju - fokus treba da bude da evropskim integracijama, a može li ova inicijativa da utiče na evropski put, pitali smo šefa kluba poslanika Spajićeve stranke - Vasilja Čarapića.

"Naš stav je da svaki jezik u Crnoj Gori treba da bude ravnopravan bez obzira koji je to jezik. Amatram da bilo koja diskusija o tom pitanju ne treba da bude tabu tema, ali definitivno fokus treba da bude na stvarima koje su već započete i na kojima se radi, ako će jedna stvar da ugrozi drugu, mislim da treba da budemo mudri i da treba da biramo svoje bitke, ali naravno, cilj uvijek treba da bude ravnopravnost na svim nivoima", rekao je Čarapić.

"To nije političko pitanje"

Sa druge strane, Bojović smatra da ovo neće ugroziti ni državne interese, a ni put ka Briselu.

"Često to ponavljam - Austrija ne bi imala suverenitet jer se u njoj govori njemačkim jezikom, Amerika ne bi imala suverenitet jer se u njoj govori engleskim jezikom, to nije pitanje suvereniteta, niti političko već naučno-lingivističko", rekao je Bojović.

Rezultati popisa u Crnoj Gori pokazali su da je srpski jezik maternji za 43 posto stanovništva, a crnogorski za nešto preko 34.

U Ustavu Crne Gore je crnogorski jezik definisan kao "službeni", a srpski jezik je "u službenoj upotrebi" zajedno sa bosanskim, hrvatskim i albanskim.

Da bi se Ustav promijenio po ovom pitanju, potrebna je dvotrećinska većina u skupštini kao i tropetinska većina svih upisanih birača na referendumu.

Komentari (0)