Potpisan na današnji dan: Kako je Dejtonski sporazum okončao rat u Bosni i Hercegovini
Opšti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznat kao Dejtonski sporazum, zvanično je potpisan pre 29 godina - 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palati u Parizu.
Sporazum, koji je 21. novembra 1995. godine parafiran u Dejtonu, po okončanju pregovora, potpisali su Alija Izetbegović, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević, kao predstavnici BiH, Hrvatske i SR Jugoslavije.
Dan Republike, 29. novembar u SFRJ obeležavao je godišnjicu Drugog zasedanja AVNOJ, kada je u Jajcu donesena odluka o federalnom ustrojstvu države, a godinama je bio povod za druženje, neradne dane, školske priredbe, crvene marame prvaka.
Vukovar je 1991. godine bio poprište jednog od najsurovijih sukoba u ratu u bivšoj Jugoslaviji, gde su snage Jugoslovenske narodne armije (JNA) i srpskih formacija mesecima okruživale grad, njegove stanovnike i hrvatske snage.
Među potpisnicima bili su i predstavnici takozvane Kontakt grupe - predsednik Sjedinjenih Američkih Država Bil Klinton, predsednik Francuske Žak Širak, premijer Ujedinjenog Kraljevstva Džon Mejdžor, predsednik Vlade Rusije Viktor Černomirdin i nemački kancelar Helmut Kol.
U ime Evropske unije potpisnik je bio Felipe Gonzales.
Federacija BiH i Republika Srpska
Iako se uobičajeno naziva Dejtonski sporazum, po gradu Dejtonu u okrugu Montgomeri, u Ohaju u SAD, gde su u vazduhoplovnoj vojnoj bazi Rajt Peterson vođeni tronedeljni pregovori, zvanični naziv je Opšti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini.
Ovim sporazumom napokon je okončan troipogodišnji rat u Bosni i Hercegovini, započet aprila 1992. godine.
Foto: AP/John Gaps III
Pregovorima u Dejtonu prethodilo je usaglašavanje principa u Ženevi i Njujorku, tokom septembra 1995. godine.
Tokom mučnih pregovora u Dejtonu, koji su trajali počev od prvog dana novembra do 21. tog meseca, određeno je da će se Bosna i Hercegovina nadalje sastojati od dva entiteta - Federacije BiH, za koju je određeno da će pokrivati 51 procenat površine, i Republike Srpske, kojoj je ostalo 49 procenata ukupne površine BiH.
Postojanje Federacije BiH je inače usaglašeno tokom pregovora, 10. novembra.
Pregovore u bazi Rajt Paterson usmeravali su Voren Kristofer, tadašnji državni sekretar, odnosno ministar spoljnih poslova SAD, i Ričard Holbruk, američki diplomata, uz pomoć generala Veslija Klarka.
Prisutni su bili i posebni predstavnik EU Karl Bilt i zastupnik Rusije Igor Ivanov.
Foto: AP/Joe Marquette
Međunarodnim autoritetima uspelo je da tokom pregovora usaglase stavove predsednika Hrvatske Franje Tuđmana, predsedavajućeg Predsedništva BiH Alije Izetbegovića, i predsednika Srbije Slobodana Miloševića, koji je predvodio zajedničku delegaciju SR Jugoslavije i Repubilke Srpske.
Uz njega, članovi zajedničke delegacije bili su i Momir Bulatović, u to vreme predsednik Crne Gore, tadašnji ministar spoljnih poslova SR Jugoslavije Milan Milutinović, predsednik Skupštine RS Momčilo Krajišnik, Nikola Koljević kao njegov zamenik, kao i Aleksa Buha, tada u svojstvu ministra inostranih dela RS.
Brčko distrikt
Prostor RS je kasnije umanjen obrazovanjem Brčko distrikta.
U Dejtonu su precizirana razgraničenja. Tako je usaglašavan status Brčkog, pri čemu je predviđeno da će odgovarajuća komisija tokom narednih godinu dana precizirati njegov status.
Taj status zamalo je doveo do propasti pregovora, jer su predstavnici Sarajeva zatezali oko koridora gotovo do samog parafiranja.
Grbavica, Ilidža, Ilijaš, Rajlovac Hadžići, Vogošća izašli su iz sastava Rebublike Srpske, čime je Federacija BiH zaokružila prostor Sarajeva.
Određen je i koridor za Goražde, takođe u korist Federacije.
Foto: AP/Rikard Larma
Republici Srpskoj vraćen je prostor Šipova, Mrkonjić grada i Istočnog Drvara.
Bilo je, takođe, brojnih ispravki linija razgraničenja na nizu pozicija, kao na zapadu, kod Ključa, u Posavini, oko Goražda, u Hercegovini.
Osim niza vojnih pitanja, tehnologije demiltarizacije, kao i stranog, vojno policijskog i civilnog prisustva, kao i brojnih opštih načela na temu ljudskih prava, Aneksom 4 određeni su ustavni principi funkcionisanja centralnih tela BiH.
Principi odnosa sa susedima
Aneks 1 je predviđao vojni domen sporazuma, a razrada je dalje predviđala sporazume suseda, odnosno Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije, sa NATO, vezane za implementaciju mirovnog sporazuma, odnosno regionalnu stabilnost.
Razrađena su i brojna pitanja vezana za život građana, počev od izbornog procesa, međuetničkih odnosa, izbeglih, raseljenih i prognanih lica, sve do problematike spomeničkog nasleđa i funkcionisanja javnih preduzeća.
Postavljeni su principi statusa i funkcionisanja Mostara, kao i Sarajeva.
Savet za sprovođenje mira
Pošto su pregovori u Dejtonu okončani 21. novembra, 8. i 9. decembra 1995. godine na zasedanju Konferencije za sprovođenje mira, u Londonu, odlučeno je da se oformi Savet za sprovođenje mira.
Njegovu Upravu sačinjavali su predstavnici SAD, Britanije, Francuske, Nemačke, Italije, Rusije, Japana, Predsedništva EU i Evropske komisije, kao i Organizacije islamske konferencije koju zastupa Turska.
Upravnim odborom predsedava Visoki predstavnik za BiH.
Dve godine potom, decembra 1997. godine, na bonskom sastanku Saveta za sprovođenje mira precizirani su detalji vezani za delatnost Visokog predstavnika za BiH.
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-KRALJ MILAN ( R )
Tajni sporazumi, izgnanstvo i abdikacija koja je promenila Srbiju. Bio je prvi kralj moderne Srbije – voljen, omražen, ali nikada zaboravljen. Ovog četvrtka otkrivamo skrivene strane života kralja Milana Obrenovića. Istina koju istorija nije želela da čujete.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Koliko znamo o progamu Američke privredne komore - AmChamps i koliko je on važan za formiranje mladih lidera i privredu u Srbiji? Po čemu je AmChamps drugačiji od drugih edukativnih programa u Srbiji? Šta studentima donosi rad sa mentorima? Za emisiju “Tražim reč” govore: član pobedničkog para ovogodišnje generacije AmChamps programa, studentkinja Tehnološko-metalurškog fakulteta Univerziteta u Beogradu Jana Živković, članica pobedničkog para AmChamps programa 2023. Đurđina Zdravković, menadžer za komunikacije Američke privredne komore u Srbiji Nikola Popov i menadžerka za članstvo i finansije Američke privredne komore u Srbiji i rukovodilac AmChamps programa Tina Kostić.
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Ovo je užasan teroristički napad na druga lica i tuđu imovinu, koji je izvršio Vladan A. rođen 1955. godine, izazvavši opštu opasnost, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić na vanrednoj konferenciji za medije.
Ni skoro tri decenije nakon atentata na direktora Beopetrola i visokog funkcionera Jugoslovenske levice (JUL) Zorana Todorovića Kundaka, država nije otkrila nalogodavce, a ubistvo je ostalo simbol nerasvetljenih zločina iz devedesetih.
Tetanus je izuzetno opasan, smrtnost je vrlo visoka. Simptomi su teški, napadnut je nervni sistem, pacijent trpi grčeve i jake bolove, objašnjava za Newsmax Balkans pedijatar Olivera Todorović, povodom nedavnog slučaja kada je oboleo sedmogodišnji dečak, koji nije bio vakcinisan.
Na snimku koji je prikazan tokom konferencije za medije predsednika Srbije Aleksandra Vučića vidi se kako je došlo do ranjavanja aktiviste Milana Bogdanovića i paljenja šatora na platou ispred Skupštine Srbije.
Policija u Herceg Novom intervenisala je nakon što je deo meštana prijavio da putnici iz autobusa prevoznika "Spejtimi" sa Kosova i Metohije na zgradama u naselju Meljine pišu parole podrške Oslobodilačkoj vojsci Kosova (OVK/UČK).
Uhapšeni Mađari u Bosni i Hercegovini po nalogu Tužilaštva, preneli su federalni mediji. Dvojica državljana se sumnjiče da su špijunirali misiju EUFOR u Sarajevu.
Tužilaštvo Crne Gore formiralo je predmet o privatizaciji Rudnika boksita Nikšić, a skupštinska Komisija za kontrolu privatizacija prihvatila je dopunu zaključaka kojima se konstatuje da se radi o lošoj privatizaciji preduzeća.
Zagrebačka policija pronašla je telo Đurđice Alidini (42), čiji nestanak je prijavljen u utorak prošle sedmice, nakon što je prvo u stanu pronašla telo njenog supruga, Senada (41).
Prosečna mesečna isplaćena neto plata po zaposlenom u pravnim licima Republike Hrvatske za avgust 2025. iznosila je 1.446 evra, što je u odnosu na jul nominalno više za 0,6, a realno za 0,5 posto.
Sud Bosne i Hercegovine prihvatio je kauciju u iznosu 1,37 miliona KM (700.000 evra) i lideru Demokratskog narodnog saveza (DNS) i bivšem ministru bezbednosti u Savetu ministara BiH iz Republike Srpske Nenadu Nešiću, ukinuvši mu neke mere zabrane.
U bugarskom selu Ljuljakovo na jugoistoku Bugarske, 25-godišnji muškarac je ubio tri člana svoje porodice i zapalio kuću, dok je njegov sedmogodišnji brat, iako povređen, uspeo da pobegne, saopštile su lokalne vlasti.
Komentari (0)